https://lat.sputnikportal.rs/20230717/ekskluzivno-ruski-ambasador-u-podgorici-za-sankcije-protiv-rusije-crna-gora-nije-dobila-nista-od-eu-1158628780.html

EKSKLUZIVNO Ruski ambasador: Za sankcije protiv Rusije, Crna Gora nije dobila ništa od EU

EKSKLUZIVNO Ruski ambasador: Za sankcije protiv Rusije, Crna Gora nije dobila ništa od EU

Sputnik Srbija

Jaz između onoga šta želi narod i poteza crnogorskih zvaničnih vlasti prema Rusiji je očigledan. I u ruskom, i u crnogorskom društvu veoma je visok zahtjev za... 17.07.2023, Sputnik Srbija

2023-07-17T21:05+0200

2023-07-17T21:05+0200

2023-07-17T22:24+0200

region

region

region – politika

crna gora

rusija

rusija – politika

https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112276/77/1122767777_0:34:941:563_1920x0_80_0_0_9b888079b1ca57a33f97944c0b6c59b1.jpg

U ekskluzivnom intervjuu za Sputnjik Maslenjikov ističe da crnogorsko društvo odbija pokušaje nekih tamošnjih političara i medija, kao i dijela stranih diplomata da usade rusofobiju, te da 76 odsto Crnogoraca ne podržava praksu zabrane ruskih medija u zemlji, a više od 66 odsto ne podržava antiruske sankcije, dok u objektivnost crnogorskih medija vjeruje samo 23 odsto građana.- Crnogorsko rukovodstvo nije tražilo mišljenje svog naroda kada se pridruživalo sankcijama EU. Na isti način niko nije tražio mišljenje naroda Crne Gore prilikom pristupanja NATO. Mislim da je cijela priča o sankcijama povezana sa pogrešnom predstavom crnogorskih političara o položaju zemlje u pregovorima sa EU. Kada su 2012. godine otpočeli pristupne pregovore sa EU u Podgorici, kako su mi rekli crnogorske kolege, bili su uvjereni da će postati punopravni član već 2018. godine. Zatim suočeni sa zahtjevima Brisela da sprovedu duboke reforme u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, u Podgorici su 2014. godine odlučili da se Crna Gora pridruži antiruskim sankcijama EU (koje su nelegitimne iz ugla međunarodnog prava) te računali da na ovakav način dobiju „indulgenciju“ za kočenje reformi u navedenim oblastima. U tom trenutku ovo je bila sopstvena inicijativa Podgorice, EU nije tražila da se Podgorica pridruži, barem su nam tako govorili u Briselu.Da li je Crna Gora dobila nešto zauzvrat od EU?Za ovaj „poklon“ EU Crna Gora ništa nije dobila od Unije. Ali upravo tadašnje vlasti u Podgorici su stvorile presedan pridruživanjem kandidata za ulazak u EU restriktivnim antiruskim mjerama.Zatim je Brisel ucjenjivao vladu Zdravka Krivokapića da neće dati pristup fondovima bez potpunog pridruživanja sankcijama protiv Rusije. Pa šta? Daljeg pridruživanje Crne Gore sankcijama ima, dok pristupa ovim fondovima nema. I, ako se sjećate, crnogorski zvaničnici su se vraćali iz Brisela i nagovještavali da će zemlja postati punopravni član EU za oko tri godine. Čuo se čak i datum 1. januar 2024. godine – imamo još 5 mjeseci. Da li još iko očekuje ulazak do kraja godine? Sada se iz Evropskog parlamenta više čuju poruke da će se pregovori sa svim kandidatima završiti do kraja decenije, negdje 2030. I razlog ovdje nije više u tome da je Podgorica usporila proces evropskih reformi, nego, prvo, u zamoru zemalja članica EU zbog prethodnih talasa proširenja, drugo, Briselu su iskrsli drugačiji politički prioriteti.Kakve su onda perspektive evrointegracija Zapadnog Balkana?Svi razgovori o fokusiranosti EU na proširenje su izraz bojazni da ne izgube Zapadni Balkan. U današnjim uslovima ne može se isključiti da Ukrajina iz političkih razloga može da bude primljena u EU pre zemalja Zapadnog Balkana. Svima je pred očima primjer Bugarske i Rumunije kojima je u junu 2022. godine još jednom blokiran ulazak u Šengen, dok ga je dobila Hrvatska koja je postala članica EU mnogo kasnije od njih. Štaviše, na samitu NATO-a u Vilnjusu, Vladimira Zelenskog je dočekalo razočaranje - Kijevu su dali do znanja da ga članstvo u Alijansi valjda očekuje samo nakon ispunjenja nekih uslova, dok se ranije kao uslov isticala „pobjeda na ratištu“. Pritom, u nekim zemljama članicama Alijanse već razumiju da pobjeda kijevskog režima nije moguća. Neće biti od pomoći niti kasetna municija dopremljena od Amerikanaca, niti francuske rakete većeg dometa. Njihova predaja kijevskom režimu samo svjedoči o očaju u Vašingtonu i Parizu zbog neuspjele kijevske „kontrofanzive“. Razumije se da ništa ne vrede „garancije“ Kijeva da će upotrijebiti ovo oružje „odgovorno“ i da neće gađati teritoriju Rusije. Jasno je da je nastavak sukoba u Ukrajini potreban SAD da se ekonomski iscrpi EU. Pogotovo američkim interesima odgovara ubrzan ulazak Ukrajine u EU kao, naprimjer, utješna nagrada zbog neulaska u NATO. Sa takvim putnikom kod sebe EU sigurno neće biti konkurent za SAD u svjetskoj ekonomiji.A šta se nudi Zapadnom Balkanu?Zapadnom Balkanu istovremeno nude da se zadovolji nekom zamjenom punopravnog članstva u EU, naprimjer, „evropskom političkom zajednicom“ koja nosi izričito ideologiziran i konfrontacioni karakter i traži da se učesnici pridruže antiruskim stavovima EU i to bez obećavanja ekonomskih dividendi.Crna Gora zbog svoje opsjednutosti evropskim integracijama već skoro 10 godina gubi od pridruživanja antiruskim sankcijama EU – gubici samo jedne, turističke industrije 2022. godine zbog sankcija su iznosili 46 miliona eura. Dok mi sa interesom pratimo kako balkanski EU kandidati pokušavaju da, kažemo ovako, kupe posljednje karte za „Titanik“.

https://lat.sputnikportal.rs/20230408/srecno-ti-jakove-u-nato-okovima-velika-lekcija-i-za-srbe-za-samo-sedam-dana-1153832580.html

https://lat.sputnikportal.rs/20230527/deripaska-izgubio-spor-protiv-crne-gore-1156301538.html

crna gora

2023

Vesti

sr_RS

region, region – politika, crna gora, rusija, rusija – politika