Prvi put u Kini - predstavljena najtragičnija epoha celokupne istorije srpskog naroda /foto/
13:56 09.08.2023 (Osveženo: 14:01 09.08.2023)
© Foto : Ustupljeno SputnjikuIzložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom ,,Simboli stradanja: Srbi u Drugom svetskom ratu“ u Pekingu

© Foto : Ustupljeno Sputnjiku
Pratite nas
Izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom ,,Simboli stradanja: Srbi u Drugom svetskom ratu“ biće do 15. avgusta predstavljena u prostoru Kulturnog centra Republike Srbije ,,Ivo Andrić“ u Pekingu.
U pitanju je prvo predstavljanje u Kini teme stradanja pripadnika našeg srpskog naroda u periodu Drugog svetskog rata.
Središte postavke čine tekstovi posvećeni žrtvama genocida koji je nad pripadnicima srpskog naroda sprovela Nezavisna Država Hrvatska. Poseban akcenat stavljen je na sisteme koncentracionih i logora smrti, kao i na najbrutalnija i najmasovnija gubilišta poput Jadovna, Velebita, Gospića, Gline, Prebilovaca, Jasenovca, Stare Gradiške, Siska, Gornje Rijeke, Đakova i brojna druga.
Znatan deo predstavljenog tekstualnog, istorijskog i vizuelnog materijala odnosi se na stradanje srpske dece u hrvatskim logorima smrti, posebno imajući u vidu da je Nezavisna Država Hrvatska bila jedina državna tvorevina u Evropi koja je tokom trajanja Drugog svetskog rata svojevoljno i samostalno na svojoj teritoriji uspostavljala logore smrti za decu.
Takođe, autori postavke pažnju su usredsredili i na zastrašujuću činjenicu da je Nezavisna Država Hrvatska, pored nacističke Nemačke, bila jedina državna tvorevina u Evropi koja je osnivala sopstvene logore smrti, dok su sve druge okupirane zemlje predstavljale prostor na kome su nacisti osnivali svoje logore smrti.
© Foto : Ustupljeno SputnjikuIzložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom ,,Simboli stradanja: Srbi u Drugom svetskom ratu“ u Pekingu

Izložba Muzeja žrtava genocida pod nazivom ,,Simboli stradanja: Srbi u Drugom svetskom ratu“ u Pekingu
© Foto : Ustupljeno Sputnjiku
Autorski tim postavke dužnu pažnju posvetio je i ulozi velikog broja pripadnika klira Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj u kontekstu osmišljavanja i sprovođenja genocida nad pripadnicima srpskog naroda.
Autori postavke su istoričari Jasmina Tutunović Trifunov, viši kustos u Muzeju žrtava genocida, i Gavro Burazor, kustos u Muzeju žrtava genocida. Dizajner postavke je grafičar Nikola Radosavljević, kustos u Muzeju žrtava genocida.