https://lat.sputnikportal.rs/20240128/veliki-nemacki-eksperiment-cetiri-puta-nedeljno-u-firmi--da-li-ce-radnici-biti-srecniji-i-vredniji-1166986242.html
Veliki nemački eksperiment: Četiri puta nedeljno u firmi – da li će radnici biti srećniji i vredniji?
Veliki nemački eksperiment: Četiri puta nedeljno u firmi – da li će radnici biti srećniji i vredniji?
Sputnik Srbija
U Nemačkoj će od 1. februara biti uvedena eksperimentalna četvorodnevna radna nedelja za 45 firmi u trajanju od šest meseci, a tokom tog perioda meriće se... 28.01.2024, Sputnik Srbija
2024-01-28T23:00+0100
2024-01-28T23:00+0100
2024-01-28T23:00+0100
ekonomija
ekonomija
svet – ekonomija
nemačka
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/01/1c/1166986390_0:24:3073:1752_1920x0_80_0_0_6616b08963f88baada0e7c860d79fb66.jpg
Zaposleni će primati dosadašnje plate bez obzira na smanjeno radno vreme, objavio je Blumberg.Kako se navodi, cilj eksperimenta je da se proveri da li su tačne tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo srećniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima.Blumberg navodi da bi, prema prognozama, do 2034. godine nemačko tržište rada moglo da se smanji za više od sedam miliona ljudi zbog pada nataliteta i starenja populacije.Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka sa posla zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.Nemci su u 2022. godini u proseku izostajali s posla 21,3 dana što je rezultiralo gubitkom od čak 207 milijardi evra, pokazali su podaci Saveznog instituta za zdravlje i bezbednost na poslu.Zagovornici eksperimenta ističu da bi novina mogla da privuče nove kadrove u Nemačku, zemlju koja prema Evrostatu već ima najveći udeo zaposlenih sa pola radnog vremena u EU.Nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju sprečio je povećanje produktivnosti u Nemačkoj, a bez poboljšanja u tim područjima, malo je verovatno da će se značajno povećati produktivnost jednostavnim smanjenjem broja radnih sati, smatra ekonomista na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu Enco Veber.Manjak kvalifikovanih radnika u Nemačkoj, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i smanjenje radnog vremena, preneo je Tanjug. Nemačke mašinovođe su već desetak dana u štrajku i traže skraćivanje radnog vremena sa 38 sati nedeljno na 35 sati bez smanjenja plata. Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 odsto za veliki deo svojih radnika, kojih je ukupno oko 930.000.Pogledajte i:
nemačka
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
2024
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e8/01/1c/1166986390_160:0:2891:2048_1920x0_80_0_0_3d208f0f9e13034e250f6286da1e4d5d.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
ekonomija, svet – ekonomija, nemačka
ekonomija, svet – ekonomija, nemačka
Veliki nemački eksperiment: Četiri puta nedeljno u firmi – da li će radnici biti srećniji i vredniji?
U Nemačkoj će od 1. februara biti uvedena eksperimentalna četvorodnevna radna nedelja za 45 firmi u trajanju od šest meseci, a tokom tog perioda meriće se produktivnost radnika.
Zaposleni će primati dosadašnje plate bez obzira na smanjeno radno vreme, objavio je Blumberg.
Kako se navodi, cilj eksperimenta je da se proveri da li su tačne tvrdnje sindikata da su ljudi koji manje rade ne samo srećniji i zdraviji, nego i produktivniji u svojim poslovima.
Blumberg navodi da bi, prema prognozama, do 2034. godine nemačko tržište rada moglo da se smanji za više od sedam miliona ljudi zbog pada nataliteta i starenja populacije.
Osim povećanja produktivnosti, očekuje se da će firme imati koristi od smanjenja skupih izostanaka sa posla zbog stresa, bolesti i iscrpljenosti.
Nemci su u 2022. godini u proseku izostajali s posla 21,3 dana što je rezultiralo gubitkom od čak 207 milijardi evra, pokazali su podaci Saveznog instituta za zdravlje i bezbednost na poslu.
Zagovornici eksperimenta ističu da bi novina mogla da privuče nove kadrove u Nemačku, zemlju koja prema Evrostatu već ima najveći udeo zaposlenih sa pola radnog vremena u EU.
Nedostatak ulaganja u inovacije i digitalizaciju sprečio je povećanje produktivnosti u Nemačkoj, a bez poboljšanja u tim područjima, malo je verovatno da će se značajno povećati produktivnost jednostavnim smanjenjem broja radnih sati, smatra ekonomista na Institutu za istraživanje tržišta rada u Nirnbergu Enco Veber.
Manjak kvalifikovanih radnika u Nemačkoj, zajedno s visokom inflacijom, ohrabrio je radnike u svim industrijama da traže veće plate i smanjenje radnog vremena, preneo je Tanjug. Nemačke mašinovođe su već desetak dana u štrajku i traže skraćivanje radnog vremena sa 38 sati nedeljno na 35 sati bez smanjenja plata. Sindikat zaposlenih u građevinskom sektoru traži povišicu od 20 odsto za veliki deo svojih radnika, kojih je ukupno oko 930.000.