Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Centar za istinu: Prava pobeda Rusije u brutalnom informacionom ratu /video/

© Flickr / Vishvendra RaiSajber rat
Sajber rat - Sputnik Srbija, 1920, 17.09.2023
Pratite nas
Donedavno, Rusija nije pobeđivala u informacionom ratu, međutim stanje se menja, jer se vidi da je sadržaj koji protivnik emituje u informaciono-psihološkim operacijama lažan. On nije prijemčiv za ruske građane i samim tim, ta propaganda nije više uspešna kao što je nekada bila, kaže za Sputnjik „guru ruskog Interneta“ Igor Ašmanov.
Za Ašmanova spoljni informacioni napadi na Rusiju nisu toliko važni. Važnije je, kaže on, da se u Rusiji formira jedan centar iz koga se emituju istinite informacije, gde bi sve one bile kratke i proverene.
„To je prava pobeda u informacionom ratu. Mi nemamo mogućnosti da na informacione napade odgovaramo simetrično. Nismo nacija koja bi se služila fejkovima, trolovima ili nekom prizemnom propagandom i manipulacijom, već želimo da damo asimetričan odgovor. U tom slučaju, naš stav bi bio potpuno obrnut – istinito informisanje, objašnjavanje našeg stava našim građanima i celom svetu, da pokažemo jasno koji su naši ciljevi i naše ideološke pretpostavke“, napominje on.

Najvažnije je odbraniti vrednosti jednog društva

Još uvek postoje ukrajinski informacioni napadi nižeg nivoa koji funkcionišu po istom principu po kome su stvarane destruktivne grupe samoubistava ili destruktivne grupe pucnjava po školama. Na taj način Ukrajina pokušava da vrbuje ruske tinejdžere za obavljanje terorističkih operacija.
Prema rečima Ašmanova, osnovno oružje informacionog rata vrednosti koje se u jednom društvu propagiraju.
„U našem slučaju, ovo oružje su tradicionalne vrednosti. Posle pokretanja SVO, izdata je naredba predsednika koja govori o tradicionalnim vrednostima koje će biti pod zaštitom. Ovo je revolucionarni događaj, još pre samo deset godina, ovako nešto bilo je nezamislivo“, kaže Ašmanov.
Kao jedan od primera kako se štite tradicionalne vrednosti, naš sagovornik navodi da je udžbenik istorije, od ove školske godine jedinstven na teritoriji cele Rusije. Do sada, zbog principa liberalne ekonomije, deca iz različitih delova Rusije učila su istoriju učila iz različitih udžbenika, u kojima su postojale razlike u interpretaciji ruske istorije. Sada to više neće biti slučaj.

Rusija i Kina će za nekoliko godina ostvariti punu digitalnu suverenost

Kao teoretičar, Ašmanov se bavio i pojmovima digitalnog i informacionog suvereniteta, mogućnosti da države samostalno svojim digitalnim i informacionim prostorom. Prema njegovim rečima, država koja je do sada ostvarila najveći mogući digitalni i informacioni suverenitet jeSAD, međutim, ni Amerika nijezadovoljna obimom tog suvereniteta, dok su Rusija i Kina na putu da ostvare puni suverenitet na ovim poljima.
Prema rečima našeg sagovornika, nije reč o tome može li se ili ne može ostvariti digitalni i informacioni suverenitet – on se mora ostvariti jer radi se o pitanju preživljavanja.
U Rusiji danas postoji Asocijacija proizvođača softvera i veliki registar svih proizvođača softvera u kome se nalazi oko 10 000 programa koji uključuju i operativne sisteme, platforme, društvene mreže, mesindžere, uključujući i operativni sistem za smatrfone.
„Po zakonu će se uskoro operativni sistem instalirati na sve mobilne telefone, bez obzira na proizvođača, tako da sve ide u prilično dobrom pravcu. Kako se kod nas u Rusiji kaže, „Dok grom ne udari, čovek se ne prekrsti“, tako da je sada, zbog SVO, taj grom udario, kao i povodom sankcija koje su uvedene. Donet je zakon o zameni uvoznih proizvoda domaćim i nadamo se da ćemo za dve do tri godine postići digitalnu i informacionu suverenost“, ističe Ašmanov.
Što se tiče Kine, ona po petogodišnjem planu, planira da 2024. ili 2025. postigne potpunu supstituciju uvoznih hardvera i softvera i da ostvari digitalnu i informacionu suverenost, dodaje on.
„Ostale države moraju da balansiraju između ovih softvera i hardvera. Zato vidimo uticaj na ove države i njihov društveni sistem putem obojenih revolucija i drugim metodama. To će najverovatnije u budućnosti dovesti do toga da se kupuje više kineskog hardvera i više ruskog softvera da bi se digitalna suverenost ostvarila“, kaže Ašmanov.

Sankcije me ne dotiču

Ašmanov se nalazi na zapadnom sankcionom spisku, a za to je, kako nam priča, slučajno saznao. Brisel je uveo sankcije protiv Predsedničkog saveta za ljudska prava, čiji je član. Čak ni ne znam koji je formalni razlog za sankcije protiv mene, kaže.
„Nemam račune u inostranstvu, niti imam jahte i vile, tako da ne znam kako bih osetio sankcije. Mi radimo sa inostranstvom, ali ne sa Zapadom. Ispostavlja se da je svega 30 odsto sveta uvelo sankcije protiv Rusije. Ove sankcije ne osećam ni u najmanjoj meri i ne znam ni kako bih mogao da ih osećam, s obzirom da se nigde ne susrećem sa zapadnim centrima moći. Moguće je da bih ih osetio ako bih poželeo da odem u Nemačku ili Ameriku, s obzirom da ne bih dobio vizu. Ali, momentalno ne želim da odem ni u jednu od tih zemalja, ne osećam ih“, objašnjava Ašmanov.
Sankcije se, dodaje on, ne osećaju ni u Rusiji – rastu proizvodnja i društveni dohodak, nema inflacije, cene ne rastu, tržište je stabilno. Ukoliko se neki proizvod izgubi zbog sankcija, u tom trenutku se oslobađa niša i drugi, ruski, proizvođač uskače na to mesto i popunjava taj prostor.
„S druge strane, onaj deo sankcija koji se odnosi na, na primer, procesore i li neke druge važne delove – treba imati u vidu da su pare kao voda – uvek nađe svoj put – svi kanali snabdevanja su se preorijentisali i nađeni su alternativni putevi“, zaključuje Ašmanov.
Cenzura - Sputnik Srbija, 1920, 28.01.2021
Kako zaustaviti digitalni kolonijalizam
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala