- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Zašto mladi Srbi ne vole Ameriku?

© Sputnik / Lola ĐorđevićMural "ne u EU i NATO" u Beogradu
Mural ne u EU i NATO u Beogradu - Sputnik Srbija, 1920, 04.11.2023
Pratite nas
Kolektivno pamćenje prenosi se generacijski, a digitalizacija i globalizacija ogolili su mnoge detalje o američkom vođenju politike i načinu na koji se ponašala u proteklih nekoliko decenija. Iz ovih razloga, ne treba da nas čudi činjenica što je istraživanje Instituta za evropske poslove pokazalo da većina građana Srbije SAD smatra neprijateljem.
Ovako sociolog kulture prof. dr Zorica Tomić tumači istraživanje i rezultate ankete u kojoj je 39 odsto građana Srbije uzrasta od 18 do 44 godine izjavilo da Ameriku smatra neprijateljskom državom. Čak 46 odsto mladih od 18 do 29 godina želelo bi da Srbija održava dobre odnose sa Moskvom, a samo 16 odsto ispitanika smatra SAD prijateljem i to su uglavnom ljudi starosti od 45 do 49 godina.
Kolektivno pamćenje našeg naroda još je vrlo snažno i ono se naravno prenosi na mlađe generacije, pa otuda taj visok procenat percipiranja Amerike kao neprijatelja Uz to, sada na svetlo dana nedvosmisleno izlaze sve činjenice i podaci o tome kako se Amerika zapravo ponašala u poslednjih 70 godina. Naravno, niko normalan neće reći da, ne daj bože, treba ponovo da zaratimo sa Amerikom, mada mi i nismo ratovali protiv njih, oni su ratovali protiv nas dok smo se mi branili. Ideja o nekoj vrsti pomirenja kako se navodi u anketi jeste dobra, kvalitetna i plemenita i iza nje bi svako normalan trebalo da stane, govori Tomićeva za Sputnjik.
Od onih koji imaju stav, velika većina nije blagonaklona prema Americi, ali je takođe veliki procenat i onih koji su bez stava i ne razmišljaju uopšte o politici, geopolitici, odnosima snaga i velikim silama.
Zorica Tomić tu pojavu objašnjava samim vremenom u kojem živimo. Ona današnjicu ocenjuje kao doba postistorije i postpolitike, te ne treba da nas čudi odsustvo interesovanja mladih ljudi za ovakve teme. Ovo nije nikakav lokalni fenomen, već zahvata ceo svet i nove generacije koje u njemu stasavaju.
Ne znam šta je svrha ovog istraživanja i šta je ono trebalo da pokaže. Bez obzira na istoriju prilično dobrih odnosa sa Amerikom, ključno je ono što se nama desilo tokom bombardovanja i uopšte njihovo uporno insistiranje na temi Kosova i Metohije.
© Sputnik / Lola ĐorđevićMladi pozdravljaju sa podignuta tri prsta
Mladi pozdravljaju sa podignuta tri prsta  - Sputnik Srbija, 1920, 02.11.2023
Mladi pozdravljaju sa podignuta tri prsta
Srbija, kao mala država, nema veliki manevarski prostor, pa Tomićeva smatra da je sprovođenje ankete suvišno. Ona smatra da je potpuno jasna činjenica da Srbi nisu neprijateljski nastrojeni prema američkom narodu, već prema američkoj politici, ideologiji i svemu onome što nam odatle stiže u formi popularne kulture. Sve to je za naš narod, govori Tomićeva, prosto neprihvatljivo.

Holivud više ne crta mape smisla

Učinak globalizacije i interneta „otkrio“ je svetu novu dimenziju, van Holivuda. Danas, govori Zorica Tomić, svako ima mogućnost „komunikacije“ sa najrazličitijim svetskim umetnicima, a svetsku kinematografiju više ne čine samo američki blokbasteri. Barijera u jeziku više ne postoji, niti nas sprečava da pogledamo islandsku seriju, nemački film ili nešto iz libanske ili iranske produkcije.
To je učinak tehnologije i totalne transparencije koja je potpuno ogolila taj kredo sa kojim je američka popularna kultura zapravo kreirala mape smisla. To više nije slučaj. I u samoj Americi imate ozbiljne talase otpora tom takozvanom glavnom bloku, odnosno mejnstrimu koji se nalazi i u kulturi i u politici i u medijima. Bez obzira na to što znamo da su mediji u potpunosti kontrolisani i teledirigovani, a da slobodni mediji nemaju uopšte prostora da se pokažu, ljudi ipak nekako uspevaju da komuniciraju.
© Foto : Jutjub/ Darko ZikicSrpski Holivud
Srpski Holivud - Sputnik Srbija, 1920, 02.11.2023
Srpski Holivud
Jedini problem koji Tomićeva vidi u ovome jeste posledica dostupnosti svega svima i u svakom trenutku. Ona taj fenomen naziva „krizom autoriteta znanja“ i smatra je najstrašnijom stvari koja se događa ne samo kod nas, već svuda. Internet je omogućio i donekle obavezao svakog od nas da na neki način budemo prisutni u onlajn sferi, ali ne kao puki posmatrači, već se od nas očekuje i da se iskažemo. Tako, između ostalog, nastaje i problem lažnih vesti i neproverenih informacija.
Ne bi se reklo da je razlika između, u ovom slučaju, američke pop kulture i politike toliko vidljiva ljudima koji se ne bave tim fenomenima, ali su ljudi na neki način postali imuni na sve što se plasira preko medija. To je još jedan učinak globalizacije, interneta i te sveprisutnosti političkog, zaključuje Tomić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala