- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Parastos na Krnovu za 350 poginulih pripadnika Gvozdenog puka, pročitano Bećkovićevo pismo

© Foto : Ustupljeno SputnjikuParastos na Krnovu u Crnoj Gori za poginule pripadnike četničkog omladinskog Gvozdenog puka
Parastos na Krnovu u Crnoj Gori za poginule pripadnike četničkog omladinskog Gvozdenog puka - Sputnik Srbija, 1920, 20.08.2023
Pratite nas
Parastos za više od 350 poginulih pripadnika omladinskog Gvozdenog puka na Lobanjoj glavi, na Krnovu, nedaleko od Nikšića, danas je služio episkop budimljansko-nikšićki Metodije sa sveštenstvom eparhije i Mitropolije crnogorsko primorske.
Povorka stradalnika iz Lješanske nahije, Bjelopavlića, Zete, Podgorice i Nikšića, sabrala se na stradalnom parčetu krnovske zemlje na kojoj su 25.avgusta 1944.godine pobijena djeca od 18 do 25 godina. Najstariji u Puku brojao je 31 godinu. Skoro osam decenija se ćutalo o ovom zločinu koji je napravila Sedma crnogorska partizanska brigada. U podnožju Lobanje glave postavljen je krst jasenovačkih žrtava, dar vladike Jovana, pakračko-slavonskog, koji će svedočiti o još jednoj bratskoj tragediji.
„Ovaj mučenički jasenovački krst je simbol najdublje zajedništva našeg naroda Nerukotvoreni spomen je pamćenje, zahvaljujući onima koji ga neguju, a najviše to čini Crkva Hristova. Pamtimo zbog njih koji su dali svoje živote. Grob nije poslednja stanica. To će da kaže Bog. Čekamo milost njegovu”, kazao je vladika Metodije. On je i naglasio da je nastradala mladost decenijama bila osuđena na zaborav, sahranu i grob.
„Života nam nema ako se ne pomirimo, ne oprostimo“, rekao je vladika.
Rođak sveštenika Predraga Šćepanovića je kao gimnazijsko dete od 18 godina poginuo na Krnovu.
„Sakupili smo 68 imena od 350. Svi oni zaslužuju pravo na sveću i grob. Ova bezgrobna mladost su mučenici za veru, a gde smo mi ako ih zaboravimo“, naveo je otac Predrag.
Ovom događaju nije mogao prisustvovali akademik Matija Bećković, ali je uputio pismo koje je pročitano:
„Meni se 1990.godine pismom javio Petar N. Vujović iz Herceg Novog, Topla bb, povodom knjige „Prva crnogorska brigada narodne odbrane“ koja se bavila i bitkom na Krnovu. Gospodin Vujović bio je učesnik te bitke. Napisao je ispravku „Narskim novinama“ i Politici navodeći da je ta „neverovatna borba na Krnovu trajala svega jedan sat“.
„Međutim, četnički poraz bio je težak i nepovratan kakav odavno nismo doživeli. Na bojnom polju su ostala preko 350 mrtvih preko 180 ranjenih. Partizani su imali samo jednog poginulog. A evo o čemu se radi. Pomenuti gvozdeni puk nije znao da se vodi borba, a borbe nije ni bilo. Iz mnogo nerazumljivih razlog puk sa oko 900 mladića upao je u klopku i svi su zarobljeni. Onda je počelo izvođenje jadnih zarobljenih, nevinih mladića u grupama 10 do 15 i počelo je veliko streljanje. Ispred mene je bilo još samo tri grupe od po 15 zarobljenih. Tada se na belom konju pojavio, mislim da se zvao komandant Zarija Stojović, i naredio da se prestane dalje streljanje. Komanda je izvršena ali mnogo, mnogo kasno“. I tako on sve to opisuje sa detaljima a onda kaže da se i dalje seća desetak drugova, mladića, koji su plakali ali da ne sme reći njihova imena radi živih i radi potomaka. Da ne povredi njihovu naivnost i čednost. Jer ti omladinci ili, kako su ih zvali nacionalisti, nisu bili nimalo krivi, praktično se nisu borili ni sa kim, a mnogi nisu imali nikakvo oružje. I opisuje on gvozdeni puk u koji je bio mobilisan, kao i on sam i moli da se taj tekst objavi pod naslovom „Prokleto Krnovo“ i sa tim detaljima o Gvozdenom puku u kojem su bila deca prvo sakupljena u Tološima u Podgorici a zatim išli peške do okoline Danilovgrada. Mnogi nisu ni puške imali. Tako je došao taj kobni 25.avgust 1944.kada je na Krnovu likvidirana naša najlepša mladost. Ne znam da li je Petar Vujović u životu, ali eto to mi je on napisao i poslao ispravku u novinama. Ja sam pismo sačuvao pa neka se to danas čuje na Krnovu za dušu njegovu i njegovih na pravdi Boga ubijenih drugova“, naveo je Bećković.
Predsednik Udruženja „Kosovski božuri od Nikšića grada“ Ilija Miljanić zamerio je svim vlastima u proteklih 79 godina koje nisu smogle snage da posete kosovsko stratište.
Hroničari su zapisali da se u noći između 25. i 26.avgusta 1944. godine nije vodila bitka, već masakr nad mladićima koji su zanoćili pored logorske vatre, ili u nekoj od obližnjih trošnih koliba. Od ukupnog broja, spasilo se nešto oko sedamdeset ljudi i to tako što su bili u kolibama na periferiji, pa nisu bili opkoljeni.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala