- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Šta je u stvari Lavrov poručio svetu

© Sputnik / Grigoriй Sыsoev / Uđi u bazu fotografijaSergej Lavrov
Sergej Lavrov - Sputnik Srbija, 1920, 18.01.2024
Pratite nas
Poruke koje je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izneo na godišnjoj konfereciji treba ozbiljno da shvate posebno zapadni akteri da ne bi došlo do dalje eskalacije sukoba u svetu i među vodećim svetskim silama, uključujući i nuklearne države, ocenjuje Dušan Prorković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Lavrov se ranije danas sumirajući rezultate prethodne godine osvrnuo na goruće svetske probleme, od Bliskog istoka i Ukrajine, pa do Kosova i Metohije.
Ruski šef diplomatije je, između ostalog, govoreći o kosovskom problemu, naglasio da „Rusija uvek podržava i da će podržavati stav Srbije“, ali je ukazao na to da se nad Srbima iživljavaju, te da se obaveze prema Srbiji, konkretno u stvaranju Zajednice srpskih opština na Kosovu, ne ispunjavaju više od deset godina. Implementacija ovog sporazuma, koji je Evropska unija predstavljala kao svoje najveće diplomatsko dostignuće, upala je u ćorsokak, a EU ne može ništa da uradi.
Ministar je dodao da Evropska unija „treba da se stidi“ zbog nerešenog kosovskog problema, uprkos sporazumima iz 2013. godine.

Rusija ima instrumente da aktuelizuje kosovsku temu

Proroković ističe da je Rusija odavno upozoravala šta će se desiti sa sporazumima Beograda i Prištine, ali je niko nije shvatao ozbiljno. Sada upravo Rusija treba da bude ta sa kojom će Srbija da razgovara o prebacivanju kosovske teme sa nivoa EU na nivo UN.
„Rusija ima instrumente, kako u međunarodnim organizacijama, globalnim - tipa UN, tako i u ovim kontinentalnim - tipa OEBS-a, ali i u ovim nezapadnim - tipa BRIKS-a i može da aktualizije kosovsku temu kako bi se vršio kontinuirani pritisak na zapadne aktere da bi se došlo do nekih novih dogovora, novih sporazuma i novih rešenja. Takođe, mislim da sa Rusijom treba da se razgovara o prebacivanju ove teme sa nivoa EU na nivo UN, bez obzira što to u ovom trenutku izgleda malo verovatno, pošto EU neće iz svojih ruku ispustiti to što je dobila 2008. godine na poklon. Sam taj korak bi puno značio i potpuno bi promenio ambijent u kom se o kosovskom pitanju pregovara. Uostalom, o svemu tome treba razgovarati sa samim Lavrovom, jer on ima ogromno iskustvo, jako dobro poznaje to pitanje, a verovatno i sam ima neke ideje kako tu stvar dalje rešavati i kojom dinamikom se to može odvijati“, kaže Prorković.
On navodi da se Lavrov kosovskom temom bavi još od početka devedesetih godina, poznaje je u detalje i može da o njoj govori bez ikakvih beleški ili posebnih priprema“.
„Iskreno, treba reći da je on na sve ovo upozoravao još u periodu između 2013. i 2015. godine, ali to što ga nismo shvatali ozbiljno ni mi, niti EU to je naš problem, a ne problem Sergeja Lavrova. Zbog svega, ja bih ovo što je rekao uzeo za ozbiljno, slušao ga ubuduće mnogo detaljnije i pažljivije nego što se do sada činilo i takođe bih ga u nekim situacijama konsultovao. Jer, ponavljam, Lavrov je na ovakav tok briselskog procesa upozoravao praktično od potpisivanja prvog briselskog sporazuma, a kasnije je to samo nadograđivao i razrađivao“, kaže Proroković.
Lavrov je naglasio da EU sada menja postojeće sporazume u korist Prištine tako da „Srbi na severu Kosova nemaju nikakva prava, da ta prava apsolutno budu apsolutno veštačka, a stvarna vlast treba da ostane Albancima".
Prema njegovim rečima, i sada kada treba da se ispuni dogovoreno oni povlače ručnu u korist one strane koja im je bliže u konkretnom slučaju. A bliži su im, kako je rekao, kosovski Albanci, jer su im se oni zakleli na vernost, žele da uđu u NATO i prate instrukcije EU, ako samo ne eksplodira albanski problem na Balkanu.
© Sputnik / Alexey VitvitskyRuski šef diplomatije Sergej Lavrov je istakao da Evropska nija „treba da se stidi“ zbog nerešenog kosovskog problema, uprkos sporazumima iz 2013. godine
Zastava EU u Briselu - Sputnik Srbija, 1920, 18.01.2024
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je istakao da Evropska nija „treba da se stidi“ zbog nerešenog kosovskog problema, uprkos sporazumima iz 2013. godine

Rizik od sukoba nuklearnih država

Proroković ocenjuje da se ključna poruka koju je Lavrov poslao sa konferencije tiče strateškog opredeljenja Ruske Federacije.
„Bilo kakvi pregovori o strateškoj stabilnosti sa SAD, nakon ovih izjava Lavrova, verovatno će biti povezani sa drugim temama, između ostalog i sa temom Ukrajine. Nema više separatnih pregovora, niti tog partikularnog pristupa ruske diplomatije kakav je slučaj bio krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih. Tada je ruskoj spoljnoj politici bilo važno da se osigura strateška stabilnost u direktnoj komunikaciji sa SAD, a ova druga pitanja, čak i geopolitičkog karaktera, uglavnom su posmatrali kao manje važna. Sada sve postaje važno za Rusku Federaciju, a tako je izgleda i zbog potpunog odsustva poverenja u zapadnu spoljnu politiku i zapadne namere, pre svega u američku spoljnu politiku i američke namere. To je Lavrov nekoliko puta podvukao”, ocenjuje Proroković.
Prema njegovim rečima, govoriti o nepoverenju na nivou ministara odbrana, čak i predsednika država, predsednika vlada i nije neuobičajeno, ali kada to izgovori ministar spoljnih poslova kojem je u opisu radnog mesta da održava kakvo-takvo poverenje onda je to pokazatelj da su rusko-zapadni odnosi potpuno pokidani i da će biti potrebno mnogo vremena da se ispune neke elementarne stvari kako bi se otpočeo dijalog.
„Zbog toga, posle svega ovoga što je Lavrov rekao meni se čini da je situacija gora nego što sam pretpostavljao, jer Lavrov je, ipak, doajen svetske diplomatije, on vrlo bira reči i upotrebljava često dvosmislene formulacije kako bi se održao makar samo privid da komunikacija sa onom drugom stranom postoji. Ovo je pokazatelj da te komunikacije nema i otuda očekujem ne samo da se ova eskalacija ukrajinske krize nastavi, nego i da bude dosta novih turbulencija u međunarodnim odnosima”, navodi Proroković.
Lavrov je takođe upozorio i na rizike sukoba nuklearnih država, rekavši da je na Zapadu sve manje faktora obuzdavanja kad je reč o direktnom sukobu nuklearnih država...
Pobornik sam teorija američkih neorealista koji već pola veka tvrde da nuklearne države ne ratuju između sebe. Prosto se nadam da će razum prevladati i da će svi ti sporovi između nuklearnih sila biti rešavani nekim posredničkim ratovima ili nekim proksi sukobima, asimetričnim ratovima, hibridnim ratovanjem - dakle, da neće biti upotrebe oružja za masovno uništenje. Ali, Lavrov je sasvim u pravu – kao pretnja Rusiji pojavilo se to uklanjanje određenih barijera za korišćenje nuklearnog oružja. Rusija na to sada mora da odgovori, a ova situacija nas donekle vraća u sedmu deceniju 20. veka i sve ono što smo tada gledali“, kaže Proroković.

Ovo neće biti godina pregovora

Lavrov je rekao da su se SAD izazvale sukob u Ukrajini, te da nema naznaka da Amerika ima interes da se reši ukrajinska kriza. Precizirao je da Zapad radi na tome da dođe do eskalacije ukrajinske krize a da to stvara dodatne strateške rizike. Prema njegovim rečima, podsticanje Ukrajine da se nanose udari na Krim i na dubinu teritorije Rusije govori o tome da Zapad ne želi nikakvo konstruktivno rešenje.
Lavrov je istakao da Ukrajina mora da odustane od članstva u NATO i nacističke retorike, i smatra da o rešavanju ukrajinske krize treba razgovarati sa Zapadom jer Kijev neće ni o čemu odlučivati.
„To što je Lavrov izjavio zapravo pokazuje koliko ovo složena situacija. Poverenja Rusije prema Zapadu više nema. Zapad je prema Rusiji očigledno preduzimao čitav niz nefer koraka, koraka koje nije smeo da preduzme, otuda i ovo urušavanje poverenja ne samo kod ostalih u ruskoj političkoj nomenklaturi, nego i kod samog Lavrova. Sad je pitanje za milion dolara – kako onda sa tim Zapadom pregovarati o Ukrajini. Kako uopšte doći do početnog skupa, kako uopšte definisati nekakvu trajektoriju tih pregovora, pravila pregovora, utvrditi šta je njihov cilj?! On je markirao SAD kao najvažniju tačku, najvažniju silu sa kojom treba pregovarati o Ukrajini, a istovremeno i poslao poruku da tih pregovora ne može brzo biti“, kaže Proroković.
Zbog toga, smatra Proroković, treba očekivati da će se ovaj oružani konflikt nastaviti, a da će se „nešto u tom oružanom konfliktu rešavati na terenu, odnosno da će zapadni pregovarači biti stavljeni pred svršen čin“.
„Možda je to i najefikasniji način da se Zapad natera na neku vrstu pregovora. Inače, ovo je postala agonija, kako za sam Zapad, tako ponajviše i za Ukrajinu“, dodao je.
Proroković sumnja da je političko rešenje ukrajinskog sukoba blizu.
„A sada, kojom dinamikom će se odvijati ti sukobi na terenu to iz ovoga što je Lavrov rekao ne možemo dokučiti, ne možemo pretpostaviti. To, verovatno, zavisi od čitavog niza faktora koje je u ovom trenutku nemoguće predvideti. Ali, 2024. godina sasvim sigurno, nakon svih ovih izjava i svega viđenog, neće biti godina pregovora, nego godina nastavka oružanog konflikta“, ocenio je Proroković.
Sergej Lavrov - Sputnik Srbija, 1920, 18.01.2024
RUSIJA
Lavrov: Putin nikada nije pretio nuklearnom bombom
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala