- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici traže vanzemaljske signale iz srca Mlečnog puta

© Depositphotos.com / AlexmitMlečni put
Mlečni put - Sputnik Srbija, 1920, 08.06.2023
Pratite nas
Pretpostavimo da ste naučnik iz napredne vanzemaljske civilizacije koja želi da komunicira sa drugim populacijama širom Mlečnog puta, gde biste postavili „svetionik“ koji prenosi signale? Verovatno blizu kuće, zar ne?
Centar naše galaksije - fascinantan region sa zvezdama oko supermasivne crne rupe Strelac A* - jedno je od najboljih mesta za slanje ponavljajućih radio signala onima koji možda slušaju noćno nebo.
Zato su astronom Akšaj Sureš sa Univerziteta Kornel u SAD i njegove kolege dizajnirali projekat „Brejktru lisn investigejšn za periodične spektralne signale“ (BLIPSS), koji koristi algoritam za traženje i pojačavanje neobičnih pulsirajućih radioemisija iz galaktičkog centra.

Mesto puno zvezda

Centar naše galaksije je veoma aktivan region, ispunjen gustim oblacima prašine i gasa koji zaklanjaju većinu onoga što se tamo nalazi. Međutim, takođe je pun zvezda. Statistički gledano, s obzirom na veliki broj zvezda, galaktički centar ima najveći potencijal za pronalaženje egzoplaneta pogodnih za razvoj života i stoga je najbolje područje za traženje vanzemaljskog signala.
Ali to nije lak zadatak. Naime, ponavljajuće radio signale mogu slati i prirodni objekti, a izolovanje veštačkih signala iz prirodne kakofonije svetlosti koja izlazi iz galaktičkog centra je prilično zahtevan posao, piše Sajens alert.
U slučaju da se vanzemaljci odluče da emituju signal, periodično pulsirajući svetionici bi bili jeftin način za prenos signala preko ogromnih oblasti međuzvezdanog prostora. BLIPSS koristi poseban algoritam za identifikaciju periodičnih signala, koje su ranije koristili naučnici kada su tražili pulsare, vrstu neutronske zvezde.

Šta su pronašli?

Sureš i kolege su primenili BLIPSS na podatke radioanalize galaktičkog centra prikupljene kao deo inicijative Instituta SETI Brejktru lisn. Oni su testirali svoj softver na pulsarima kako bi se uverili da može da otkrije određene tipove signala, suzili frekventni opseg i odredili da periodičnost impulsa bude između 11 i 100 sekundi.
Iako nisu pronašli nikakve signale koji odgovaraju traženim parametrima, potvrdili su da njihov metod funkcioniše i nameravaju da ga koriste sa drugim parametrima pretrage u budućnosti.
„SETI se do sada prvenstveno fokusirao na potragu za kontinuiranim signalima“, rekao je astronom SETI-ja Višal Gajar.
„Naša studija ukazuje na izuzetnu energetsku efikasnost impulsnih nizova kao sredstva međuzvezdane komunikacije na ogromnim udaljenostima. Ovo istraživanje je prvi pokušaj dubinskih pretraga ovih signala“, dodao je on.
Softver BLIPSS je javno dostupan, kao i podaci koje su prikupili Sureš i njegove kolege.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala