00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Zašto će pritisci na SPC u Crnoj Gori biti nastavljeni i pored Temeljnog ugovora

© AP Photo / Risto BozovicHram u Podgorici
Hram u Podgorici - Sputnik Srbija, 1920, 29.04.2023
Pratite nas
Potpisivanje Temeljnog ugovora između Srpske pravoslave crkve i Vlade Crne Gore je samo jedan od segmenata koji može pomoći u zajedničkom prosperitetu Crne Gore, jer i crkva i država imaju svoju ulogu da se ostvari boljitak života za građane, kaže za Sputnjik Boris Brajović, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Brajović, međutim, upozorava da se taj odnos ne završava potpisivanjem Temeljnog ugovora, već se pojavljuju i druge strategije koje ne žele da crkva bude državi poželjni partner za poboljšanje odnosa u društvu.
„Svjedoci smo svakako da su promjene u crnogorskom društvu i odnosu crkve i države korijenite, u smislu da je status crkve regulisan na određen način. Ali crkvi nije dovoljno da samo reguliše svoj pravni, socijalni, egzistencijalni status, već je crkvi potrebno I da živi u jednom društvu koje će imati osjećaj za drugog, pa i za različito. Mi vidimo da su promjene nakon 30. avgusta 2020. vidljive, ljudi su se oslobodili, oslobodili se nečeg što ih je žuljalo 30 godina, a to su bile razne vrste diksriminacija u crnogorskom društvu - nije samo SPC imala tih problema sa svojih pet eparhija, već i druge vjerske i nascionalne zajednice“, objašnjava sagovornik Sputnjika.
Crkva želi, kako ističe Brajović, da djeluje i živi u društvu u kome ćemo biti benovalentni jedni prema drugima.
„Ali vidimo da Savjet Evrope donosi poslednje dvije rezolucije u kojima na izričit način stigmatizuje SPC i posebno njen odnosu prema Rusiji. Želim da podsjetim da je to dio jednog šireg plana i jednog projekta, koji nije prestajao poslednjih 75 godina. U tom smislu proces oslobađanja crnogorskog društva i uloge Srpske pravolsavne crkve u njemu je tek počeo“, smatra Brajović.

Pritisak na SPC neće prestati

Naš sagovornik upozorava da očito da pritisak prema SPC nikada neće prestati i da je krajni cilj autora tog pritiska dedemokratizacija društva.
„Želim da se vratim na poslednju rezoluciju Savjeta Evrope gdje se kaže da su napravljeni kompromisni amandmani, i sada vi očekujete da će u tim amandmanima biti neke nijansirane razlike između manjih i većih istina, ali vidite da su amandmani u toj Rezoluciji kompromis laži između velike i srednje laži. Oni problematizuju osjećanje SPC prema narodu Rusije i prema Rusiji. Nije u pitanju šta mi danas treba da radimo, već žele da i našu prošlost negiraju. Žele da negiraju naše osjećanje prema ruskom narodu i Rusiji. To ne osjećaju prema trenutnom ratu između dvije bratske zemlje Rusije i Ukrajine. Oni apeluju ne samo na naše političko gledanje, već i na naše osjećanje, na našu prošlost - nas i Rusiju vežu raznoliki aspekti, vjerski, identitetski, nacionalni, slovenski, različiti vidovi veza“, podsjeća Brajović.

Pravoslavofobija Evrope

Pomenuta Rezolucija Savjeta Evrope, naglašava on, apeluje da na potiskivanje tih osjećanja, koja su građena generacijama.
„Podsjećam da je pomoć Rusije prema Crnoj Gori i ostalim srpskim zemljama na Balkanu jednosmjerna od 13. pa sve do 20. vijeka. Tek su poslije Oktobarske revolucije njeni sljedbenici carske Rusije našli utočište na Balkanu. Bez te pomoći mi bismo kao narod izgubili samosvijest o samim sebe. Podsjetiću i na jedna knjigu, Sigismunda Herbaštajna, „O Moskovskim pravilima“, koja je dugo korišćena kao uputstvo kako da se pravoslavlje izbaci iz evropske samosvijesti. To je knjiga koja je kao imaginarna slika, ne samo o balkanskim narodima, već i o Vizantiji, kao dijelu pravoslavnog komonvelta. Cilj je bio da se stavi akcenat na nesaglasnost pravoslavne crkve sa evropskim procesima“, navodi dalje Brajović.
Prema njegovom mišljenju, ta evropska samosvijest je pravljena upravo na isključivanju te imaginarne Vizantije, imaginarnog Balkana, imaginarne Rusije.
„To će poroditi rusofobiju, srbofobiju, a ustvari jednu pravoslavofobiju, i svako ko ovdje dolazi, političari na ovom području su samo sljedbenici tih takozvanih evropskih protokola i politika. Zato mislim da će se pritisci stalno nastavljati, sloboda koju smo osjetili biće kratkog daha, pritisci iz EU preko političara, NVO sektora, medijskih magnata će uvijek biti prisutni. Vi to možete vidjeti i naslutiti u narativu i diskursu koji se pojavljuje u javnom prostoru, svakog dana. Imate uvredljive konotacije na račun Mitropolije crnogorsko-primorske, da je to crkva Srbije, izmišljaju se razne vijesti i činjenice na tim portalima iza kojih su paraobaviještajne i parapolicijske agencije kako bi se kompromitovala SPC. Postoji slika koja neće prestati, jer je stvarana stotinu godina“, komentariše Brajović za Sputnjik

Ličnost mitropolita Amfilohija

Naš sagovornik ukazuje na izuzetnu ličnost blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija koji je obnovio vjeru u Crnoj Gori.
Mitropolit Amfilohije - Sputnik Srbija, 1920, 28.04.2023
Mitropolit Amfilohije
„To sam rekao kada sam imao čast da govorim na svečanosti povodom obilježavanja trideset godina njegovog ustoličenja. Tada sam istakao da u istoriji Crne Gore, u različitim državnim oblicima, crkva nikada nije bila tako dobro organizovana - može se to istorijski provjeriti - kao u doba mitropolita Amfilohija. Njegovu ličnost ne možete lako samjeriti, jer on nadilazi vrijeme kome je pripadao. Litije koje je organizovao, po onoj Njegoševoj, bile su ono kolo koje je proizašlo iz glave cijelog naroda. Tu glavu, dušu i um je obnovio mitropolit Amfilohije. On je bio živi svjedok kako vjera može da živi. Posljednje dvije godine čujem priče ko je organizovao litije? Litije je organizovao mitropolit Amfilohije sa svojim molitvama, uz pomoć sveštenstva i naroda. Mnogi su odmogli, mnogi su pomogli, ali narod je osjetio jedan trenutak i ličnost mitropolita Anmfilohija. I smrt mitropolita Amfilohija nije slučajna, ona je zalog za budućnost, ona je žrtva, temelj na kojem se gradi nova Crna Gora“, poručuje Brajović.
Mitropolit Joanikije  - Sputnik Srbija, 1920, 20.10.2022
SRBIJA
Mitropolit Joanikije: Imali su ideju da se oduzmu hramovi SPC i promeni identitet naroda
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala