- Sputnik Srbija, 1920
MULTIMEDIJA
Kada slika govori više od hiljadu reči! Kroz Sputnjikove foto-galerije, infografike i drugi multimedijalni sadržaj sagledajte svet iz drugačije perspektive.

Otac šume, Metuzalem i dve hiljade godina star gaj u Sočiju: Najstarije drveće na svetu /foto/

Pratite nas
Svetski dan šuma obeležava se 21. marta. Ovaj datum je ustanovljen još 1971. godine, kada se obeležavao kao Dan šuma, i to na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije, kako bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi šumske vegetacije. U nastavku prikazujemo neke od najstarijih primeraka drveća u svetu.
© Foto : CC BY-NC 2.0 / CEBImagery

Drvo pod imenom Metuzalem donedavno se smatralo najstarijim živim drvetom na svetu. Metuzalem je proklijao pre nego što su izgrađene egipatske piramide i raste u Metuzalem gaju, koji se nalazi u Nacionalnoj „šumi drevnih“ Injo u okviru planinskog venca Sijera Nevada u Kaliforniji. Metuzalem je sada drugo najstarije drvo na svetu nakon nedavnog otkrića male norveške omorike na švedskom arktiku za koju je dokazano da je stara otprilike 9.500 godina, i nosi ime Stari Tjiko.

Drvo pod imenom Metuzalem donedavno se smatralo najstarijim živim drvetom na svetu. Metuzalem je proklijao pre nego što su izgrađene egipatske piramide i raste u Metuzalem gaju, koji se nalazi u Nacionalnoj „šumi drevnih“ Injo u okviru planinskog venca Sijera Nevada u Kaliforniji. Metuzalem je sada drugo najstarije drvo na svetu nakon nedavnog otkrića male norveške omorike na švedskom arktiku za koju je dokazano da je stara otprilike 9.500 godina, i nosi ime Stari Tjiko. - Sputnik Srbija
1/11

Drvo pod imenom Metuzalem donedavno se smatralo najstarijim živim drvetom na svetu. Metuzalem je proklijao pre nego što su izgrađene egipatske piramide i raste u Metuzalem gaju, koji se nalazi u Nacionalnoj „šumi drevnih“ Injo u okviru planinskog venca Sijera Nevada u Kaliforniji. Metuzalem je sada drugo najstarije drvo na svetu nakon nedavnog otkrića male norveške omorike na švedskom arktiku za koju je dokazano da je stara otprilike 9.500 godina, i nosi ime Stari Tjiko.

CC BY 2.0 / Ninara / Iran

Čempres Abarkuh (Zoroastrian Sarv) je 4.000 i više godina staro drvo čempresa koje se nalazi u gradu Abarkuh u Iranu.

Čempres Abarkuh (Zoroastrian Sarv) je 4.000 i više godina staro drvo čempresa koje se nalazi u gradu Abarkuh u Iranu. - Sputnik Srbija
2/11

Čempres Abarkuh (Zoroastrian Sarv) je 4.000 i više godina staro drvo čempresa koje se nalazi u gradu Abarkuh u Iranu.

CC BY-SA 4.0 / Swetozar1 / Yew-box grove (cropped image)

Tiso-samšitova rošča – reliktna šuma na istočnoj padini planine Ahun u Sočiju, spomenik prirode u okviru koje se nalaze primerci stari oko 2.000 godina.

Tiso-samšitova rošča – reliktna šuma na istočnoj padini planine Ahun u Sočiju, spomenik prirode u okviru koje se nalaze primerci stari oko 2.000 godina. - Sputnik Srbija
3/11

Tiso-samšitova rošča – reliktna šuma na istočnoj padini planine Ahun u Sočiju, spomenik prirode u okviru koje se nalaze primerci stari oko 2.000 godina.

CC BY 3.0 / Karl Brodowsky / Old-Tjikko

Nadzemni deo biljke živi ne više od 600 godina, ali je starost korenovog sistema određena korišćenjem radiokarbonskog datiranja i genetske analize. U planinama Fulu otkriveno je 20 stabala smrče starih preko 8.000 godina.. Stari Tjiko (9.550 godina) je drvo u Švedskoj za koje se tvrdi da je najstarije drvo na svetu, po starosti svog korenovog sistema. Vidljivi deo je mnogo mlađi. To je norveška omorika.

Nadzemni deo biljke živi ne više od 600 godina, ali je starost korenovog sistema određena korišćenjem radiokarbonskog datiranja i genetske analize. U planinama Fulu otkriveno je 20 stabala smrče starih preko 8.000 godina.. Stari Tjiko (9.550 godina) je drvo  u Švedskoj za koje se tvrdi da je najstarije drvo na svetu, po starosti svog korenovog sistema. Vidljivi deo je mnogo mlađi. To je norveška omorika. - Sputnik Srbija
4/11

Nadzemni deo biljke živi ne više od 600 godina, ali je starost korenovog sistema određena korišćenjem radiokarbonskog datiranja i genetske analize. U planinama Fulu otkriveno je 20 stabala smrče starih preko 8.000 godina.. Stari Tjiko (9.550 godina) je drvo u Švedskoj za koje se tvrdi da je najstarije drvo na svetu, po starosti svog korenovog sistema. Vidljivi deo je mnogo mlađi. To je norveška omorika.

CC BY-SA 4.0 / Hirushini Dematagoda / Sri Maha Bodhi, Anuradhapura (cropped image)

Prema legendi, ovo drvo je uzgojeno iz izdanka drveta Budnosti, pod kojim je Buda dostigaoprosvetljenje. Zasađen 288. godine pre nove ere (2312 godina). Sri Maha Bodhi je uplašeno drvo budista. Ono se smatra najstarijim zasađenim drvetom od strane čoveka.

Prema legendi, ovo drvo je uzgojeno iz izdanka drveta Budnosti, pod kojim je Buda dostigaoprosvetljenje. Zasađen 288. godine pre nove ere (2312 godina). Sri Maha Bodhi je uplašeno drvo budista. Ono se smatra najstarijim zasađenim drvetom od strane čoveka. - Sputnik Srbija
5/11

Prema legendi, ovo drvo je uzgojeno iz izdanka drveta Budnosti, pod kojim je Buda dostigaoprosvetljenje. Zasađen 288. godine pre nove ere (2312 godina). Sri Maha Bodhi je uplašeno drvo budista. Ono se smatra najstarijim zasađenim drvetom od strane čoveka.

CC BY 4.0 / Pseudopanax / 'Father of the Forest' Te Matua Ngahere (cropped image)

Te Matua Ngahere- 'Otac šume', najstarije kauri drvo, za koje se procenjuje da je staro preko 1.500 godina, a neke procene sugerišu i do 3.000 godina, i nalazi se na Novom Zelandu. Njegovo masivno deblo ima prečnik od 5 metara i obim od preko 16 metara. Deblo je visoko 10 metara, a ukupna visina drveta je 30 metara.

Te Matua Ngahere- 'Otac šume', najstarije kauri drvo, za koje se procenjuje da je staro preko 1.500 godina, a neke procene sugerišu i do 3.000 godina, i nalazi se na Novom Zelandu. Njegovo masivno deblo ima prečnik od 5 metara i obim od preko 16 metara. Deblo je visoko 10 metara, a ukupna visina drveta je 30 metara. - Sputnik Srbija
6/11

Te Matua Ngahere- 'Otac šume', najstarije kauri drvo, za koje se procenjuje da je staro preko 1.500 godina, a neke procene sugerišu i do 3.000 godina, i nalazi se na Novom Zelandu. Njegovo masivno deblo ima prečnik od 5 metara i obim od preko 16 metara. Deblo je visoko 10 metara, a ukupna visina drveta je 30 metara.

© Foto : Public domain

Drveće aspena u nacionalnom parku „Fišlejk“ u Juti u SAD-u.

Drveće aspena u nacionalnom parku „Fišlejk“ u Juti u SAD-u. - Sputnik Srbija
7/11

Drveće aspena u nacionalnom parku „Fišlejk“ u Juti u SAD-u.

CC BY-SA 4.0 / Hypercolius / Ancient yew tree at Llangernyw (cropped image)

Drevna tisa u Langernivu u Severnom Velsu, drvo staro između 4 i 5 hiljada godina.

Drevna tisa u Langernivu u Severnom Velsu, drvo staro između 4 i 5 hiljada godina. - Sputnik Srbija
8/11

Drevna tisa u Langernivu u Severnom Velsu, drvo staro između 4 i 5 hiljada godina.

CC BY-SA 3.0 / PatagoniaArgentina / Alerce milenario

„Alerce milenario“, drvo locirano u Nacionalnom parku Los Alerkes u Argentini, staro otprilike 2.600 godina, visoko je 57,5 metara, i prečnika 2,3 metra.

„Alerce milenario“, drvo locirano u Nacionalnom parku Los Alerkes u Argentini, staro otprilike 2.600 godina, visoko je 57,5 metara, i prečnika 2,3 metra. - Sputnik Srbija
9/11

„Alerce milenario“, drvo locirano u Nacionalnom parku Los Alerkes u Argentini, staro otprilike 2.600 godina, visoko je 57,5 metara, i prečnika 2,3 metra.

CC BY-SA 4.0 / Eric Nagle / Olive tree of Vouves (cropped photo)

Fotografija više od 2.000 godina stare masline Vouvesa u selu Ano Vouves na Kritu, Grčka.

Fotografija više od 2.000 godina stare masline Vouvesa u selu Ano Vouves na Kritu, Grčka. - Sputnik Srbija
10/11

Fotografija više od 2.000 godina stare masline Vouvesa u selu Ano Vouves na Kritu, Grčka.

CC BY-SA 3.0 / User:Gengiskanhg / Árbol-del-Tule-Oaxaca-Mexico

Drvo staro između 1.433 i 1.600 godina u Santa Maria del Tule, Oahaka, Meksiko.

Drvo staro između 1.433 i 1.600 godina u Santa Maria del Tule, Oahaka, Meksiko. - Sputnik Srbija
11/11

Drvo staro između 1.433 i 1.600 godina u Santa Maria del Tule, Oahaka, Meksiko.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala