- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Nova nemačka mržnja i Francuska na ivici: Da li će se rat Izraela i Hamasa razbuktati u Evropi

© AP Photo / Majdi MohammedIzraelsko - palestinski rat
Izraelsko - palestinski rat - Sputnik Srbija, 1920, 21.10.2023
Pratite nas
Tek što je ekscentrični vlasnik Iksa Ilon Mask upozorio da je ”građanski rat u Evropi neminovan ako se sadašnji trendovi nastave” – odgovorio je time na poruku korisnika njegove mreže da Evropa vrši samoubistvo prijemom migranata koji ne dele njene vrednosti a slave teroriste, misleći na Hamas – u Briselu je izvršen još jedan teroristički napad.
Ubijene su dve osobe. A nekoliko dana ranije još jedna, u Arasu na severu Francuske. ”Evropa se suočava sa oživljavanjem islamskog terorizma… Sve evropske države su ranjive”, opominje tim povodom predsednik Francuske Emanuel Makron.
”Francuska je na ivici nakon što je rat Izraela i Hamasa otvorio stare rane”, obznanio je i portal ”Blumberg”.

Bombardovanje Gaze

Da bi zatim u bombardovanju jedne bolnice u Pojasu Gaze u utorak uveče poginulo više stotina ljudi, da sve bude još i gore, većinom žena i dece. Što se nadovezalo na, već, hiljade drugih ubijenih civila u prvih desetak dana neočekivanog rata u Izraelu.
Glavni osumnjičeni za stravični masakr u El Ahli baptističkoj bolnici, Izraelci koji ionako nemilosrdno bombarduju ciljeve u Pojasu Gaze pod objašnjenjem da su svi vojni, tvrde da nisu oni krivi nego palestinski Hamas i manja organizacija Islamski džihad – navodno, raketa koju su ispalili ka Izraelu otišla je na pogrešnu stranu – ali, to je objašnjenje u koje niko u islamskom svetu ne veruje. Pa otuda i gnev kao preovlađujuća reakcija, masovne demonstracije od Bejruta do Teherana, i pitanje da li je ovo bio događaj koji će označiti bespovratni prelazak Rubikona i eskalaciju rata.

Komplikovana kolonijalna istorija

Uostalom, uskoro će postati jasnije da (li) se Bliski istok sad još brže survava ka još žešćem ratu umesto ka novom varljivom miru – na Hramu imama Reze u Iranu podignuta je crna zastava koja, kažu, poziva na osvetu – no, i mimo toga, sve je izvesnije da citirana dijagnoza ”Blumberga” o starim ranama posle ovoga može samo da postane još preciznija. I da će se među žrtvama rata u Izraelu naći i Evropa.
Hiljadama kilometara udaljeni rat, naime, podstiče domaće tenzije, opominje ”Blumberg”, i ukazuje da francuski ministar policije Žeral Darmen priznaje da ”ekstremno negativna atmosfera preovlađuje” te da nasilje na Bliskom istoku ”naglašava već postojeće animozitete… Tenzije zahvataju svakoga, od đaka u školama do fudbalera” – pojedini su iskazali solidarnost sa Palestincima umesto sa Izraelcima, što je politički korektnije, to jest poželjnije – a spominje se u tom kontekstu i ”komplikovana kolonijalna istorija na Bliskom istoku i u Severnoj Africi”, tako da im, može biti, sad dolazi na naplatu ono što su nekad pljačkali da bi sebi obezbedili prosperitet, a ostalima bedu koja je cena tog prosperiteta.
Kad se Izrael prehladi, Francuska kija, konstatuje dalje ”Blumberg” i nabraja: Zbog pretnji napadima posetioci su iz Luvra i Versaja morali hitno da budu evakuisani, propalestinski protesti su zabranjivani – uzgred, i nasilno rasturani – a uzbuna zbog terorističke opasnosti podignuta je na najviši nivo, uz 7.000 vojnika na ulicama da pomognu policiji.
Slučaj Palestine okupio je oko sebe procenjenih pet miliona muslimana koji žive u Francuskoj, opominje se, uz izjavu jednog od njih da ”mi, muslimani, nismo slobodni, i ne tretiraju nas jednako. Čak nam nije dozvoljeno ni da podržimo Palestinu.”

Migranti i feministkinje

Ni u Nemačkoj nije mnogo drugačije. ”Špigl” objavljuje da Kancelarija za zaštitu ustava – njihova unutrašnja obaveštajna služba – priprema zabranu niza islamskih organizacija u toj zemlji, uz ”novu nemačku mržnju” i ”antisemitizam među migrantima” kakav su izražavali, ređaju se primeri, učenici u školama u Berlinu, zabrađene devojke u Hamburgu, pa čak i – evo jedne neočekivane opservacije vodećeg nemačkog nedeljnika – ”feminističke aktivistkinje koje govore o žrtvama ’na obe strane’”…
U svakom slučaju, naglašava se, ”najveći deo stanovništva koji govori arapski ima simpatije za teroriste”, uz podsećanje da je pre desetak godina tadašnji ministar policije Hans-Peter Fridrih objavio istraživanje o stavovima muslimana starih između 14 i 32 godine, koje je pokazalo da ih čak 24 odsto iskazuje snažne antizapadne i anti-izraelske sklonosti. Ta brojka sad sigurno nije manja, a ni njih nije manje nego što ih je bilo tada; koliko ih je tačno, posle migrantske krize i novog, ovogodišnjeg migrantskog talasa, još nije pouzdano utvrđeno.

Čekpoint u Šefildu

Najzad, i londonski ”Tajms” upozorava da bi ”sukob iz Gaze mogao da dođe u Britaniju” i govori o ”pobuni” i ”pretnji” koju ”najmanje desetine hiljada pristalica terorističke organizacije” predstavljaju za ”javni red, građanski mir i autoritet države”; pa se u tom kontekstu, primera radi, ukazuje na slučaj Hamasovog čekpointa u Šefildu, kontrolnog punkta na kome su prikupljane donacije – sugeriše se, iznudom – uz opomenu da Englezi treba da se spreme za ”nasilje protiv Jevreja, muslimana i ostalih – uz Hamasove pristalice koje preuzimaju sve više kontrole na ulicama”. A pritom, dodaje se, ”ne manjka ni bele radničke klase koju privlače grupe s krajnje desnice. Postoji realan rizik, ne samo da vlada izgubi kontrolu, već i da se stekne utisak da se to dogodilo.”
Što će reći da bi vrlo lako moglo da se pokaže da će još i ponajmanji problem s kojim će se Evropa, uključujući Veliku Britaniju, suočiti biti karakteristično nesnalaženje kakvo je iskazalo rukovodstvo Evropske komisije u svojoj reakciji na rat u Izraelu, s predsednicom Ursulom fon der Lejen koju optužuju za ”komunikacioni haos” i ”iritantni ego trip” usled nekritičke podrške jednoj strani…
Kako će se raspaljivanje rata na Bliskom istoku odraziti na Evropu? Da li joj zaista preti građanski rat na koji upozorava Ilon Mask? Šta ako projekat multikulturalizma, koji je još Angela Merkel oglasila mrtvim, nije moguće oživeti?
O ovim su pitanjima u ”Novom Sputnjik poretku” razgovarali publicista Igor Ivanović i saradnik Instituta za evropske studije Srboljub Peović.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala