Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Zašto je Zapad Slovene obeležio kao - “remetilački faktor” /video/

© Sputnik / Lola Đorđević Svetlana Tolstaja
 Svetlana Tolstaja - Sputnik Srbija, 1920, 02.05.2023
Pratite nas
Veza među pravoslavnim Slovenima uvek je bila najjača od svih slovenskih naroda, a posebno između Srba i Rusa, između ostalog i zbog osećanja zahvalnosti Rusa koje je posle Oktobarske revolucije Srbija primila u teškim vremenima, kaže srpski i ruski akademik Svetlana Tolstoj, udovica čuvenog slaviste Nikite Tolstoja, rođenog Vrščanina.
U Srbiji je nedavno boravila radi otkrivanja spomenika njenom suprugu u tom gradu povodom 100-godišnjice njegovog rođenja, a tom prilikom održan je i veliki naučni skup posvećen njegovom svetski vrednovanom doprinosu slavistici.

Sloveni „remetilački faktor“

Kao neko ko je posvetio čitav život proučavanju Slovena Svetlana Tolstoj za Sputnjik iznosi i svoje viđenje zbog čega te narode, posebno Srbe i Ruse, do danas na Zapadu doživljavaju kao „remetilački faktor“.

„To je veoma, veoma teško pitanje. Prvo, već ta podela na pravoslavne i katoličke Slovene, a to se posebno dobro vidi na primeru Jugoslavije: etnički su isti Srbi i Hrvati, a kulturno i verski su se tako razišli. Sve to stvara napetost koja povremeno kao da opada i sve je sjajno, ali se ispostavlja da se zapravo neke protivrečnosti nikada ne mogu izgladiti u potpunosti. Sada je primer Ukrajina, strašno je do čega se došlo, to je tragična stranica istorije slovenstva. Na talasu slovenofilstva koje je postojalo u 19. veku to se na izvestan način nije toliko primećivalo. Naprotiv, postojala je ideja slovenskog jedinstva, ona je i kod Južnih Slovena bila snažno izražena, i kod Rusa, sve je to bilo usmereno na osećaj zajedništva Slovena. Ali vidite kakva je istorija, veoma teška i ponekad se sve okrene tako da izađu na površinu konflikti i nesuglasice. Sve je to veoma komplikovano“, kaže Svetlana Tolstoj.

„Srpski Tolstoji“

U emotivnom razgovoru za Sputnjik priseća se kako je Nikita Tolstoj, koji je detinjstvo i mladost proveo u Jugoslaviji a posle Drugog svetskog rata vratio se u SSSR, do kraja života sačuvao srpsku iskru u sebi što je preneo i na porodicu.
Umeo je da kaže ćerki Fjokli kad propusti da ga zagrli – „a šta je sa mnom, jesam li ja tursko groblje“, a uvek smo govorili na srpskom „laku noć“ i koristili brojne druge srpske reči, sa sjajem u očima priča Svetlana Tolstoj.
Nikita je takođe aktivno, kako kaže, komunicirao sa Srbima – stalno su dolazili kod njih kući, pila se rakija i sve je bilo nekako „na srpski način“.
Svetlana Tolstoj, i sama etablirani slavista, evocira životni put svog supruga, ali i takozvanih „srpskih Tolstoja“, potomaka dvojice unuka velikana iz Jasne Poljane: Ilja i Vladimir Tolstoj su kao „beli Rusi“ napustili Rusiju i, kao i desetine hiljada njihovih sunarodnika, utočište pronašli u Kraljevini Jugoslaviji.

„Priča o Nikitinoj porodici na izvestan način postala je izraz celokupne užasne, tragične, dramatične istorije 20.veka. Prvo, revolucija i građanski rat. Njegovi roditelji morali su da emigriraju iz Rusije. Otac Ilja Iljič je ratovao u Beloj armiji kao pomorski oficir, stigao je do Harbina i tek kasnije u Srbiju. Ostali deo porodice uključujući majku Nikite Iljiča početkom dvadesetih godina otišao je iz Rusije. U Jugoslaviju je stigla ogromna reka ruske emigracije, tu si ih raspoređivali u razne gradove. I naravno, ruski ljudi su se trudili da odu negde više na istok, u pravoslavni deo Jugoslavije. Tako se porodica prvo obrela u Srbobranu a onda u Vršcu“, opisuje put predaka svog muža naša sagovornica.

Dalje je, kaže, iako su svi mislili da je Ilja Tolstoj poginuo, što su objavili i ruski emigrantski listovi, on našao porodicu u Srbobranu, a zatim su se preselili u Vršac gde se rodio Nikita.
Zato smo, ističe, veoma želeli da vek od njegovog rođenja dočekamo upravo u domovini Nikite Iljiča koje se tako često sećao i koju je veoma voleo. Dodaje i da je povodom ovog jubileja izdat i zbornik radova o dostignućima poznatog slaviste na čijim je koricama – panorama Vršca, na osnovu fotografije koja je stajala uvek stajala na zidu kod Nikite Tolstoja.
Širu priču Svetlane Tolstoj pogledajte u videu.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala