https://lat.sputnikportal.rs/20231112/njegosev-dan--crnogorski-praznik-kulture-prvi-put-se-slavi-dva-dana-1163662600.html
Njegošev dan – crnogorski praznik kulture, prvi put se slavi dva dana
Njegošev dan – crnogorski praznik kulture, prvi put se slavi dva dana
Sputnik Srbija
Njegošev dan – crnogorski praznik kulture prvi put se slavi kao državni zvanični praznik ove godine i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar. 12.11.2023, Sputnik Srbija
2023-11-12T19:37+0100
2023-11-12T19:37+0100
2023-11-13T10:30+0100
region
region – društvo
region
društvo
kultura
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/111589/28/1115892856_0:22:3500:1991_1920x0_80_0_0_6a57ac51aaf1d755b93c7055d1063c1f.jpg
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Njegošev dan svim građanima Crne Gore, poručivši da je sa pravom postao državni praznik kulture.„Trag koji je Njegoš ostavio na samom biću našeg naroda je neizbrisiv i njegovo stvaralaštvo predstavlja kičmu narodne kulture, pismenosti i duhovnosti“, istakao je Mandić.Prema njegovim riječima, proglašenjem dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša za državni praznik, prekinut je negativan odnos bivših vlasti koje su ovog vladarskog i literarnog gorostasa konstantno srozavale.Njegošev dan nije samo prilika da se sjetimo djela našeg velikog pjesnika i vladara, već i trenutak kada zajedno slavimo ono najljepše što Crna Gora ima da ponudi – svoju kulturu, istoriju i duhovnost, poručio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.„Dok proslavljamo Njegošev dan – crnogorski praznik kulture, čast mi je i zadovoljstvo što mogu da uputim iskrene čestitke svima vama u ime onih koji su doprinijeli ustanovljenju ovog značajnog praznika. Kao predlagač Zakona, zajedno sa mojim kolegama i u ulozi predsjednika Skupštine u vrijeme kada je ovaj praznik ustanovljen, osjećam poseban ponos što imam priliku da vam čestitam Njegošev dan - dan koji simbolizuje bogatstvo i snagu crnogorske kulture. Taj dan u Skupštini, kada smo Njegošev dan proglasili praznikom kulture, bio je dan kada smo se kao narod ujedinili u slavljenju naše zajedničke baštine i nacionalnog ponosa", piše u čestitki.Bečić je poručio da Njegošev duh i njegove besmrtne riječi treba da nastave da nas inspirišu, podučavaju i vode ka budućnosti u kojoj će crnogorska kultura cvjetati i biti prepoznata i cijenjena u cijelom svijetu.Zašto pišu poslije NjegošaU okviru manifestacije „Dani Njegoševi“ održan je juče i okrugli sto na temu „Njegoš i podjele u Crnoj Gori“.Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da je pravo vrijeme da se podsjetimo misli Matije Bećkovića – „Bože mili čuda velikoga, zašto pišu poslije Njegoša“.Ona smatra da je Njegoš bio duboko i bolno svjestan crnogorskih podjela. Mnogo je, kaže, težio ka tome da se pomiri narod u Crnoj Gori.Kazala je da se nada da će i naš narod uspjeti danas da postigne ovovremene velike ciljeve, i velike ideje.Književnik Milutin Mićović kazao je da je Crna Gora prirodno prepuna suprotnosti, često i eksplozivnih.Podsjeća na riječi „ako nećeš brata za brata, hoćeš tuđina za gospodara“.„To se i dešavalo u Crnoj Gori posljednjih decenija. Ovaj okrugli sto ima i ambiciju da pozove Crnu Goru na razgovor. Nije to pitanje ni srpstva ni crnogorstva, cilj je duhovno utemeljenje čovjeka“, kazao je Mićović.Istoričar prof. dr Budimir Aleksić kazao je da su programirane identitetske podjele u crnogorskom pravoslavnom narodu. On je naglasio da smo u ranijim vremenima vrlo često svjedočili nasilju nad kulturnim i istorijskim identitetom našeg naroda.„Podjele su evidentne i institucionalizovane, i najbolje se vide u pristupu Njegošu. U posljednjih 30 godina često vidimo ideološki pristup Njegoševom djelu i nasljeđu, kroz pokušaj nametanja novog identiteta pravoslavnom narodu na ovim prostorima“, rekao je Aleksić.On kaže da smo imali priliku da čujemo „da Njegoš nije ni napisao ‘Gorski vijenac‘ već Sima Milutinović“, te brojne druge manipulativne teze.On smatra da u Njegoševoj Crnoj Gori, postoje vrijednosti kao što su - junaštvo, tradicija..."U posljednjih 30 godina svjedočimo pokušaju da se potre Njegoševo nasljeđe i identitet", kazao je Aleksić.Njegoša da ne upotrebljava dnevna politikaKako je istakao dr Radoje Femić, Njegoša često zloupotrebljava dnevna politika, i često se njegovo djelo stavlja u neki dnevnopolitički kontekst.„Upravo u vremenima iskušenja može se naći i odgovor na pitanje šta je Njegoševo nasljeđe i koliko je ono vanvremensko. Namjerno se stvara neka konfuzija o tome šta je čovjekov identitet“, kazao je Femić, podsjećajući na riječi da je „Njegoševa Crna Gora uzidana u temelje srpstva“.Po ocjeni dr Darka Đoga, važno je da Njegoševska paradigma odnosa prema otadžbini bude živa i prisutna.„Sistematski su postavljani odnosi Crne Gore prema prošlosti, a sistematski su postavljani da budu i odnosi prema ipak sadašnjosti i budućnosti. Ako se sjetimo prvih snažnih formulacija o crnogorskoj autoreferentnosti, vidjećemo osjećaj ne samo svjetske revolucije, nego i beztemeljne progresije“, smatra Đogo.On je istakao da se o Njegošu može govoriti kao o čovjeku koji je vjesnik progresa u Evropi. Njegova djela, istakao je, nadilaze političke fragmentacije. Đogo je rekao i da u Crnoj Gori sazrijeva osjećaj da napretka nema bez korijena i Njegoševog nasljeđa.Iz ugla prof. dr Radmila Marojevića, u Njegoševim djelima uopšte nema negacije islama. On smatra da je Njegoševo djelo predmet mnogih lažnih tumačenja i interpretacija.Govorio je i Srećko Crnogorac, koji je naglasio da naša unutrašnja sporenja i naše podjele u Crnoj Gori, nijesu ni po čemu izuzetni.„Sasvim je zamislimo da naredne generacije neće patiti od podjela, onakve kakve mi gledamo danas. Nadajmo se da će tako i biti“, istakao je Crnogorac.
https://lat.sputnikportal.rs/20231111/mitropolit-joanikije-njegos-nas-uvodi-u-smisao-naseg-zemaljskog-zivota-i-vjecne-sudbine-1163627751.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
2023
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rosiya Segodnya“
Boban Novović
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0c/09/1147606133_347:0:2395:2048_100x100_80_0_0_8c22c9da32c7d4790eb765ae45c40f9a.jpg
region – društvo, region, društvo, kultura
region – društvo, region, društvo, kultura
Njegošev dan – crnogorski praznik kulture, prvi put se slavi dva dana
19:37 12.11.2023 (Osveženo: 10:30 13.11.2023) Njegošev dan – crnogorski praznik kulture prvi put se slavi kao državni zvanični praznik ove godine i tom povodom su neradni dani 13. i 14. novembar.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Njegošev dan svim građanima Crne Gore, poručivši da je sa pravom postao državni praznik kulture.
„Trag koji je Njegoš ostavio na samom biću našeg naroda je neizbrisiv i njegovo stvaralaštvo predstavlja kičmu narodne kulture, pismenosti i duhovnosti“, istakao je Mandić.
Prema njegovim riječima, proglašenjem dana rođenja Petra II Petrovića Njegoša za državni praznik, prekinut je negativan odnos bivših vlasti koje su ovog vladarskog i literarnog gorostasa konstantno srozavale.
„Njegoš je kao ličnost bio ujedinitelj. On je kroz svjetovnu i duhovnu vlast činio sve da svojim sunarodnicima donese mir i bratsku slogu. Zato imamo dužnost da se ovom velikanu odužimo tako što ćemo stvarati bolju budućnost kroz očuvanje tradicije i ideja razumijevanja, tolerancije i suživota u našoj zemlji“, zaključio je Mandić.
Njegošev dan nije samo prilika da se sjetimo djela našeg velikog pjesnika i vladara, već i trenutak kada zajedno slavimo ono najljepše što Crna Gora ima da ponudi – svoju kulturu, istoriju i duhovnost, poručio je potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić.
„Dok proslavljamo Njegošev dan – crnogorski praznik kulture, čast mi je i zadovoljstvo što mogu da uputim iskrene čestitke svima vama u ime onih koji su doprinijeli ustanovljenju ovog značajnog praznika. Kao predlagač Zakona, zajedno sa mojim kolegama i u ulozi predsjednika Skupštine u vrijeme kada je ovaj praznik ustanovljen, osjećam poseban ponos što imam priliku da vam čestitam Njegošev dan - dan koji simbolizuje bogatstvo i snagu crnogorske kulture. Taj dan u Skupštini, kada smo Njegošev dan proglasili praznikom kulture, bio je dan kada smo se kao narod ujedinili u slavljenju naše zajedničke baštine i nacionalnog ponosa", piše u čestitki.
Bečić je poručio da Njegošev duh i njegove besmrtne riječi treba da nastave da nas inspirišu, podučavaju i vode ka budućnosti u kojoj će crnogorska kultura cvjetati i biti prepoznata i cijenjena u cijelom svijetu.
„Neka ovaj dan bude svetionik koji nas vodi ka zajedničkim ciljevima i vrijednostima, podsjećajući nas na važnost zajedništva, mudrosti i humanosti. Svim srcem vam želim srećan Njegošev dan – crnogorski praznik kulture“, zaključio je Bečić.
Zašto pišu poslije Njegoša
U okviru manifestacije „Dani Njegoševi“ održan je juče i okrugli sto na temu „Njegoš i podjele u Crnoj Gori“.
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da je pravo vrijeme da se podsjetimo misli Matije Bećkovića – „Bože mili čuda velikoga, zašto pišu poslije Njegoša“.
Ona smatra da je Njegoš bio duboko i bolno svjestan crnogorskih podjela. Mnogo je, kaže, težio ka tome da se pomiri narod u Crnoj Gori.
Kazala je da se nada da će i naš narod uspjeti danas da postigne ovovremene velike ciljeve, i velike ideje.
Književnik Milutin Mićović kazao je da je Crna Gora prirodno prepuna suprotnosti, često i eksplozivnih.
„Problem Crne Gore posljednjih 30 godina je što je u jednom narodu bio onemogućen razgovor. Taj je institucionalni nerazgovor stvarao ozbiljne podjele, i doveo do često i nerazumijevanja“, kazao je Mićović.
Podsjeća na riječi „ako nećeš brata za brata, hoćeš tuđina za gospodara“.
„To se i dešavalo u Crnoj Gori posljednjih decenija. Ovaj okrugli sto ima i ambiciju da pozove Crnu Goru na razgovor. Nije to pitanje ni srpstva ni crnogorstva, cilj je duhovno utemeljenje čovjeka“, kazao je Mićović.
Istoričar prof. dr Budimir Aleksić kazao je da su programirane identitetske podjele u crnogorskom pravoslavnom narodu. On je naglasio da smo u ranijim vremenima vrlo često svjedočili nasilju nad kulturnim i istorijskim identitetom našeg naroda.
„Podjele su evidentne i institucionalizovane, i najbolje se vide u pristupu Njegošu. U posljednjih 30 godina često vidimo ideološki pristup Njegoševom djelu i nasljeđu, kroz pokušaj nametanja novog identiteta pravoslavnom narodu na ovim prostorima“, rekao je Aleksić.
On kaže da smo imali priliku da čujemo „da Njegoš nije ni napisao ‘Gorski vijenac‘ već Sima Milutinović“, te brojne druge manipulativne teze.
„Naši preci su u teškim uslovima, na podlovćenskom kamenu, sačuvali srpski nacionalni identitet“, konstatovao je Aleksić.
On smatra da u Njegoševoj Crnoj Gori, postoje vrijednosti kao što su - junaštvo, tradicija...
"U posljednjih 30 godina svjedočimo pokušaju da se potre Njegoševo nasljeđe i identitet", kazao je Aleksić.
Njegoša da ne upotrebljava dnevna politika
Kako je istakao dr Radoje Femić, Njegoša često zloupotrebljava dnevna politika, i često se njegovo djelo stavlja u neki dnevnopolitički kontekst.
„Upravo u vremenima iskušenja može se naći i odgovor na pitanje šta je Njegoševo nasljeđe i koliko je ono vanvremensko. Namjerno se stvara neka konfuzija o tome šta je čovjekov identitet“, kazao je Femić, podsjećajući na riječi da je „Njegoševa Crna Gora uzidana u temelje srpstva“.
Po ocjeni dr Darka Đoga, važno je da Njegoševska paradigma odnosa prema otadžbini bude živa i prisutna.
„Sistematski su postavljani odnosi Crne Gore prema prošlosti, a sistematski su postavljani da budu i odnosi prema ipak sadašnjosti i budućnosti. Ako se sjetimo prvih snažnih formulacija o crnogorskoj autoreferentnosti, vidjećemo osjećaj ne samo svjetske revolucije, nego i beztemeljne progresije“, smatra Đogo.
On je istakao da se o Njegošu može govoriti kao o čovjeku koji je vjesnik progresa u Evropi. Njegova djela, istakao je, nadilaze političke fragmentacije. Đogo je rekao i da u Crnoj Gori sazrijeva osjećaj da napretka nema bez korijena i Njegoševog nasljeđa.
Iz ugla prof. dr Radmila Marojevića, u Njegoševim djelima uopšte nema negacije islama. On smatra da je Njegoševo djelo predmet mnogih lažnih tumačenja i interpretacija.
„U brojnim tumačenjima Njegoševih djela vidjećete primjere da se njegovi stihovi perfidno pogrešno tumače“, kazao je Marojević.
Govorio je i Srećko Crnogorac, koji je naglasio da naša unutrašnja sporenja i naše podjele u Crnoj Gori, nijesu ni po čemu izuzetni.
„Sasvim je zamislimo da naredne generacije neće patiti od podjela, onakve kakve mi gledamo danas. Nadajmo se da će tako i biti“, istakao je Crnogorac.
