- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Nova Putinova poruka – najava budućih događaja u svetu

© Sputnik / Sergey Guneev / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin
Predsednik Rusije Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 29.02.2024
Pratite nas
Godišnje obraćanje ruskog predsednika Vladimira Putina Federalnoj skupštini ne bi trebalo posmatrati kao analizu sadašnjeg stanja, već kao najavu budućih događaja, a ono na čemu Rusija insistira je nova bezbednosna arhitektura Evrope. Zato će ovo obraćanje biti zanimljivo kako političarima, tako i akademskoj zajednici.
Ovako dr Dušan Proroković sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu komentariše obraćanje Vladimira Putina poslanicima oba doma ruskog parlamenta – Državne dume u Saveta Federacije.

Obezbediti bezbednost za sve

Rusija insistira na uspostavljanju novog bezbednosnog sistema u Evropi, naglašava Proroković i zato je Putin u svom govoru dosta vremena posvetio oštroj kritici NATO-a, jer kada se u Severnoatlantskoj alijansi govori o jedinstvenoj i nedeljivoj bezbednosti, misli se samo na članice ili na države koje sa njom imaju neki bezbednosni aranžman.
„Za ostatak sveta, pojam jedinstvene i nedeljive bezbednosti ne važi. I u tom kontekstu posmatrano, uloga sukoba u Ukrajini nije tekućeg karaktera, onako kako bi to želeli da predstave u zapadnim medijima. Uloga ovog sukoba ili njegova funkcija jeste da se uspostavi nova bezbednosna arhitektura Evrope, odnosno da ono što je SB UN radio šezdesetih godina ili ono čemu je služio OEBS osamdesetih godina 20. veka, sada preuzme neka nova organizacija koja će biti kreirana na evropskom ili evroazijskom nivou“, objašnjava Proroković.
A uspostavljanje novog bezbednosnog poretka, prema rečima našeg sagovornika, znači da će pravila igre morati da budu promenjena. Ipak, tu nema šta mnogo da se izmišlja jer su svi bezbednosni modeli iz 20. veka primenjivi i danas - ono što je regulisano, recimo, po pitanju funkcionisanja UN ili načina na koji je bio osmišljen OEBS, može biti ponovo primenjeno, dodaje on.
„Treba očekivati da Rusija traži određene garancije za sebe, a to će onda biti okidač i za niz drugih država, poput Srbije. Nova pravila igre, ili stara pravila igre koja će biti primenjena u nekom novom formatu u novim okolnostima, moraju važiti za sve. Ne može se voditi politika duplih standarda ukoliko se želi primenjivati princip jedinstvene i nedeljive bezbednosti“, smatra Proroković.
Evropska bezbednost bila je u fokusu Putinovog obraćanja jer su odnosi Rusije i Zapada u potpunosti narušeni i to pitanje ne opterećuje samo Moskvu. Sa druge strane, Rusija dosta radi na drugom koloseku koji isključuje evropske zemlje – tu su BRIKS i ŠOS, tu su bilateralni odnosi između Rusije i zalivskih zemalja, Kine i Indije.
„Vidimo da se sprovodi jedan veoma širok plan, koji se razrađuje po različitim koracima, a koji se tiče stabilizacije Bliskog istoka na osnovu približavanja Irana i Saudijske Arabije. Možda je to koncept i za Evropu – da se ta pozitivna iskustva primene i eliminiše pretnja koja opterećuje sve nas“, naglašava Proroković.
Da je Putin u govoru izneo viziju šta treba da se radi u narednom periodu, saglasan je i dopisnik „Novosti“ iz Moskve Branko Vlahović. Pored toga, Putin je odgovorio i na sve najnovije optužbe koje na račun Rusije stižu sa Zapada.
„On Zapadu poručuje da im rusofobija, od koje su oboleli, pravi velike probleme jer su oslepeli i izvlače krive zaključke“, kaže on.

Šta u Rusiji znači biti nacionalista

Ruski predsednik primetno je stavio akcenat i na multinacionalnost, multikulturalnost i multikonfesionalnosti Rusije. Nacionalizam se u Rusiji ne definiše na isti način kao u Evropi ili uopšte na Zapadu, kaže Proroković.
„Rusija je imperija, bilo da govorimo o Ruskom carstvu, bilo da govorimo o njenom sovjetskom nasleđu. Takvim pristupom, kakav Putin promoviše, može se osigurati unutrašnja stabilnost i ona ne može počivati na zapadnim vrednostima, jer one podrazumevaju sopstvenu definiciju nacionalizma“, ističe Proroković.
Zapadne vrednosti podrazumevaju i definiciju „roda“, koja se razlikuje od definicije pola. One podrazumevaju i različite neoliberalne obrasce.
„Kao što možemo da vidimo, ti obrasci uzrokuju krize i društvena sukobljavanja i na političkom Zapadu. To bi bio scenario i u Rusiji. I otuda ova ideološka dimenzija u njegovom nastupu i ovo nije prvi nastup u kojem se to primećuje“.
Multinacionalnost Rusije posebno je aktuelna u ovom trenutku, jer na Ukrajini ima dosta vojnika sa Kavkaza, iz muslimanskih republika, objašnjava Vlahović. Kada o tome govori, a govori često, Putin nikada ne spori da je on Rus i pravoslavac, ali naglašava uzajamnost svih religija. I današnji govor je završio rečima da je Rusija velika porodica različitih naroda koji su ujedinjeni zajedničkim interesom.
Prema rečima naših sagovornika, među udarnim temama Putinovog govora bila je i demografija. Rusija već duže vreme pokušava da poveća natalitet i do sada je koristila ekonomske mere. Međutim, kako Vlahović primećuje, očigledno je da je to malo jer Rusija u pogledu demografije ima isti problem kao i Zapadna Evropa.
Sada, Putin predlaže da se ekonomske mere upare sa sistemom obrazovanja, novim vrednostima i novim principima kulturnih modela, kaže Proroković.
„Rusija tu ide korak dalje u odnosu na evropske zemlje koje su primenjivale sistem ekonomske pomoći, pa to na održivo povećanje populacije nije imalo većeg uticaja“, primećuje on.
Cilj je da se životni vek u Rusiji do 2030. podigne sa praga od 73 godine, koliko iznosi danas, na 78 godina, naglašava Vlahović. To je izvodljivo, kaže on.
„Danas je Putin sa zadovoljstvom istakao da se alkoholizam u Rusiji smanjuje, što je bio veliki problem. Jer sve medicinske statistike su govorile da je upravo alkoholizam jedan od glavnih uzroka što je muško stanovništvo dosta rano umiralo“, konstatuje on.

Sankcije osvestile Rusiju

Putin je govorio i o ekonomskim performansama države – uprkos zapadnim analizama da će pokleknuti pod sankcijama, Rusija se i dalje ekonomski razvija, a Putin je u govoru naglasio da će se država u bližoj perspektivi naći na četvrtom mestu najvećih svetskih ekonomija.
Za razliku od zapadne, koja pati od sistemskih, ruska ekonomija pati od problema ciklične prirode, koji se mogu rešavati, kaže Proroković:
„Zbog toga Rusija može da prevaziđe probleme, a kada je reč o Zapadu, nisam baš siguran kako će se to odvijati. U Rusiji se dosta investira i u poljoprivredu, i u razvoj informacionih tehnologija, i u veštačku inteligenciju, i u medicinu. Možda im je u nekoj meri Zapad i pomogao povlačeći kompanije sa ruskog tržišta, jer morala se razvijati domaća proizvodnja, morala se restrukturirati domaća ekonomija“.
Još prve sankcije iz 2014, pomogle su Rusiji da se osvesti i da spozna važnost sopstvene proizvodnje, ističe Vlahović. Zato je Putin i govorio o potrebi proizvodnje sopstvenih aviona i automobila, zaključuje on.
Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 29.02.2024
RUSIJA
Glavne poruke iz obraćanja predsednika Rusije Federalnoj skupštini /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala