Između matematike i ambasadora: Može li Spajić namaknuti većinu za vladu Crne Gore
© Tanjug / MEDIABIRO
Pratite nas
Još nekih 50 dana koliko mandatar Milojko Spajić ima vremena da sastavi 44. vladu Crne Gore politička javnost svakog dana kalkuliše ko će joj dati podršku. U posao kadriranja, osim mandatara, aktivno su se uključili i ambasadori zapadnih zemalja koji svako malo izađu sa stavom ko smije, a ko ne smije biti unutar budućeg Spajićevog kabineta.
Novinar Mladen Stojović za Sputnjik kaže da bi se iz poruka američkog izaslanika Gabriela Eskobara i njemačkog ambasadora u Podgorici Petera Feltena moglo zaključiti da će sada biti jak pritisak na sve stranke i lidere koji bespogovorno slušaju preporuke Zapada da se dođe do kompromisa koji bi omogućio formiranje Vlade.
"Enigma je da li Eskobar i Felten imaju dovoljan uticaj da agendu koju zagovaraju i realizuju – jer prvi, prema informacijama u medijima, ide u misiju koja neće imati veze sa Balkanom, dok je uticaj Njemačke toliko oslabio da je pitanje koliko Felten može da okuraži, recimo Demokrate i SNP da krenu stazama koje odgovaraju interesima Berlina. Vidjećemo kakve će poruke slati predsjednik Jakov Milatović i da li će on izvršiti pritisak na poslanice Pokreta Evropa sad (PES) Radinku Ćinćur i Jevrosimu Pejović da popuste i podrže Spajićev plan. Sada stvari stoje tako da je dovoljno da se jedna povuče i bila bi izvodljiva realizacija plana Spajića da formira Vladu sa najmanjom neophodnom podrškom od 41 poslanika, među kojima bi bili i oni koji su već sada na strani Milatovića", poručuje naš sagovornik.
Stojović ukazuje da je, da bi se stiglo do toga, neophodno prethodno izabrati predsjednika Skupštine - Aleksa Bečić čeka potpise podrške od PES-a da bi nakon toga mogla da se zakazuje sjednica parlamenta na kojoj će biti izabran predsjednik ove institucije i formirani odbori neophodni da bi mogla da se izglasa Vlada.
"Rok da se to završi je, ako se ne varam, 11. oktobar i ukoliko do tada ne bude dogovora Vlada će imati mogućnost da raspiše vanredne izbore.
Minulih dana čuli smo mnogo poruka od "međunarodne zajednice" kako i u Crnoj Gori zovu kolektivni Zapad, koje se tiču neophodnog hitnog formiranja prozapadne vlade. U jednoj od njih, onoj koju je u intervjuu za RTCG uputio američki izaslanik Eskobar, jasno je da je Abazović izgubio podršku kakvu je uživao do prije nešto više od godinu dana. Jasno je takođe da on tu podršku počinje da gubi od trenutka kada je potpisao Temeljni ugovor sa SPC što je dovelo do izglasavanja nepovjerenja njegovoj vladi. Iz ovog detalja možemo jasno da zaključimo da je želja zapadnih centara moći da buduća Vlada ima odlike Abazovićeve prije potpisivanja Temeljnog ugovora - sa kadrovima reputacije Sava Kentera na čelu bezbjednosnih službi, sa DPS-om u fazi remonta za povratak na vlast, povučenim ali zaštićenim Đukanovićem, spoljnjom politikom formatiranom na način na koji je to uradio Ranko Krivokapić.
To što takva politika, sistem, podjela vlasti i uloga nikako ne odgovara volji većine građanaje problem je s kojim Eskobar i drugi izaslanici ne žele da se suoče, a to je trenutno I glavni problem nestabilnosti Crne Gore i na unutrašnjem planu", poručuje Stojović za Sputnjik.
On ukazuije da kako vrijeme odmiče, ta većina rezignirana potpunim gubitkom suvereniteta i dostojanstva, okretaće se onima koji budu obećavali stabilnost, više demokratije i nezavisnosti.
"To je trend širom Evrope, i zbog toga onima koji zagovaraju "hitno formiranje Vlade" nikako ne odgovaraju vanredni izbori.
Dakle, ulazimo u završnu fazu krize u kojoj ključnu rolu, čini mi se, ima predsjednik Milatović jer je zadržao dobru poziciju i prema spoljnjim faktorima uključenim u formiranje Vlade, i prema onim subjektima koji još uvijek, koliko-toliko, drže proces u demokratskim okvirima", kaže Stojović.
Neumoljiva matematika
Analitičar Predrag Drecun vjeruje da će Spajić ipak, i pored svih problema, sastaviti novu vladu pod jakim pritiskom zapadnih partnera Crne Gore. On ističe da bi nesastavljanjem vlade politička kriza bila produžena još najmanje godinu dana, što Crna Gora ne smije da dozvoli, jer se već osjeća nervoza kod investitora koji žele stabilan politički ambijent, a postoji i opasnost od uvećanja negativnih kamata...
“Crna Gora već duži niz godina ima izrazitu političku asimetriju, njena zvanična politika je proevropska, prozapadna, ali značajan dio glasača ustvari glasa protiv tog kursa. Ukoliko je DPS van igre za formiranje vlade, što ističe i mandatar Milojko Spajić, matematika ne ostavlja mnogo prostora, ako u toj vladi ne bude još ZBCG, biće formirana sa graničnom podrškom od 41 ili par poslanika više, a ukoliko u tu vladu uključite i partije koje nijesu previše prozapadni orjentisane, onda ćete imati širu podršku. Pitanje je koje se postavlja pred Spajića jeste kako bi funkcionisala ta vlada sa vrlo, vrlo različitim političkim subjektima, da li bi u toj vladi predvladala politička korektnost ili partikularni interesi partija i njihovih lidera", postavlja pitanje Drecun.
Naš sagovornik ističe da ga kao građanina nerviraju izjave političara koji kažu - podržaće vladu samo ako oni budu u njoj. Postavlja pitanje zašto neko ne bi podržao realizaciju Programa Evropa sad 2, da se poveća životni standard građana, plate, penzije, zašto se mora biti u vladi da se podrži nešto dobro.
"Zašto neko mora biti u vladi da se podrže i promjene u pravosuđu? To može da se uradi i trenutnim političkim dogovorom, kompromisom. Mada smo vidjeli da kompromis može biti i loš, vidjeli smo prilikom popune Ustavnog suda, jer je to bila klasična politička trgovina”, konstatuje naš sagovornik.
Drecun vjeruje da će se vlada ipak formirati jer postoji jak pritisak međunarodne zajednice da se završi taj posao.
“Spajić će formirati vladu čiji će cilj biti evropske integracije i učvršćivanje statusa Crne Gore u NATO, i vjeruvatno ima i obećanja fianansijske pomoći, ako formira takvu vladu. Mi smo vidjeli da je u Njujorku prilikom boravka predsjednika Jakova Milatovića i premijera Dritana Abazovića iz američke administracije poslato niz konkretnih poruka, a sada ćemo vidjeti da li će politički akteri u Crnoj Gori uzeti to u obzir ili ne”, kaže Drecun.
Naš sagovornik smatra da ni ZBCG neće biti u sastavu buduće crnogorske vlade, jer su odbili krajem jula ponudu, koju jesu kasnije prihvatili. Drecun vjeruje da će Spajić poslušati zapadne partnere, i da je to njegova procjena, ne i njegov stav da tako treba da postupi mandatar.
Inače, lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković i dalje ne otkriva da li će ta partija biti dio nove vlade, a kaže da žele da budu dio vlasti ali im je većina od 41 poslanika problematična.
Strani ambasadori se razigrali
Predsjednik DEMOS-a Miodrag Lekić ocenio je da je informacija da mandatar Milojko Spajić na dnevnom nivou komunicira sa stranim ambasadorom oko sastava nove Vlade apsolutno neprihvatljiva i prevazilazi sve granice dobrog ukusa.
On je za RTCG dodao da nije siguran kako će Spajić ispilotirati sastav nove Vlade.
"Crna Gora dobija status kolonijalne zemlje, pa treba sagledati koliko su se i kako ambasadori u servilnoj crnogorskoj atmosferi razigrali. Oni često prevazilaze instrukcije svojih zemalja i valjalo bi ih upitati da li te njihove zemlje daju takve instrukcije koje nisu u skladu sa dobrim ukusom", kazao je Lekić.
Nadalje je poručio da sve zavisi od samog državnog aparata, "pa ukoliko bude ozbiljne države, biće i manje upliva".
"Mi već imamo autodestrukcije i probleme, bez da se neko miješa. Ne idealizujem našu stvarnost, naprotiv, ali ovo je prevazišlo svaku mjeru, iako ne učestvujem u sastavljanju Vlade", zaključio je Lekić.
Podsjećamo, Felten je u intervjuu za RTCG kazao da je u stalnom kontaktu sa mandatarom za sastav 44. vlade Milojkom Spajićem.
"Mislim da ne bih bio dobar predstavnik svoje zemlje da je drugačije", istakao je Felten.
Posljednji put su, kako je dodao, razgovarali ove sedmice kada se Spajić sastao sa predstavnicima Evropske unije u prostorijama delegacije.
"Naravno da smo zainteresovani kako teče proces formiranja nove vlade", poručio je njemački ambasador.
