- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Recesija u Nemačkoj, šta će biti sa njenim firmama u Srbiji

Pratite nas
Recesija u Nemačkoj čije firme u Srbiji zapošljavaju skoro 80.000 ljudi, ne bi kod nas trebalo da prouzrokuje dramatične posledice, ni ostanak ljudi bez posla, ali bi trebalo da bude signal da ozbiljnije planiramo ekonomski razvoj zemlje, smatra konsultant za strana ulaganja, Mahmud Bušatlija.
Nemačka je ušla u recesiju pošto je na kraju prvog kvartala ove godine, kao i po završetku prethodnog, njena privreda zabeležila negativan privredni rast. Posle privrede u minusu dva tromesečja zaredom, za ekonomiste je to bio znak da je i dalje najjača privreda EU i zvanično ušla u zrecesiju.

Šta nam može recesija u Nemačkoj

Prema podacima Nemačko-srpske privredne komore s kraja januara, Nemačka je najveći spoljnotrgovinski partner Srbije i godišnja trgovinska razmena dve zemlje dostigla je vrednost od 8,3 milijarde evra. Nemačke kompanije u Srbiji zapošljavaju oko 78.000 ljudi.
Hoće li se ostvariti predviđanja da će taj broj do kraja 2024. godine porasti na oko 100.000, ili će recesija, pa sve ako i izađe iz nje u narednom kvartalu, verovatno skroman privredni rast Nemačke našim zaposlenim u njenim firmama u Srbiji zapretiti gubitkom posla?
© Tanjug / STRAHINJA ACIMOVICKontinental automotiv Srbija jedna je od nemačkih fabrika u Srbiji koje zapošljavaju skoro 80.000 ljudi
Nemačka kompanija „Kontinental automotiv Srbija“ u Novom Sadu - Sputnik Srbija, 1920, 31.05.2023
Kontinental automotiv Srbija jedna je od nemačkih fabrika u Srbiji koje zapošljavaju skoro 80.000 ljudi
Bušatlija za Sputnjik kaže da možemo očekivati neke uticaje recesije koja će u Nemačkoj, po njegovom mišljenju , potrajati, ali ne veruje da će ljudi kod nas zbog recesije u Nemačkoj ostati bez posla. Zašto bi se, dodaje on, Nemci povlačili odavde sve dok imaju pogodnosti u pogledu jeftinih energenata i radne snage, a država još subvencioniše njihove troškove za plate zaposlenih.

Ne da nemačka država

„Jedino ako propadne firma u Nemačkoj pa onda nema više smisla da ona nastavi da radi ovde. Ali toga neće biti mnogo, jer nemačka država gleda da prežive svi i kada je recesija u pitanju, tek onda se zalaže da te velike firme ne propadaju“, objašnjava Bušatlija.
On podseća da su nemačke firme ovde uglavnom one čiji proizvodi ne idu na slobodno tržište, već prave komponente za kompanije u Nemačkoj. Zato tek u slučaju da tamo uđu u probleme to može da se odrazi i na ove ovde. Naš sagovornik, međutim, ne veruje da će toga biti u meri da bi moglo da zabrine najveći broj naših ljudi, ali kaže da svakako treba da nas brine iz mnogo važnijeg razloga.
Ovaj konsultant za strana ulaganja podseća da je još 2018. godine u najrazvijenijim zemljama EU ekonomija već polako usporavala, da je 2019. godina završena ulaskom Nemačke u recesiju. Tu priču o recesiji je, kako ističe, zaustavila pandemija kovida koja je zbog lokdauna i pada tražnje poslužila kao opravdanje za pad privredne aktivnosti.
„Nakon toga dolazi sukob u Ukrajini koji je, potpuno nepotrebnom i nepromišljenom evropskom intervencijom prema Rusiji, izazvao krizu energenata. Prošle godine se to proširilo na primarne proizvode, razne metale, minerale, sve ono što se dobijalo po vrlo niskoj ceni iz Rusije. Sada je to znatno skuplje. I sasvim je normalno da se posle tako ozbiljnog udara sa povećavanjem svih cena, lako ulazi u recesiju“, objašnjava Bušatlija.
CC0 / Pexels/Karolina Grabowska / Zbog recesije u Nemačkoj zaposleni u njenim kompanijama u Srbiji ne bi trebalo da strahuju za posao
Recesija - Sputnik Srbija, 1920, 31.05.2023
Zbog recesije u Nemačkoj zaposleni u njenim kompanijama u Srbiji ne bi trebalo da strahuju za posao

Naš problem

On je vrlo skeptičan da bi ta sitaucija mogla uopšte da se popravi već u sledćem kvartalu, naročito u ovoj situaciji kada nema rešenja za ono što se desilo, posebno u oblasti energenata, pa delom i hrane.
Recesiju u Nemačkoj i eventualno drugim razvijenim evropskim zemaljama, poput Britanije, koju ekonomisti već najavljuju, Bušatlija vidi pre svega kao signal da se ozbiljnije posvetimo planiranju našeg ekonomskog razvoja.
On je mišljenja da možemo da imamo tržište na sve strane sveta, od Kine, preko Irana, Saudijske Arabije, Afrike, ali to treba da planiramo, da znamo šta nam je sada prirotet koji će dati željeni rezultat za 25 godina.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala