- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

To može samo na Mećavniku: Oskar, čizme, medovača i mačka - šta se dešava iza scene

© Sputnik / Milica TrkljaRestoranska mačka zeva sita na fotelji, Kustendorf 2024.
Restoranska mačka zeva sita na fotelji, Kustendorf 2024. - Sputnik Srbija, 1920, 25.01.2024
Pratite nas
Kada na jednom mestu istovremeno Edoardo de Angelis evocira uspomene na medovaču, Kusturica požuruje Mikija Manojlovića koji s mukom navlači zimske čizme, a Mateo Garone saznaje da je nominovan za Oskara – znate da nije reč o filmskom kadru, već da ste - na Kustendorfu.
Filmski i muzički festival koji se već sedamnaest godina svake zime održava u Kustinom Drvengradu jedinstven je zbog svih onih stvari koje stranci, uglavnom, vole kod Srba. Ljudi su druželjubivi i neposredni, a hrana i piće kvalitetni. Upravo je ta neposrednost i poenta festivala na kojem, iz godine u godinu, mladi filmski stvaraoci uče i rastu uz velikane svetskog filma.
Neki od njih, poput reditelja Edoarda de Angelisa i Đakoma Abrucezea, započeli su svoje karijere kao studenti na „Kustendorfu“, a danas dolaze kao ostvareni autori čiji se filmovi prikazuju u programskoj celini „Savremene tendencije“.
© Sputnik / Milica TrkljaEmir Kusturica, Sandro Veronezi i Edoardo de Angelis, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa"
Emir Kusturica, Sandro Veronezi i Edoardo de Angelis, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Emir Kusturica, Sandro Veronezi i Edoardo de Angelis, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa"
U restoranu, De Angelis nam otkriva da ga „Kustendorfu“ privlači osećaj istinske čistote i iskrenosti , ali i „bledo a jako sećanje na medovaču“, koje bi rado ponovo da evocira. Malo dalje od njega, a paralelno sa Sandrom Veronezijem, prošlogodišnjim dobitnikom „Velike nagrade Ivo Andrić“ za životno delo, sedi Ilja Želtjakov, nesuđeni bankar i osvedočeni reditelj.
© Sputnik / Dejan SimićIlja Želtjakov u razgovoru sa novinarom Sputnjika, Kustendorf
Ilja Želtjakov u razgovoru sa novinarom Sputnjika, Kustendorf - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Ilja Želtjakov u razgovoru sa novinarom Sputnjika, Kustendorf
Ilja nam otkriva da je, pre nego što je počeo da snima dokumentarne filmove, bio bankar, a još pre toga, žitelj jednog malog mesta na severu Rusije koje, budući da predstvlja sami sever i kugle zemaljske, ne postoji na mapi. Njegovo detinjstvo - odrastanje u mestu dalekom od svega, sa strujom na generator, šamanima umesto lekara i helikopterom kao jedinim prevoznim sredstvom do „civilizacije“ – njegova je inspiracija.
O tim ljudima sa obala Barencovog i Belog mora koji žive životom sličnim kao i njihovi preci i koje ne žele da žive bilo gde drugde govori njegov film „Poslednji motorni brod“.
© Sputnik / Milica TrkljaScene iz filma ,,Poslednji motorni brod", Ilje Željatkova
Scene iz filma ,,Poslednji motorni brod, Ilje Željatkova - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Scene iz filma ,,Poslednji motorni brod", Ilje Željatkova
Još dalje i „dijagonalnije“ od De Angelisa, malo ispred Veronezija, a iza Želtjakova, tačno ispred stola za kojim sedi Emir Kusturica, neko od festivalskih gostiju hrani mačku.
To što je restoran pun buckastih i pospanih mačaka, a selo razigranih i sitih pasa deo je atmosfere koju svi prisutni, i novi i stari gosti, ocenjuju kao toplu, otvorenu, normalnu i „domaću“.
Da li zbog te topline ili nečeg drugog, tek jedan je maturant, kako saznajemo, došao da radi na „Kustendorfu“ kao konobar , da bi osetio duh onoga što postoji samo na Mećavniku, makar i po cenu neopravdanih časova.
© Sputnik / Milica TrkljaLokalni ćuko čuva ulaz u restoran ,,Prokleta avlija", Kustendorf 2024.
Lokalni ćuko čuva ulaz u restoran ,,Prokleta avlija, Kustendorf 2024. - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Lokalni ćuko čuva ulaz u restoran ,,Prokleta avlija", Kustendorf 2024.
Da teretana može postati svlačionica uverili su se studenti glume iz Beograda: baš tu su se spremali da na ceremoniji otvaranja festivala izvedu tačku rađenu kao omaž Kusturičinom „Podzemlju“.
Da su to izveli sjajno moglo se zaključiti po zadovoljnim licima Emira Kusturice i Mikija Manojlovića: tokom izvođenja predstave razmenjivali su poglede i osmehe, a možda se i podsetili vremena filmskog trijumfa „Andergraunda“.
Na samom kraju ovog omaža, legendarni glumac ustao je i izašao na binu sa podignutom tablom na kojoj je bila ispisana poruka ovogodišnjeg festivala: „Ne nadzor, već kinematografija“.
© Sputnik / Milica Trklja / Svečano otvaranje ,,Kustendorf" festivalaSvečano otvaranje ,,Kustendorf" festivala
Svečano otvaranje ,,Kustendorf festivala - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Svečano otvaranje ,,Kustendorf" festivala
Pod ovim sloganom tokom festivala biće prikazano i 17 kratkometražnih filmova mladih reditelja iz različitih delova sveta. Da li su njihovi filmovi koji stižu iz meksičkog Najarita, njujorškog Bruklina, Novokuznjecka, Subotice i mnogih drugih gradova, uspeli da se snagom izabranih priča odupru nadzoru u ime umetnosti filma – ostaje da se vidi do 27 januara kada se ova jedinstvena filmska smotra zatvara. Ali, da nisu, zar bi bili na Kustendorfu?
© Sputnik / Milica Trklja / Emir Kusturica, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa"Emir Kusturica, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa"
Emir Kusturica, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2024
Emir Kusturica, otvaranje sedamnaestog po redu ,,Kustendorfa"
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala