- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Oprezno sa gaziranim pićima – da ne prođemo kao Hrvati

© Depositphotos.com / SimplyBol u stomaku
Bol u stomaku - Sputnik Srbija, 1920, 11.11.2023
Pratite nas
Prirodno negaziranim pićima dodaje se ugljen dioskid, vodama se dodaju ukus i boja, flaše se drže na suncu, pa se tek naknadno rashlađuju u frižiderima i lanac putanje proizvoda „od njive do trpeze“ vrlo često nije ispoštovan. Nepoštovanje Zakona o bezbednosti hrane moglo bi vrlo lako dovesti do trovanja.
Predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije Goran Papović apeluje da su rizici izbegavanja Zakona o bezbednosti hrane veliki, a da oni koji „vrdaju“ prolaze nekažnjeno, te da scenario trovanja koji je zahvatio Hrvatsku može vrlo lako i nama da se desi.
Talas trovanja gaziranim pićima zahvatio je više gradova u Hrvatskoj, a za sada su se javila 34 građanina u 10 različitih bolnica širom zemlje. Sporna pića pripadaju Koka-kolinoj liniji proizvoda i kompanija je odlučila da povuče iz prodaje jednu seriju obične koka-kole u plastičnoj litarskoj ambalaži, kao i dve serije Romerkvele vode sa ukusom borovnice i nara u staklenoj ambalaži.
Kada su u pitanju gazirane vode, ukoliko nisu prirodno gazirane, njima se dodaje ugljen dioksid. Prvo pitanje jeste da li je to prirodno mineralna ili dorađena voda. Drugo pitanje jeste koje su to arome koje se dodaju. Imate i kod nas na tržištu razne ukuse običnih i gaziranih voda. Postavlja se i pitanje o kojem retko ko želi da razgovara, a to je pitanje Zakona o bezbednosti hrane, odnosno putovanja hrane „od njive do trpeze“, govori Papović za Sputnjik.

Ko je odgovoran?

On napominje da se uvek zaboravlja da je odgovornost za bezbednost proizvoda na proizvođaču, distributeru i trgovcu i da pomenuti lanac mora ispunjavati neophodne kriterijume kako ne bi došlo do kontaminacije proizvoda. To, govori Papović, znači da se, na primer, plastične ili staklene flaše vode, ali i sokova, ne smeju držati danima na suncU, pa je nakon toga uneti u frižider radi rashlađivanja.
Ovakav nemar se, kaže on, prečesto dešava i svi smo mu svedočili u nekoj prilici. Flaše se napolju drže danima, čak i leti, ispred ili iza velikih trgovinskih lanaca. Kasnije se stavljaju u frižider, pa opet vade, premeštaju, raspoređuju. Posebno je upitno stanje flaša koje se drže u automatima.
Sve što je za ljudsku upotrebu mora da ima kod sledljivosti, što znači da mora da se zna ko je proizveo, u kojoj smeni je proizveo, ko je distribuirao, ko je prevozio, ko je skladištio, kako je čuvana ta voda i kako je došla do krajnjeg potrošača. Tu postoji opasnost od kontaminacije i od same plastike i od aroma koje se dodaju, pogotovo kada su u pitanju gazirane vode.
U Srbiji, govori Papović, nije bilo sličnih primera trovanja poput ovih u Hrvatskoj, ali nije nemoguće da do njih dođe. On apeluje na naše građane da budu veoma oprezni, pogotovo kada je reč o novonastalim pićima i dodaje da je bolje popiti i „česmušu“ nego nešto u čiji kvalitet nismo sigurni.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala