- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Ništa bez čoveka sa rukom: Veštačka inteligencija isprojektuje grad, ali ne i njegovu dušu

© Sputnik / Marija JakovljevićIzložba „Arhitekta kao crtač i slikar“ u Galeriji nauke i tehnike SANU
Izložba „Arhitekta kao crtač i slikar“ u Galeriji nauke i tehnike SANU - Sputnik Srbija, 1920, 02.01.2024
Pratite nas
Mlade generacije arhitekata su zaboravile šta je lenjir, šina, ne znaju da zašilje olovku. Arhitektura se svela na slepo kucanje na računaru, igranje mišem i preti nam da se svede samo na odabir nečega na internetu. Investitoru se dopadne kuća na internetu i da veštačkoj inteligenciji da napravi to isto, upozorava arhitekta Slobodan Maldini.
Upotrebom veštačke inteligencije vispreni arhitekta može, prema rečima Maldinija, za dva dana da isprojektuje ceo Beograd na vodi, ali nikada ne može da pokaže idejnost arhitekte:
„Da bi neko projektovao Beograd na vodi mora tu da živi, da boravi, da se saživi sa tim prostorom, da oseti mirise, ukuse, ima harmoniju svega što se dešava. Nažalost mi to nemamo, naši prostori su puki pokušaj da investitor zaradi novac, a nikoga više nije briga da li će se u tom prostoru neko osećati lepo. Zato su nam savremeni prostori takvi da u njima niko više ne želi da boravi. Kada stanujete na 50 spratu u stanu od 50 kvadrata, vi kao da ste u Sing Singu“.

Da li će arhitekta opstati u budućnosti

Arhitektura mora, naglašava sagovornik Sputnjika, da se vrati humanosti i arhitekta će to uraditi samo ako uspe iz sebe da iznedri najkvalitetnije arhitektonske elemente i računari budu u službi njegove ideje, a nikako da ovladaju arhitektom.
Sa željom da podseti na značaj crtanja rukom, da pokaže kako su arhitekte nekada bili veliki crtači i likovni umetnici, mislioci, poznavaoci istorije, erudite, te da je srpska arhitektura bila vrhunska i da vrati veru u idejnost srpskih autora, Maldini je zajedno sa Sofijom Lancoš Maldini priredio u Galeriji nauke i tehnike SANU izložbu „Arhitekta kao crtač i slikar“.
© Sputnik / Marija JakovljevićSlobodan Maldini: Iznedrio sam nešto što je tada bilo poznato kao postmoderna arhitektura
Slobodan Maldini: Iznedrio sam nešto što je tada bilo poznato kao postmoderna arhitektura - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Slobodan Maldini: Iznedrio sam nešto što je tada bilo poznato kao postmoderna arhitektura
„Proteklih dvadesetak godina gotovo da nema arhitektonskog projekta koji je izveden, a da tu nije bio računar. Danas smo u situaciji da je pored veštačke inteligencije potpuno nevažno ko i kako projektuje. Vrlo brzo ćemo doći u situaciju da arhitekta više neće biti potreban. Samo kažemo šta želimo i veštačka inteligencija će to uraditi brže, efikansije i kvalitetnije od arhitekte. Postavlja se pitanje da li će profesija arhitekte opstati u budućnosti. Nasuprot tome na ovoj izložbi predstavljamo srpske i strane arhitekte koji su svoje karijere zasnovali na ličnom poznavanju istorije i teorije arhitekture, velikoj veštini crtanja, slikanja i vajanja“.
Slobodan i Sofija Maldini su odlučili da predstave pre svega do sada neviđene arhitektonske skice, crteže, slike i da skrenu pažnju javnosti da postoji neotkriveno, a veliko arhitektonsko blago.

Od Andre Stevanovića do Krešimira Rogine

Izložba hronološki počinje sa akvarelom Andre Stevanovića, profesora Velike škole i utemeljivača arhitektonske struke u Srbiji koji je radio 1870. godine.
© Sputnik / Marija JakovljevićCrtež je ipak osnova svega
Crtež je ipak osnova svega - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Crtež je ipak osnova svega
Maldini nas dalje vodi do serije akvarela na kojima je Konstantin Jovanović predstavio džamije u Beogradu kao svedočanstvo istorije glavnog grada pa do crteža Branka Tanazevića i akvarela na kojoj je Nikola Krasnov prikazao Maltu.
„Našeg velikana modernizma u arhitekturi Milana Zlokovića predstavili smo sa tri rada koja do sada nisu izlagana i objavljivana - njegovo konkursno rešenje za Međunarodnu izložbu u Parizu, za Radničko naselje brodogradilišta u Rijeci i za malu železničku stanicu u Umci, a Dragišu Brešovana sa velikim konkursnim radom za izložbu u Parizu. Imamo i nezaobilaznog Aleksandra Deroka, počev od njegovih crteža brvnara pa do cele jedne vetrine u kojoj pokazujemo njegove crteže iz poznih godina“.
Slede dela Momira Korunovića, Miladina Prljevića, Branislava Kojića, Branislava Krstića i dolazimo do posleratnog perioda i Nikole Dobrovića sa skicom zgrade Državnog sekretarijata narodne odbrane (Generalštab), Miladina Prljevića i Ratomira Bogojevića sa Muzejom narodne revolucije u Novom Sadu i Bogdana Bogdanovića sa crtežima koji se prvi put predstavljaju javnosti - za Spomen park u Sremskoj Mitrovici, Memorijalni centar palima u Drugom svetskom ratu i za Spomen park u Prilepu.
U generaciji koja je stasala šezdesetih i sedamdesetih godina nezaobilazni je Mihajlo Mitrović poznat kao vrstan crtač.
„Dosta je putovao po svetu i uvek je nosio beležnicu i kako mi je sam govorio, dešavalo mu se da se vozi taksijem i umesto da fotografiše, on je pravio kroki onoga što vidi“, kaže Maldini.
© Sputnik / Marija JakovljevićAutoportret Mustafe Musića od akrila i remek delo Branislava Jovina teško 100 kilograma
Autoportret Mustafe Musića od akrila i remek delo Branislava Jovina teško 100 kilograma - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Autoportret Mustafe Musića od akrila i remek delo Branislava Jovina teško 100 kilograma
Fascinantan je opus Branislava Jovina na izložbi:
„Tokom sedemdasetih godina Jovin je sa timom projektovao beogradski metro do te mere da su izrađivali detalje kompozicija, sve stanice. Sve je to bačeno u vodu kada je ideja metroa zamenjena tramvajima. Na izložbi predstavljamo njegovo remek delo 'Grad Sombor viđen očima ptice', dužine 2,70 metara i visine 1,80 metara, težine oko 100 kilograma. To je urađeno tako minuciozno da svako ko živi u Somboru može da vidi svoju kuću i drvo koje je devedesetih godina raslo u njegovom dvorištu“.
Dejan Ećimović, Mustafa Musić, Branislav Mitrović, Nikola Nestorović, Dragutin Inkiostri Medenjak, Krešimir Rogina i drugi upotpunjuju postavku.

Le Korbizje i strani autori

Jedan od najvažnijih artefakata je crtež Le Korbizjea, moji je načio kao mladi student arhitekture putujući Balkanom:
„Le Korbizje je posetio Zaječar, Negotin, Bor i crtao srpske folklorne motive i rukotvorine. Nacrtao je olovkom srpski ćup - jedinstveno delo budući da ga je nacrtao mladi umetnik za koga nije moglo da se pretpostavi da će postati najveći svetski protagonista modernizma u arhitekturi“.
© Sputnik / Marija JakovljevićLe Korbizje je posetio Zaječar, Negotin, Bor i crtao srpske folklorne motive i rukotvorine. Nacrtao je olovkom srpski ćup
Le Korbizje je posetio Zaječar, Negotin, Bor i crtao srpske folklorne motive i rukotvorine. Nacrtao je olovkom srpski ćup  - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Le Korbizje je posetio Zaječar, Negotin, Bor i crtao srpske folklorne motive i rukotvorine. Nacrtao je olovkom srpski ćup
Maldini je izložio i deo svoje kolekcije koju je sakupljao od 1977. godine – crteže Džejmsa Akermana, Roberta Venturija, Tadoa Anda, Aldo Rosija, Frenka Gerija, Marija Bote:
„Prvi put kada sam sreo Roberta Venturija zažalio sam što nisam uzeo autogram. Nekoliko godina kasnije dobio sam njegovu čuvenu patkicu. Aldo Rosi je bio u Beogradu 1985. i poklonio mi je kroki. Akerman, moj profesor na specijalističkim studijama u Vićenci, mi je nacrtao na ulaznici teatra Olimpika. Svi ti crteži su do mene dospeli kao poklon i sve ovo pokazuje da je arhitektura još uvek živa“.

Naši gradovi su kao cipele koje nas žuljaju

Maldini, koji je izložio svoja dva crteža iz 1979. i 1980. i knjigu sa oko 400 crteža nastalih tokom korone, kaže da je celog života crtao i slikao rukom, ali je i sam krajem devedesetih počeo da koristi računar u kreiranju 3D modela:
„Ove godine sam pokušao da vidim kako veštačka inteligencija može da realizuje neka moja dela i bio sam fasciniran, pre svega zato što sam shvatio da ona neće narušiti moju ideju. Sve zavisi od mene. Osnova je i dalje crtež. Moram da nacrtam do najsitnijeg detalja i moram da opišem svoju ideju da bi onda preuzela veštačka inteligencija dalje. Nije sve izgubljeno, nije mašina ovladala čovekom“.
© Sputnik / Marija JakovljevićČovek je suština cele arhitekture, kao kada krojač napravi saliven kaput koji će nositi da bi se ugodno oseća u njemu
Čovek je suština cele arhitekture, kao kada krojač napravi saliven kaput koji će nositi da bi se ugodno oseća u njemu - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Čovek je suština cele arhitekture, kao kada krojač napravi saliven kaput koji će nositi da bi se ugodno oseća u njemu
Maldini želi da izložbu u Galeriji nauke i tehnike SANU posete pre svega mladi umetnici da vide značaj crtanja slobodnom rukom:
„Tokom 2000-tih na Arhitektonskom fakultetu nisu postojali predmeti nacrtna geometrija i perspektiva. Na prijemnom ispitu nemamo crtanje. Mnoge strane škole na zapadu su zaboravile značaj crteža, pa često studenti iz Francuske i Nemačke idu u Moskvu i Sankt Peterburg da usavrše svoje veštine jer ruska škola i dalje neguje crtež rukom“.
Maldini naglašava da se arhitektura ne radi zbog novca i profita, već zbog čoveka:
Čovek je suština cele arhitekture, kao kada krojač napravi saliven kaput koji će nositi da bi se ugodno oseća u njemu. E, to je grad. Naši gradovi su kao cipele koje kupimo preko interneta pa su dva broja manje, žuljaju nas i na kraju ih bacimo i idemo dalje. Ova izložba treba da povrati veru u arhitekturu i mogućnosti arhitekture, da pokaže kako smo nekada mogli i kako moramo u budućnosti da radimo“.
© Sputnik / Marija JakovljevićKnjiga sa 400 crteža koje je Maldini nacrtao tokom epidemije
Knjiga sa 400 crteža koje je Maldini nacrtao tokom epidemije - Sputnik Srbija, 1920, 30.12.2023
Knjiga sa 400 crteža koje je Maldini nacrtao tokom epidemije
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala