- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Bomba na pisca – apokalipsa koju živimo

© Sputnik / Radoje PantovićZahar Prilepin
Zahar Prilepin - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2023
Pratite nas
Atentat na poznatog ruskog pisca Zahara Prilepina tipičan je teroristički akt sa ciljem da se zastraše i ućutkaju oni koji podržavaju i brane vrednosti ruske civilizacije, a čija reč ima odjeka u najširoj javnosti. U pitanju je isti rukopis kao u slučaju prošlogodišnjeg ubistva novinarke Darje Dugine, smatraju sagovornici Sputnjika.
U atentatu izvedenom na istovetan način kao onaj u kome je stradala ćerka poznatog ruskog filozofa Aleksandra Dugina, koga na Zapadu nazivaju „Putinovim mozgom“, Prilepin je imao više sreće. Od podmetnute tempirane bombe ispod automobila, stradao je vozač, a on je teško povređen.
Zahar Prilepin, čije je pravo ime Evgenije Nikolajevič Prilepin, odavno je na meti ukrajinskih nacionalista i službi.
On je 2014. podržao stanovnike Donbasa koji su se posle puča te godine suprotstavili ukrajinskim nacionalistima i novim vlastima u Kijevu. Od oktobra 2016. do jula 2018. bio je zamenik komandira bataljona specijalaca armije Donjecke narodne republike.
Prilepin je 2017. odlikovan Ordenom „Krst dobrovoljca Donbasa“. Dobio je čin majora. Zbog toga su izdavači iz Nemačke i drugih zapadnih zemalja prekinuli saradnju sa njim.
Od oktobra 2014. Zahar Prilepin se aktivirao u prikupljanju pomoći Novorosiji tj. onim oblastima na istoku Ukrajine koje su težile samostalnosti. U cilju podrške na toj teritoriji je organizovao humanitarne koncerte i promovisao svoje knjige. Od decembra 2015. Prilepin je bio savetnik Aleksandra Zaharčenka, rukovodioca samoproglašene Donjecke narodne republike.
On je 2017. osnovao dobrotvorni Fond Zahara Prilepina sa ciljem da pomogne građanima Donbasa.

Terorizam – prema Prilepinu kao i u slučaju Dugine

„To ima sve elemente terorističkog napada. Način izvršenja je isti kao i na Duginovu ćerku i još nekoliko pokušaja je bilo u Ruskoj Federaciji, doduše neuspešnih, na medijski eksponirane ličnosti koje se aktivno uključuju u sukob u Ukrajini“, kaže stručnjak za bezbednost, dr Goran Matić.
On napominje da ovde nije u pitanju poruka vlastima kojima stižu one drugačije, u vidu dronova kojima protivnici Rusije pokušavaju da napadnu infrastrukturu, različite objekte, pa čak i Kremlj.
„Ovo je poruka ljudima koji su od uticaja, koji mogu da kreiraju javno mnjenje da se ne uključuju“, kaže za Sputnjik profesor nacionalne bezbednosti Univerziteta „Union – Nikola Tesla“.
© Sputnik / Aleksandr Krяžev / Uđi u bazu fotografijaPokušaj atentata na Prilepina je istovetan onom u kome je stradala novinarka Darja Dugina
Darja Dugina - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2023
Pokušaj atentata na Prilepina je istovetan onom u kome je stradala novinarka Darja Dugina
Naš sagovornik, međutim, napominje da iskustvo takvih i sličnih napada pokazuje da su njihovi dometi bili slabi, da nisu dali rezultate koje su teroristi očekivali. Desilo se upravo obrnuto, radikalizovane su kampanje protiv takvih akcija. Matić ukazuje i na to da je ovakav vid terorizma inače sve ređe u upotrebi.

Za novinare i pisce

„Nije odavno bilo ovakvih napada na poslenike javne reči koji podržavaju neke ideje. To nije bilo viđeno u prethodnih par decenija. Bilo je napada u Africi na novinare, kako one koji su za režim tako i protiv režima. Imali smo i kod nas ubistvo nekoliko novinara iz različitih motiva. Nije to baš neka uobičajena praksa, uobičajeni teroristički napad“, ističe stručnjak za bezebdnost.
On napominje da su meta ovakvih terorističkih napada obično državni i vojni zvaničnici.
Ni Petar Arbutina, urednik u Službenom glasniku koji je objavio više Prilepinovih knjiga, nema dilemu da je atentat izveden na ruskog pisca teroristički čin, kao u slučaju Dugine.

Simboli ruske borbe

„Činjenica je da Darija Dugina i Zahar Prilepin jesu prepoznati kao simboli ruske borbe i da je neko zbog toga i njih markirao kao važne ciljeve koji bi verovatno u tim metodama specijalnog rata trebalo da sruše rusku volju. I prosto da promene granice rata, da on počne da se događa tamo gde nije bojno polje, ili je, možda, bojno polje postalo svuda“, kaže Arbutina za Sputnjik.
On, uz to, ističe da Prilepin nije nikakav Putinov propagandista, kako će to možda neki maliciozno da kažu, nego pisac.
© Sputnik / Andreй Veselov / Uđi u bazu fotografijaI knjigama prevođenim širom sveta i učešćem u ratnim sukobima u Donbasu, major Prilepin je branio vrednosti ruskog života i ruske civilizacije
Zamenik komandanta obaveštajno-ofanzivnog bataljona puka za specijalne namene vojske Donjecke Narodne Republike, major DNR Zahar Prilepin na položajima u Donjeckom oblasti - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2023
I knjigama prevođenim širom sveta i učešćem u ratnim sukobima u Donbasu, major Prilepin je branio vrednosti ruskog života i ruske civilizacije
„Kada gledamo njegove knjige, pa i one koje je objavio Službeni glasnik, nisu to nikakve propagandne knjige nego jako dobra svedočanstva pisca koji spada u prvih deset svetskih pisaca mlađe generacije, o tome kako se civilizacija urušava, kako dolazi do sukoba koji su vrlo vidljivi, pogotovo na ratnim prostorima. Podsećam da je jedna od njegovi knjiga vezana za rat u Čečeniji, da je zbirka priča Opolčenska romansa vezana za sukobe u Donbasu, ali da je poslednja njegova knjiga koju je Službeni glasnik objavio posvećena životu i delu Sergeja Jesenjina“, ističe naš sagovornik.

Sukob civilizacija

Arbutina smatra da je Prilepin neko ko na svaki mogući način i književnim sredstvima i svojim neposrednim učešćem u ratnim sukobima u Donbasu, brani nešto što su u najširem smislu, vrednosti ruskog života i ruske civilizacije. I dodaje da ne preteruje kada upotrebljava reć civilizacija, jer, kako kaže, sada prisustvujemo sukobu civilizacija i to se mora reći.
On, uz to, ukazuje i na činjenice na koje se zaboravlja.

„U dugoj istoriji civilizacije i dugoj istoriji književnosti pisci su odlazili na važna mesta, pisci su tražili inspiraciju tamo gde se život ili njegova negacija, njegovo najuzvišenije trajanje događalo. Od lorda Bajrona, do Hemingveja, Kurcija Malapartea, Ernsta Jingera, Prilepina. To su ljudi koji ne beže od istine, oni žele da se sa njom suoče tamo gde ona nastaje i ona postoji bez obzira koliko prijatna ili neprijatna bila“, ukazao je urednik Službenog glasnika konstatujući da je danas sve manje takvih pisaca sa dragocenim svedočanstvima kakva su Prilepinova.

Pomereno težište istine

© Sputnik / Radoje PantovićZahar Prilepin i glavna urednica Sputnjika Srbija Ljubinka Milinčić
Zahar Prilepin i glavna urednica Sputnjika Srbija Ljubinka Milinčić - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2023
Zahar Prilepin i glavna urednica Sputnjika Srbija Ljubinka Milinčić
Svaka velika literatura i veliki svetski pisci, među njima i ruski su za svoje glavno pitanje imali pitanje dobra i zla i upravo su to i sebi i čitaocu pokušavali da objasne, kaže Arbutina.
„Živimo u vremenu aksioloških praznina u kome je težište istine pomereno. Istina, moral, postaju svojina jedne socijalne ili političke grupe, a to su stvari oko kojih ne sme da bude kompromisa. Sada su čitava Evropa i zapadni svet u amoku, poludeli su zbog tih problema u Ukrajini, a to nisu bili kada su građani Dombasa trpeli teror ukrajinskog režima“, ocenio je naš sagovornik.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala