- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Srbija do kosmosa! „Prvenac“ spreman za orbitu – stižu i prve naše slike države iz svemira

© Sputnik / Alekseй Daničev / Uđi u bazu fotografijaDelimično pomračenje Sunca posmatrano u Sankt Peterburgu
Delimično pomračenje Sunca posmatrano u Sankt Peterburgu - Sputnik Srbija, 1920, 20.01.2024
Pratite nas
Srbija se priključuje kosmičkom klubu, a njen „prvenac“ biće satelit imena „Mozaik“. Prvi srpski satelit trebalo bi da zaplovi orbitom u prvoj polovini 2025. godine i leteće do 700 kilometara. Nakon završetka misije, sagoreće u Zemljinoj atmosferi. Pored svih značajnih naučnih dostignuća, „Mozaik“ će napraviti i prve domaće slike Srbije iz svemira.
Naučnici koji rade na izradi prvog srpskog satelita lansiranog u kosmos, takođe su asistirali Sputnjiku prilikom lansiranja priče o našem prvom velikom „domaćem“ svemirskom poduhvatu.
Dušan Marčeta sa Matematičkog fakulteta i dr Milan Stojanović, naučni saradnik pri Astronomskoj opservatoriji u Beogradu, govore nam o značaju „Mozaika“ i kosmičkoj slici čiji će on biti delić.

Kad porastem biću astronaut

Profesor Marčeta priča kako je učestvovanje na izgradnji srpskog svemirskog programa bio njegov dečački san, a da je ideja o stvaranju satelita samo praćenje svetskih, ali i lokalnih, naučnih trendova i napredovanja.
Skoro sve zemlje u okruženju, kaže on, počele su da razvijaju svemirske projekte. Ovo je posledica činjenice da je u upotrebu uvedena standardizovana klasa satelita (Cube Satellites), koja omogućuje da se, uz vrlo skromna sredstva, započne jedno ovakvo putovanje i postane član kosmičkog kluba.
Još sam kao klinac maštao da radim na nekim svemirskim mašinama. Što se samog projekta tiče, ne bih umeo da kažem kada je i gde nastala ova ideja. Ono što je sigurno, to je da je ona stimulisana činjenicom da su akademske institucije pre svega u SAD, potom u Evropi, a na kraju i u našem samom okruženju počele da razvijaju svemirske projekte i da imaju svoje satelite u orbiti, govori za Sputnjik Marčeta.
CC BY 2.0 / https://creativecommons.org/licenses/by/2.0/ / Satelit – ilustracija
Satelit – ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Satelit – ilustracija

Hjustone, nema problema

Lansiranje ove vrste satelita danas uglavnom organizuju privatne kompanije, a Sputnjikovi sagovornici objašnjavaju da još nisu izabrali partnera za taj poduhvat.
Kao što danas astronomi posmatraju nebo iz svojih domova pomoću robotizovanih teleskopa koji se nalaze na vrhovima nekih planina, tako ćemo i mi najverovatnije lansiranje pratiti iz svoji domova. Ovaj proces nije tako egzotičan kao u filmovima i zapravo je ispunjen mnoštvom administrativnih procedura, koje se odnose na osiguranje transporta do mesta lansiranja, različite sertifikacije i drugog, opisuje nam Marčeta proces lansiranja.
Satelit se, dakle, lansira raketom koja istovremeno lansira i mnogo drugih satelita na različite orbite i, kako kažu Marčeta i Stojanović, ovakvi sateliti nikada ne predstavljaju primarni teret za lansiranje.
Sama orbita satelita još nije određena, ali će je svakako ustanoviti tokom prve polovine sledeće godine. Dve najverovatnije opcije su orbite na približno 400 i 700 kilometara visine, od kojih bi ova druga prelazila preko Zemljinih polova. Ove dve orbite imaju ogromne razlike i od njihovog izbora će zavisiti gotovo svi aspekti misije, uključujući i sudbinu satelita nakon njenog završetka. U svakom slučaju, nakon operativnog ciklusa, satelit će biti deorbitiran i on će sagoreti u Zemljinoj atmosferi.
© Sputnik / Alekseй Malьgavko / Uđi u bazu fotografijaGalaksija na zvezdanom nebu
Galaksija na zvezdanom nebu - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Galaksija na zvezdanom nebu

Kada lansiramo?

Teško je predvideti kada će se tačno lansirati jer, kako Marčeta objašnjava, postoji mnogo nepredvidivih elemenata, pogotovo imajući u vidu da je ovo njihov debitantski projekat. Sa naučnog aspekta, govori on, podjednako bi im značilo kada bi satelit bio u orbiti tokom maksimuma tekućeg sunčevog ciklusa, što se očekuje tokom 2025, ali takođe i tokom maksimuma njegove promene, što se očekuje oko dve godine kasnije.
Za razliku od drugih debitantskih projekta, koji su uglavnom imali za cilj demonstraciju tehnologije, naš cilj je da izvršimo naš prvi naučni eksperiment u orbiti. Ovde se ne radi o originalnom eksperimentu, niti o opremi koju mi razvijamo, već se radi o procesu samostalnog izvođenja naučnog eksperimenta u svemiru, što bi za nas imalo veliki simboličan značaj.

Kako teku pripreme?

Profesor Milan Stojanović podelio je proces izrade satelita u nekoliko faza: fazu definisanja ciljeva misije, fazu izrade plana i dokumentacije, fazu nabavke opreme i testiranja i fazu integracije finalnog proizvoda. Tek nakon svega ovoga sledi samo lansiranje.
Mi se sada nalazimo u fazi B i glavni cilj nam je da proširimo tim ljudi koji radi na ovome. Pošto se radi o jednom pravom multidisciplinarnom projektu, jako je bitno imati dobar tim sa ekspertima iz svih oblasti koje su nam neophodne, kako bismo imali što veću šansu za uspeh. Trenutno u timu imamo eksperte sa Astronomske opservatorije, i još dva fakulteta Univerziteta u Beogradu, Matematičkog i Mašinskog fakulteta. U pregovorima smo sa Elektrotehničkim fakultetom i nadamo se da ćemo i sa njima sklopiti uspešnu saradnju, objašnjava nam profesor Stojanović.

Srpska svemirska stanica i đubre u kosmosu

Jedan od dugoročnih ciljeva, kažu naši stručnjaci za kosomos, jeste i izgradnja zemaljske stanice za prijem radio signala i komunikaciju sa prvim srpskim satelitom. „Mozaik“ bi, u zavisnosti od toga koju putanju odaberu, trebalo da napravi blizu 10 orbita oko naše planete za jedan dan! Komunikacija sa satelitom je od velikog značaja za prijem podataka, rad satelita i praćenje njegovog rada i kretanja.
Standardi nalažu da se misija ovakvog tipa satelita završava u roku od najviše 5 godina, posle čega satelit mora započeti proces deorbitiranja. To je zapravo proces izlaska satelita iz orbite u kojoj se nalazi i kretanje ka površini Zemlje, kako ne bi ostao da lebdi u orbiti i time u njoj stvarao smeće koje bi potencijalno moglo da predstavlja opasnost za druge satelite. Jedna od prednosti kod malih satelita jeste i to što će on u potpunosti izgoreti prilikom ulaska nazad u našu atmosferu, čime se obezbeđuje siguran završetak misije za sve, objašnjava Stojanović.
© Foto : ESA/Webb, NASA & CSA, T. RayObъekt Herbiga-Aro 797 (HH 797)
Obъekt Herbiga-Aro 797 (HH 797)  - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Obъekt Herbiga-Aro 797 (HH 797)

Cilj misije

Ideja naših stručnjaka je detektovanje veze između zračenja Sunca i reakcije Zemljine atmosfere na to zračenje, koja bi se oslikala kroz poremećaj orbite „Mozaik“ satelita.
Želimo da vidimo da li možemo da iskoristimo naš satelit da procenimo kako se menja gustina atmosfere duž orbite, kao i zastupljenost nekih komponenti atmosfere, kao što je atomski kiseonik, koji ima velikog uticaja na to kako atmosfera interaguje sa samim satelitom. Podaci o zračenju Sunca tokom intenzivne faze Sunčevog ciklusa imaju veliki značaj. Svaki novi podatak daje mogućnost da se bolje razumeju fizički fenomeni koji stoje iza ovih pojava, kaže Marčeta.
Sverhnovaя 1987A - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Sverhnovaя 1987A
Profesor Stojanović dodaje i to da sunčevo zračenje pokriva ceo domen elektromagnetnog spektra, i upravo zahvaljujući tome postoji život na Zemlji. Ono što je bitno napomenuti, govori on, jeste da naša atmosfera igra jako bitnu ulogu u tome i štiti nas i sav živi svet od negativnog zračenja,
Zračenje koje svakako ima negativan utica, pored ultraljubičastog, je rentgensko zračenje sa Sunca. Kako ga atmosfera blokira u potpunosti da dopre do Zemlje, jedini način da se Sunce posmatra u ovom opsegu elektromagnetnog spektra jeste ako imate instrument koji se nalazi u orbiti oko Zemlje. Posmatračkih podataka o Suncu u ovom opsegu već ima ali ne dovoljno, i svaki novi posmatrački podatak će biti od velikog značaja i za širu astronomsku zajednicu, objašnjava nam Stojanović.
CC0 / rawpixel.com / NASA (Source) / Erupcije na Suncu
Erupcije na Suncu - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Erupcije na Suncu

Srbija iz svemira

Pored sakupljanja podataka o sunčevom zračenju, „Mozaik“ će napraviti i slike iz svemira. Kamera će ima dva cilja, govori profesor Marčeta. Prvi je simboličan, jer bi ona načinila prve domaće slike Srbije iz svemira. Drugi je praktičan i odnosi se na ovladavanje tehnologijama posmatranja Zemlje iz svemira.
Naša kamera neće imati veliku prostornu rezoluciju, ali će ona moći da snimi slike u više spektralnih opsega. Naš cilj sa kamerom je pre svega sticanje neophodnog iskustva za neku narednu misiju koja bi vršila multispektralna posmatranja Srbije iz orbite i koja bi mogla da predstavlja podršku našoj poljoprivredi, vodoprivredi i šumarstvu, objašnjava Marčeta i zaključuje naš razgovor o jednom od najvećih srpskih svemirskih poduhvata do sada.
© Foto : NASA Earth Observatory Vid na Velikobritaniю iz kosmosa
Vid na Velikobritaniю iz kosmosa  - Sputnik Srbija, 1920, 19.01.2024
Vid na Velikobritaniю iz kosmosa
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala