- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Misterija Zemljinog magnetnog polja – šta su otkrile drevne cigle Mesopotamije /foto/

© AFP 2023 / ORLANDO SIERRAArheološka alatka na mestu iskopavanja u Kopan parku u Hondurasu
Arheološka alatka na mestu iskopavanja u Kopan parku u Hondurasu - Sputnik Srbija, 1920, 20.12.2023
Pratite nas
Naučnici su analizom glinenih cigli koje su korišćene prilikom izgradnje drevne mesopotamske civilizacije stekli novi uvid u istoriju razvoja planete Zemlje, odnosno u promene aktivnosti njenog magnetnog polja.
Naime, mesopotamske cigle stare oko 3.000 godina sadrže zrnca oksida gvožđa koja ukazuju na fascinantne promene u magnetnom polju. Datirajući starost cigli, može se bolje razumeti kako se promenilo magnetno polje planete, što bi moglo pomoći da se bolje predvidi njegova trenutna i buduća aktivnost.
„S obzirom na to da ne sadrže organski materijal, nije baš lako datirati neke od najčešćih kulturnih ostataka, kao što su cigle i grnčarija. Sada možemo olakšati ovaj proces datiranjem pomoću arheomagnetizma“, rekao je arheolog Mark Altavel sa Univerzitetskog koledža u Londonu.

Promene u magnetnom polju

Zemljino magnetno polje nije statičko, već se menja tokom vremena. Stvara ga geodinamo u jezgru planete, odnosno rotirajući, konvektivni i električno provodljivi fluid koji pretvara kinetičku energiju u električna i magnetna polja. Promene u magnetnom polju mogu biti prouzrokovane spoljašnjim (kao što je solarni vetar) i unutrašnjim uzrocima i mogu se zabeležiti u materijalima na površini.
Na primer, u rastopljenoj magmi, magnetna zrna će se uskladiti sa magnetnim poljem Zemlje dok se magma hladi i stvrdnjava u vulkansku stenu. Naučnici mogu da koriste takav materijal kao neku vrstu zapisa magnetnog polja.
Arheolog Metju Hauland sa Državnog univerziteta Vičita u SAD i njegove kolege proučavali su mesopotamske cigle kao deo usavršavanja tehnike arheomagnetizma - proučavanja Zemljinog magnetnog polja sačuvanog u objektima koje je napravio čovek, piše „Sajens alert“.

Tajanstveni skok jačine magnetnog polja

To je prilično jednostavan metod. Stručnjaci su tokom istraživanja analizirali 32 mesopotamske glinene cigle na kojima je ispisano ime kralja koji je tada vladao i tako približno datirali materijal.
Zatim su pažljivo odsekli mali komad svake cigle i izmerili poravnanje mikroskopskih zrna gvožđe-oksida pomoću magnetometra. Ova tehnika im je omogućila da rekonstruišu „ponašanje“ planetarnog magnetnog polja tokom perioda od oko 2.000 godina – od 3. do 1. milenijuma pre nove ere.
Nakon toga su svoje rezultate uporedili s drugim rekonstrukcijama magnetnog polja i koristeći sve ove podatke uočili levantsku geomagnetsku anomaliju iz gvozdenog doba (LIAA) – misteriozni skok jačine magnetnog polja koji se dogodio nad današnjim Irakom između 1050. i 550. pre nove ere.
Pored toga, analiza je otkrila kratke, dramatične fluktuacije tokom vladavine Nabukodonosora II između 604. i 562. pre nove ere, pokazujući da se Zemljino magnetno polje može značajno promeniti tokom kratkih vremenskih perioda.
Istraživanje pod nazivom „Exploring geomagnetic variations in ancient Mesopotamia: Archaeomagnetic study of inscribed bricks from the 3rd–1st millennia BCE“ objavljeno je u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“.
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala