Biser naše kulturne baštine - u samom centru srpske prestonice
Biser naše kulturne baštine - u samom centru srpske prestonice
Sputnik Srbija
U samom centru srpske prestonice, na četvrtom spratu zgrade neobične istorije i još neobičnijeg imena „Palata Devanha“, ugnezdio se neveliki salonski stan u... 09.12.2023, Sputnik Srbija
U samom centru srpske prestonice, na četvrtom spratu zgrade neobične istorije i još neobičnijeg imena „Palata Devanha“, ugnezdio se neveliki salonski stan u kome je, kao u nekoj školjci smešten biser naše kulturne baštine-Legat Paje Jovanovića.
Paja Jovanović je prvi put došao u Beograd 1910.godine, na poziv kralja Petra I. Uprkos tome što je živeo i stvarao širom Evrope, prestonica Srbije je bila grad u koji se uvek vraćao i kome je poželeo da ostavi, kako je govorio, "ono što bi vredelo čuvati"
Još kao student bečke Akademije gotovo svaki raspust je koristio da putuje po Balkanu, naročito po Crnoj Gori, Primorju, Albaniji, Bosni i Hercegovini, južnoj i istočnoj Srbiji. Tamo je radio skice i studije i trudio se da što neposrednije oseti atmosferu svakodnevnog života i običaja naroda
U prvoj odaji, čim zakoračite u Legat, dočekaće vas jedan stojeći, jedan sedeći ženski akt i portret njegove žene Muni. Slikanje žena za Paju Jovanovića je uvek značilo slikanje lepote.
Uprkos kritikama da je žene prikazivao lepšim nego što su zaista bile, u jednom slučaju njegova četkica nije morala da "laže"- kada bi mu model bila njegova supruga Hermina-Muni Dauber (detalj portreta)
Portret predsednika Beogradske opštine Vlade Ilića (1882–1952) ubraja se u red zvaničnih, reprezentativnih portreta. Portretisani je predstavljen u fraku sa lentom i Ordenom Svetog Save, dok su u pozadini prepoznatljivi obrisi slikarevog ateljea i njegovog inventara (slika, kamin i konjanička skulptura svetog Đorđa).
Nakon njegove smrti, urna sa posmrtnim ostacima srpskog slikara preneta je u Beograd i položena da večno počiva u Aleji velikana na Novom groblju. Istoga dana Muzej grada Beograda je ispunio i drugu želju legatora i 11. juna 1970. je otvoren Muzej Paje Jovanovića
Proglašenje Dušanovog zakonika odnosno Krunisanje cara Dušana je istorijska kompozicija Paje Jovanovića rađena 1900. godine po narudžbini Kraljevine Srbije za potreba Svetske izložbe u Parizu na kojoj je nagrađena zlatnom medaljom
Legat je 1972. dopunjen poklonom umetnikove supruge Hermine-Muni Dauber, koja je Muzeju grada Beograda ostavila 11 umetnikovih slika iz privatne kolekcije i više komada stilskog nameštaja
Slika pod nazivom „Portret kraljice Marije Karađorđević“ smatra se jednim je od najuspelijih reprezentativnih portreta iz slikarskog opusa Paje Jovanovića Portret je bio izložen na pariskom Salonu 1931. godine
Soba koja se može smatrati dnevnim boravkom, sa raskošnim ogledalom i bogato ukrašenim nameštajem u sebi krije razna Jovanovićeva priznanja i dioplome, kao i njegove palete i četkice za slikanje
Pored znanih i neznanih lepotica, dama iz visokog društva, grofica i kraljica, pod njegovom četkicom su se našli i car Franja Josif, kralj Aleksandar Karađorđević, ali i Maršal Tito (detalj jednog od izloženih umetničkih dela )
Ako se odlučite da posetite ovaj biser naše kulturne baštine, kustos muzeja će vas, uz stručno vođenje, na kratko "preseliti" u vreme u kojem je jedan umetnik, svetskog renomea živeo i stvarao
Pristup ćaskanju je blokiran zbog narušavanja pravila.
Ponovo možete da učestvujete za:∞.
Ako se ne slažete sa blokiranjem, koristite formular za povratne informacije
Razgovor je završen. U diskusiji možete učestvovati 24 sata od objavljivanja članka.