- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Potraga za skrivenim blagom u Rusiji: Legende, prokletstva i rituali

CC0 / / Sanduk sa blagom
Sanduk sa blagom - Sputnik Srbija, 1920, 01.05.2023
Pratite nas
Stari novčići, viteški oklopi, nakit, povelje na brezovoj kori — postoje različita blaga koja su sakrili pirati, aristokrate i mnogi drugi. O njima svedoči veliki broj legendi, među kojima su neke veoma dramatične i mistične.

Rituali i obredi

Arheološke iskopine ne donose uvek radost i bogatstvo, jer se blago skrivalo uz rituale kako ga nikada ne bi pronašli.

„Postoje i pravila za ljude koji traže blago – kako da se ponašaju i oblače, ne smeju da se šale i smeju jer će ih nesreća sustići“, rekli su Sputnjiku u Državnom istorijskom muzeju u Moskvi.

Dragocenosti su se krile i u periodu revolucija i građanskog rata. Čuvale su se kovanice, dragocenosti i oruđe za rad.
U Muzeju Kremlja su naveli da su u Rusiji prve monete nastale u drugoj polovini XIV veka.

Prokleto zlato Kubanji

Najveće antičko blago je na teritoriji Sočija, iz V veka pre naše ere, a pronašao ga je arheolog Andrej Čamkin krajem 1990-ih.
Gvozdeni šlem, amblemi od zlatne folije, ukrašene srebrne posude su retki predmeti.
Legenda kaže da je tragač za blagom ilegalno prodavao male delove, a ubrzo su ga i uhapsili. Kasnije se ubio u svojoj šupi. Zatim mu je sestra ubijena i majka je umrla. Stanovnici su počeli da govore o prokletstvu blaga. Smatraju da to blago košta više od milion dolara. Danas se Mzimtinsko blago čuva u Umetničkom muzeju u Sočiju.

Dvorska blaga

Aristokrate su, pre nego što su emigrirale, krile dragocenosti na imanjima u nadi da će se vratiti.
Pre nekoliko godina su na imanju Nariškina u centru Sankt Peterburga pronašli tajno skrovište. U XVIII veku je to bila kuća pradede Aleksandra Puškina Abrama Hanibala, zatim ga je kupio knez Vasilij Nariškin i tražio od arhitekte Gedika da ga preuredi.
Tamo se nalazilo oko dve hiljade predmeta iz perioda XIX-XX veka, servisi za ručavanje, proizvodi poznatih ruskih i evropskih juvelira (Sazikova, Ovčinikova, Hlebnikova, Faberže, Kejbela), koji su bili upakovani u novine od juna do septembra 1917. godine. Od tada ih niko nije pronašao.
Osnovni deo tog blaga se nalazi u Konstantinovskom dvorcu. Priča se da ga čuvaju neke tajne sile, da o njemu niko nije ni znao.
Prema legendi, sestra trgovca je sprečavala izgradnju imanja Rukavišnjikova u Nižnjem Novgorodu i odbila je da napusti staru drvenu brvnaru, ali je brat insistirao. Prema predanju, njen duh luta hodnicima i čuva blago. Ko se usudi da pronađe i iznese dragocenosti iz kuće, moraće da se suoči sa besnim duhom.
Prema drugoj verziji, Rukavišnjikovi su napravili čitav niz tajnih prostorija, gde su čuvali porodične relikvije. Njih, navodno, čuvaju tri priviđenja. Kažu da je 1930-ih godina bilo moguće da se fotografišu duhovi, na jednom snimku se vide tri senke, moguće je da su to nekadašnje sluge koje čuvaju dragocenosti.

Poljska veštica

U Kolomnu su u stara vremena ulazili preko Petničke kapije. U slučaju opasnosti su bili zatvoreni dvostrukim vratima, između kojih su bile metalne rešetke. Marina Mnišek je naredila da se skinu kako bi poljska vojska ušla u Kolomnu. A kada je napuštala grad sa opljačkanim dragocenostima, uzela je vrata od kule.
Značajan deo bogatstva sakriven je u jami, 25 kilometara od sela Bogorodsko. Na vrhu su stavili kapiju i posuli je zemljom. Smatrali su da je Mnišek veštica, da je proklela blago kako ga niko ne bi otkrio.
Lokalno stanovništvo tvrdi da tragači za tim blagom uvek nestaju bez traga.

Kinesko blago

Kada su osvajali Primorje, doseljenike su veoma uznemirili kineski pirati - honhuzi. Oni su napadali, pljačkali, a zatim se krili i odlazili na brzim čamcima. Napadali su brodove i uzimali robu. Govorilo se da su pirati utapali zarobljenike u more i na taj način prinosili žrtve Crnom zmaju.
Živeli su na ostrvima koja se sada nazivaju Rusko i Popova, nedaleko od današnjeg Vladivostoka. Kinezi su pljačkali vekovima i mnogo dragocenosti uzeli. Prema legendama, njihovo zlato se još uvek nalazi tamo, dok se ne nađu hrabri ljudi koji će ga pronaći.
Britanski arheolog Hauard Karter ispituje Tutankamonov sarkofag - Sputnik Srbija, 1920, 23.04.2023
NAUKA I TEHNOLOGIJA
„Tamo je još mnogo blaga“: Naučnici i dalje tragaju za najvećom tajnom Tutankamona
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala