https://lat.sputnikportal.rs/20230719/ambasador-rusije-u-podgorici-ulozili-smo-u-crnu-goru-vise-od-evropske-unije-1158648736.html

Ambasador Rusije u Podgorici: Uložili smo u Crnu Goru više od Evropske unije

Ambasador Rusije u Podgorici: Uložili smo u Crnu Goru više od Evropske unije

Sputnik Srbija

Od 2020. do 2022. godine ruske investicije u Crnoj Gori iznosile su 421 milion evra. Shodno tome, obim naših investicija za sve godine nezavisnosti Crne Gore... 19.07.2023, Sputnik Srbija

2023-07-19T19:43+0200

2023-07-19T19:43+0200

2023-07-19T19:43+0200

region

region

region – politika

region – ekonomija

crna gora

rusija

analize i mišljenja

https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e7/07/11/1158648591_19:201:846:666_1920x0_80_0_0_e65d8220f9a7052e20ccc74b18427519.jpg

To je za Sputnjik izjavio ambasador Rusije u Podgorici Vladislav Maslenjikov povodom naše konstatacije da njegova zemlja nastavlja da ulaže u Crnu Goru i nakon što je ona pristupila NATO.-Ruske investicije nisu praćene nikakvim političkim, ekonomskim ili ideološkim uslovima, ili uslovima sprovođenja nekih unutrašnjih reformi. U Podgorici jasno oklijevaju da kažu da je 2022. godine Rusija zauzela drugo mesto na listi najvećih investitora u crnogorsku ekonomiju – to je 127,2 miliona evra, ili 11 odsto ukupnog iznosa stranih investicija. Godine 2021. bili smo na prvom mestu sa 192 miliona eura, 2022. godine ustupili smo prvo mjesto Srbiji, koja je u vašu ekonomiju uložila 137 miliona evra. U strukturi ruskih investicija u Crnoj Gori 2022. godine 32 odsto se odnosi na investicije u lokalne kompanije i banke i 48 odsto - na kupovinu nekretnina. Poređenja radi, nekretnine takođe čine 48 odsto turskih, 70 odsto nemačkih i 77,4 odsto američkih investicija u Crnoj Gori. U međuvremenu, SAD – svojih 48 miliona evra investicija u vašoj zemlji 2022. godine, u poslednjih 5 godina, više su potrošili na borbu protiv navodnog „ruskog uticaja“ u Crnoj Gori – 50 miliona evra. Siguran sam da ako bi za istih 5 godina uložili isti iznos u crnogorsku ekonomiju, po 10 dodatnih miliona evra godišnje, to bi Podgorici donijelo mnogo više koristi.Hoće li se i ubuduće ulagati u Crnu Goru?Hoću da naglasim da je u prva 4 mjeseca 2023. godine Rusija ponovo najveći investitor u crnogorsku ekonomiju sa obimom od 42,5 miliona evra. U Rusiji nema ograničenja na kapitalna ulaganja u druge zemlje, privatni investitori i privatne kompanije sami donose svoje investicione odluke. Iako su, naravno, oni koji su prošle godine uložili 127 miliona evra – izgleda, najhrabriji preduzetnici. Mnoge potencijalne investitore, naravno, sprečava činjenica da se Podgorica pridružila restrikcijama EU, pogotovo što se Brisel i zemlje članice EU u svom sankcionom žaru ponašaju nepredvidivo. Očigledno je da bi bez učešća Crne Gore u sankcionim pritiscima na Rusiju bilo mnogo više investicija iz naše zemlje. Jasno je i da trenutna situacija sasvim odgovara Evropskoj uniji- ograničavanjem mogućnosti ekonomske saradnje sa Rusijom Podgorica se stavila u direktnu zavisnost od „finansijske milosti“ Brisela i zemalja članica. A sa njihove tačke gledišta, što manje ruskih investitora bude ovdje, to je manje konkurencije kompanijama iz zemalja EU i lakše će im biti da što jeftinije „prigrabe“ crnogorsko tržište.U Crnoj Gori, prema podacima MUP, boravi više od 76 hiljada Rusa i Ukrajinaca. Očigledno je da su primljeni ovdje na gostopriman način. Kako gledate na to?Prema podacima od polovine jula ove godine, u Crnoj Gori se nalazi 34,3 hiljada ruskih državljana. Ali to je samo opšta brojka, po njoj se ne može suditi da li se radi o emigrantima ili onima koji su se preselili u Crnu Goru u vezi sa relokacijom kompanija-poslodavaca, ne može se reći ni koliki je udio turista u ovoj brojki. Podsjetiću da je 2022. godine Crnu Goru posjetilo skoro 170 hiljada ruskih turista. To je treće mesto po količini (8,3 odsto od ukupnog broja), a drugo po broju noćenja (16,4 odsto). Drugim rječima, i bez direktnog vazdušnog saobraćaja sa Rusijom Crnu Goru 2022. godine posjetilo je 50 odsto od rekordnog broja ruskih turista iz 2019. godine. Uvjeren sam da bi, da nije Podgorica zatvorila svoj vazdušni prostor za ruske aviokompanije, direktni letovi konačno bili nastavljeni, a turista iz Rusije bilo bi znatno više. Ali i sada u jeku sezone vidim mnogo ruskih turista na crnogorskoj obali.Da li loši bilateralni odnosi utiču na broj ruskih turista u Crnoj Gori?Na želju Rusa da posjete ovu prelijepu zemlju ili da žive u njoj neko vreme za sada ne utiču problemi u bilateralnim odnosima između Moskve i Podgorice. Naši građani putuju u Crnu Goru, znajući gostoljubiv i prijateljski odnos crnogorskog naroda prema nama. Naravno, mogu se pojaviti neki problemi, ali to su pojedinačni slučajevi. Međutim, u okvir tradicionalnog gostoprimstva očigledno se ne uklapa odbijanje nekih bankarskih filijala u obavljanju mjenjačkih operacija za ruske građane.Što se tiče državljana Ukrajine, njih ima sada u Crnoj Gori mnogo više nego Rusa – oko 42 hiljade i postoji razlog da pretpostavimo da će se Ukrajinci ovdje nadugo zadržati. Treba imati u vidu da se svi muškarci sa ukrajinskim pasošima starosti od 18 do 65 godina faktički ovdje kriju od regrutacije u ukrajinsku vojsku i ne mogu se vratiti u Ukrajinu u narednih 10 godina. Pritom u Crnoj Gori nije zabilježen nikakav problem između Ukrajinaca i Rusa koji ovdje žive. Sve u svemu, čini se da se ukrajinski doseljenici u Crnoj Gori ponašaju mirnije nego u Zapadnoj Evropi. Na primer, prema poljskim medijima, ukrajinske izbeglice su za novac učestvovale u nemirima u Francuskoj. Inače, u ovim neredima je korišćeno nešto od oružja koje su ranije zapadne zemlje dopremile u Ukrajinu, na to je obraćalo pažnju i Ministarstvo inostranih poslova Rusije.U Crnog Gori imamo brojne dokaze da je Rusija pomagala ovoj zemlji i tokom vladavine dinastije Petrović i da je jak bio osjećaj bliskosti naroda Crne Gore prema tome. Da li vjerujete u to da će se osjećaj bliskosti između naroda Rusije i Crne Gore očuvati?Apsolutno ste u pravu, u Crnoj Gori ima mnoštvo dokaza davne istorijske, kulturne i duhovne bliskosti između naroda Rusije i Crne Gore. Počev od doba Petra Prvog, pa veza dinastija Romanovih i Petrovića, ruske emigracije nakon Oktobarske revolucije i sve do aktivne bilateralne saradnje između Rusije i Crne Gore do 2014. godine. Ova sjećanja brižljivo njeguju građani Crne Gore, ovdje se održava mnogo spomen događaja vezanih za to. Na primjer, ovih dana uzeću učešće u nekoliko događaja u okviru Dana dinastije Romanovih koji će se tradicionalno održati u Nikšiću.Uvjeren sam da su viševjekovna istorijska, kulturna i duhovna bliskost naših naroda i naše iskreno prijateljstvo jaki te da nikakve prolazne geopolitičke prilike neće to promjeniti. Znamo da jak nivo podrške Rusiji u crnogorskom narodu, naročito u sadašnjim uslovima krize u Ukrajini – jeste „nezgodna“ tema za zvaničnu Podgoricu. Vidimo, naravno, i obaveznu antirusku propagandu u nekim crnogorskim medijima, kao i natovski narativ kojim se često služe u javnosti mnogi crnogorski političari – neko iz sopstvenih uvjerenja, neko iz službenih obaveza. Uzaludno je i naprosto kontraproduktivno tvrditi da je specijalna vojna operacija Oružanih snaga Rusije u Ukrajini bila navodno „ničim izazvana i neosnovana“ nakon priznanja bivše njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Fransoa Olanda da su Minski sporazumi bili neophodni da se Kijevu da predah, da se napumpa oružjem i pripremi za sučeljavanje sa Rusijom. Odnosno, da je Zapad svijesno pretvarao Ukrajinu u direktnu prijetnju Rusiji.Kako ukrajinsku krizu vide iz Podgorice?Parole koje se čuju i iz Podgorice da se kijevski režim bori za slobodu Evrope ili evroatlantske vrijednosti u suštini znači priznanje da NATO koristi Ukrajinu kao plaćenika. Crnogorski političari treba da se sjete prije nego što ponove „Slava Ukrajini...“ da ovo je parola ukrajiniskih pomagača fašizma iz doba Drugog svjetskog rata, kao i da se sjete antifašističkih korijena Crne Gore.Vidimo i flagrantne pokušaje da se revidira istorija rusko-crnogorskih odnosa, kada tvrde bez ustezanja da je tobože Rusija uvijek istorijski bila protiv Crne Gore. Zar tako? I na Berlinskom kongresu 1878. godine Rusija je bila protiv Crne Gore? I 2006. godine isto? Uzgred rečeno, upravo od onih političara koji su stajali iza pridruživanja Crne Gore sankcijama prema Rusiji najčešće sam čuo da je u budžetu Ruskog carstva sve do Oktobarske revolucije bila posebna stavka rashoda „Crna Gora“. Rekao bih i da su ovi političari govorili o tome sa nekakvom nostalgijom. Uzgred da kažem, i u vladi Duška Markovića, i u vladi Zdravka Krivokapića su mi govorili da nikada neće zaboraviti ekonomski bum u Crnoj Gori izazvan ruskim investitorima 2000-ih godina.Međutim, ne prestajem da se divim mudrosti običnih Crnogoraca koji, skoro pa kao doktori politikologije, razotkrivaju ovu propagandu i poglede koje je namjestio Zapad. Uvjeren sam da je spriječiti težnju crnogorskog naroda prema istini van domašaja svakog specijalnog predstavnika Stejt departmenta za - da nazovemo stvari svojim imenom - propagandu, kao i „oholih“ istoričara. Međutim, upravo prijateljski, dobri odnosi između naroda Rusije i Crne Gore koji njeguju viševjekovnu bliskost, daju nadu i šansu za poboljšanje bilateralnih odnosa ubuduće.Kako se vi lično osjećate u Crnoj Gori, gdje volite da idete, da li ima mjesta koja volite posjećivati?U Crnoj Gori se osjećam komforno, stalno osjećam prijateljsku, čak i bratsku podršku i brigu Crnogoraca. Bez obzira na, kako se čini, malu teritoriju, ova lijepa zemlja nastavlja da zadivljuje raznolikošću svoje prirode. A iako sam ovdje prilično davno i dobro poznajem crnogorsko primorje, Boku Kotorsku, neprekidno nastavljam da otkrivam nova interesantna mjesta – čak u Budvi i Perastu, da ne pričam o Sjeveru Crne Gore. Sjever je svakako skriveno blago Crne Gore, ima jak turistički potencijal, posebno u svijetlu „zelenog“ turizma. Od posljednjih ličnih otkrića izdvojio bih i Pivu, Biogradsko jezero, manastire na Skadarskom jezeru, područje između Andrijevice i Berana.Nakon protjerivanja diplomata Ambasade Rusije u Podgorici – sada tamo ima samo Ambasador i još jedan diplomata – da li očekujete da će se nešto uskoro promjeniti i koliko je teško Ambasadi funkcionisati u ovakvom sastavu?Ako je to poziv da kukam, neću se odazvati. Pojasniću da Ambasada već skoro godinu dana radi u maksimalno nepovoljnim prilikama koje su neosnovano stvorile za nas crnogorske vlasti. Odlazeća vlada zemlje jeste apsolutni šampion u rušenju rusko-crnogorskih odnosa, na ovom polju je odradila više nego dvije posljednje vlade DPS-a zajedno, a koje su počele taj proces. Bez obzira na epidemiju protjerivanja ruskih diplomata koja je zadesila zemlje Zapada, smanjenje broja diplomata na dva jeste presedan. Koliko nam je poznato, u osnovi cijele te priče leži apsolutno apsurdna ideja zapadnih „partnera“ Podgorice da se preko naglog smanjenja ruskog diplomatskog prisustva crnogorski narod može da natjera da prestane da voli Rusiju.Kakav je rezultat?Taj poduhvat se pokazao kao neadekvatan i kontrproduktivan – po mojim zapažanjima, protekle godine ista ta podrška crnogorskih građana o kojoj smo pričali na samom početku je značajno ojačala. Iskreno da kažem, od nekih ljudi koji su iskazali solidarnost sa nama u posljednje vrijeme nisam to uopšte očekivao. I ako posljednjih godinu dana umjesto vladinih kabineta i diplomatskih prijema u Podgorici više posjećujemo događaje u mnogim opštinama zemlje, to je bolje. Ovako bolje i iz prve ruke saznajemo kako živi i kako diše Crna Gora. Da bi se procijenile perspektive napretka Podgorice u evropskim integracijama, nije obavezno da se „ide po žurkama“ sa ambasadorima zemalja EU – informacije su bukvalno pred očima. Takođe bavim se Evropskom unijom skoro četvrt vijeka – vjerujte, malo se promjenilo u tome kako zamazuju oči zemljama kandidatima.Da li se to odnosi i na Crnu Goru?Da li mislite da su izrazi „najnapredniji kandidat“, „sljedeći član EU“ ili „treba da se poradi na reformama“ izmišljene juče i posebno za Crnu Goru? Ovo što se zaista promjenilo jeste nivo i rigidnost zahtjeva za kandidate. U najmanju ruku, za zapadnobalkanske kandidate. Prema Ukrajini će se, očigledno, u EU ponovo ponašati shodno političkoj svrsishodnosti, kakav je bio slučaj sa Poljskom i većinom drugih zemalja koje su ušle 2004. godine u različitom stepenu nepripremljenosti. Inače, ceh ove političke svrsishodnosti cijela Evropska unija plaća i dan-danas. Što se tiče crnogorskog „domaćeg zadatka“ za ulazak u EU, nije jasno kako se uklapa davanje azila korupcionarima iz Rusije ili licima koja se terete za naručena ubistva sa reformama u policijskoj oblasti i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.Realan problem za našu Ambasadu posljednjih godinu dana je da naše konzularno odjeljenje ne može da radi normalno i u punom kapacitetu – kada imate 34 hiljade Rusa koji borave u Crnoj Gori i na desetine hiljada turista. Crnogorske vlasti, međutim, nisu dozvolile ulazak u zemlju novim službenicima konzularnog odjeljenja.Što se tiče mogućnosti da se nešto promijeni – lopta je sada potpuno na crnogorskom terenu. Pitanje je da li u Podgorici razumiju da će ipak biti potrebno obnoviti odnose sa Rusijom prije nego što zemlja uđe u EU.

crna gora

2023

Vesti

sr_RS

region, region – politika, region – ekonomija, crna gora, rusija, analize i mišljenja