00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
MOJ POGLED NA RUSIJU
07:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
17:00
60 min
MILJANOV KORNER
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
21:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
Uloga oca u savremenoj porodici
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
„Kustendorf“
17:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Epidemija među potrošačima – bojkot trgovinskih lanaca | Energija Sputnjika
17:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
MULTIMEDIJA
Kada slika govori više od hiljadu reči! Kroz Sputnjikove foto-galerije, infografike i drugi multimedijalni sadržaj sagledajte svet iz drugačije perspektive.

Žene koje su promenile svet /foto/

Pratite nas
© Sputnik / Israel Ozerskiy / Uđi u bazu fotografija

Ljudmila Pavličenko, legendarna žena snajperista, heroj bitke za Sevastopolj i oslobođenje Odese, koju je lično pozvao Frenklin Ruzvelt u Sjedinjene Države.

Imala je 309 smrtonosnih pogodaka prema neprijateljskim vojnicima i oficirima. Heroj je Sovjetskog Saveza i provela je 250 dana i noći u teškim i herojskim bitkama kod Sevastopolja.

Ljudmila Pavličenko, legendarna žena snajperista, heroj bitke za Sevastopolj i oslobođenje Odese, koju je lično pozvao Frenklin Ruzvelt u Sjedinjene Države.Imala je 309 smrtonosnih pogodaka prema neprijateljskim vojnicima i oficirima. Heroj je Sovjetskog Saveza i provela je 250 dana i noći u teškim i herojskim bitkama kod Sevastopolja. - Sputnik Srbija
1/10

Ljudmila Pavličenko, legendarna žena snajperista, heroj bitke za Sevastopolj i oslobođenje Odese, koju je lično pozvao Frenklin Ruzvelt u Sjedinjene Države.

Imala je 309 smrtonosnih pogodaka prema neprijateljskim vojnicima i oficirima. Heroj je Sovjetskog Saveza i provela je 250 dana i noći u teškim i herojskim bitkama kod Sevastopolja.

© Foto : Public domain/Boston Traveler/Harry Trask

Ketrin Švicer- Sa 20 godina izašla je na startnu liniju 1967. godine i postala prva žena koja je istrčala Bostonski maraton, uprkos pokušajima organizatora da je ometaju na stazi. U osmoj deceniji, 2017. ponovila je svoj podvig.

Ketrin Švicer- Sa 20 godina izašla je na startnu liniju 1967. godine i postala prva žena koja je istrčala Bostonski maraton, uprkos pokušajima organizatora da je ometaju na stazi. U osmoj deceniji, 2017. ponovila je svoj podvig. - Sputnik Srbija
2/10

Ketrin Švicer- Sa 20 godina izašla je na startnu liniju 1967. godine i postala prva žena koja je istrčala Bostonski maraton, uprkos pokušajima organizatora da je ometaju na stazi. U osmoj deceniji, 2017. ponovila je svoj podvig.

© AP Photo / Tabei Kikaku Co. Ltd

Junko Tabei prva je žena koja se popela na Mont Everest 1975. godine.

Junko Tabei prva je žena koja se popela na Mont Everest 1975. godine. - Sputnik Srbija
3/10

Junko Tabei prva je žena koja se popela na Mont Everest 1975. godine.

© AP Photo

Portret Hedi Lamar. Njen „sistem tajnih komunikacija” je protiv nacista uspešno primenjivala vojska Sjedinjenih Američkih Država u Drugom svetskom ratu. Hedi Lamar je zajedno sa Džordžom Antejlom, 1941. godine registrovala patent tehnologije proširenog spektra, koje je nakon 10 godina počela da koristi Američka mornarica da bi se ubrzo proširio na čitavu vojsku.

Nagli razvoj digitalnih komunikacija, bez patenta Hedi Lamar, ne bi bio moguć. Njen patent se uspešno primenjuje kod mobilnih telefona, faks aparata i svih bežičnih uređaja.

Portret Hedi Lamar. Njen „sistem tajnih komunikacija” je protiv nacista uspešno primenjivala vojska Sjedinjenih Američkih Država u Drugom svetskom ratu. Hedi Lamar je zajedno sa Džordžom Antejlom, 1941. godine registrovala patent tehnologije proširenog spektra, koje je nakon 10 godina počela da koristi Američka mornarica da bi se ubrzo proširio na čitavu vojsku.Nagli razvoj digitalnih komunikacija, bez patenta Hedi Lamar, ne bi bio moguć. Njen patent se uspešno primenjuje kod mobilnih telefona, faks aparata i svih bežičnih uređaja. - Sputnik Srbija
4/10

Portret Hedi Lamar. Njen „sistem tajnih komunikacija” je protiv nacista uspešno primenjivala vojska Sjedinjenih Američkih Država u Drugom svetskom ratu. Hedi Lamar je zajedno sa Džordžom Antejlom, 1941. godine registrovala patent tehnologije proširenog spektra, koje je nakon 10 godina počela da koristi Američka mornarica da bi se ubrzo proširio na čitavu vojsku.

Nagli razvoj digitalnih komunikacija, bez patenta Hedi Lamar, ne bi bio moguć. Njen patent se uspešno primenjuje kod mobilnih telefona, faks aparata i svih bežičnih uređaja.

© AFP 2023

Nađa Komaneči je bivša rumunska gimnastičarka, koja je za vežbu na dvovisinskom razboju na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu prva u istoriji gimnastike dobila najvišu moguću ocenu – 10.

Nađa Komaneči je bivša rumunska gimnastičarka, koja je za vežbu na dvovisinskom razboju na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu prva u istoriji gimnastike dobila najvišu moguću ocenu – 10. - Sputnik Srbija
5/10

Nađa Komaneči je bivša rumunska gimnastičarka, koja je za vežbu na dvovisinskom razboju na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu prva u istoriji gimnastike dobila najvišu moguću ocenu – 10.

© Foto : Public domain/北角英皇道兰心照相馆

Ajlin Čang, bila je kineska spisateljica poznata kako na lokalnom tako i na međunarodnom planu. Smatra se jednom od najvećih kineskih književnica svog vremena. Njeni brojni radovi inspirisali su i filmske adaptacije poput „Ljubavi u palom gradu“, „Požuda, oprez“, i drugih.

Ajlin Čang, bila je kineska spisateljica poznata kako na lokalnom tako i na međunarodnom planu. Smatra se jednom od najvećih kineskih književnica svog vremena. Njeni brojni radovi inspirisali su i filmske adaptacije poput „Ljubavi u palom gradu“, „Požuda, oprez“, i drugih. - Sputnik Srbija
6/10

Ajlin Čang, bila je kineska spisateljica poznata kako na lokalnom tako i na međunarodnom planu. Smatra se jednom od najvećih kineskih književnica svog vremena. Njeni brojni radovi inspirisali su i filmske adaptacije poput „Ljubavi u palom gradu“, „Požuda, oprez“, i drugih.

© Sputnik / Uđi u bazu fotografija

Pilot-kosmonaut Valentina Tereškova, koja je kasnije postala prva žena kosmonaut na svetu, u simulatoru svemirske letelice Vostok.

Pilot-kosmonaut Valentina Tereškova, koja je kasnije postala prva žena kosmonaut na svetu, u simulatoru svemirske letelice Vostok. - Sputnik Srbija
7/10

Pilot-kosmonaut Valentina Tereškova, koja je kasnije postala prva žena kosmonaut na svetu, u simulatoru svemirske letelice Vostok.

© Foto : Public domain

Austrijska književnica Berta fon Sutner, prva dobitnica Nobelove nagrade za mir i druga žena u istoriji koja je dobila Nobelovu nagradu. Bila je prijateljica Alfreda Nobela i upravo ona ga je je svojim romanom „Dole oružje“ inspirisala da u svoj testament uvede i nagradu za mir

Austrijska književnica Berta fon Sutner, prva dobitnica Nobelove nagrade za mir i druga žena u istoriji koja je dobila Nobelovu nagradu.  Bila je prijateljica Alfreda Nobela i upravo ona ga je je svojim romanom „Dole oružje“ inspirisala da u svoj testament uvede i nagradu za mir - Sputnik Srbija
8/10

Austrijska književnica Berta fon Sutner, prva dobitnica Nobelove nagrade za mir i druga žena u istoriji koja je dobila Nobelovu nagradu. Bila je prijateljica Alfreda Nobela i upravo ona ga je je svojim romanom „Dole oružje“ inspirisala da u svoj testament uvede i nagradu za mir

CC BY-SA 4.0 / Public domain / Marie-curie-colorised (cropped image)

Marija Kiri, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, prvi put 1903. godine, iz fizike, zajedno sa mužem Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom za naučna dostignuća u ispitivanju radioaktivnosti, a drugi put 1911. godine iz hemije, za izdvajanje elementarnog radona. Ona je do danas ostala jedina žena koja je Nobelovu nagradu dobila dva puta.

Marija Kiri, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, prvi put 1903. godine, iz fizike, zajedno sa mužem Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom za naučna dostignuća u ispitivanju radioaktivnosti, a drugi put 1911. godine iz hemije, za izdvajanje elementarnog radona. Ona je do danas ostala jedina žena koja je Nobelovu nagradu dobila dva puta. - Sputnik Srbija
9/10

Marija Kiri, dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, prvi put 1903. godine, iz fizike, zajedno sa mužem Pjerom Kirijem i Anrijem Bekerelom za naučna dostignuća u ispitivanju radioaktivnosti, a drugi put 1911. godine iz hemije, za izdvajanje elementarnog radona. Ona je do danas ostala jedina žena koja je Nobelovu nagradu dobila dva puta.

© AFP 2023

Poznata francuska dizajnerka visoke mode Koko Šanel snimljena 1944. u Parizu.

Poznata francuska dizajnerka visoke mode Koko Šanel snimljena 1944. u Parizu. - Sputnik Srbija
10/10

Poznata francuska dizajnerka visoke mode Koko Šanel snimljena 1944. u Parizu.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala