- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

U rimskim termama u Britaniji otkriveno poludrago kamenje staro 1.800 godina

CC BY-SA 2.0 / James Offer / Rimsko poludrago kamenje
Rimsko poludrago kamenje - Sputnik Srbija, 1920, 05.02.2023
Pratite nas
Arheolozi su otkrili 30 komada poludragog kamenja starog skoro 2.000 godina, nakon što su ih njihovi vlasnici gubili na lokalitetu rimskog kupatila u današnjem Karlajlu, iza Hadrijanovog zida.
Stručnjaci smatraju da posetiocima drevnih javnih kupatila ispadalo kamenje sa nakita po bazenima i završavalo u kanalizaciji, sve dok nije otkriveno u iskopinama. Pretpostavlja se da je kamenje ispadalo iz prstenova jer je lepak verovatno slabio u parnim kupatilima.
To su bili ugravirani dragulji, jedva nekoliko milimetara u prečniku, čija izvanredna zanatska veština ukazuje da su u svoje vreme – krajem 2. ili 3. veka – bili skupi predmeti.
Jedan kupač je izgubio ametist koji prikazuje Veneru, držeći ili cvet ili ogledalo. Drugi je izgubio crveno-braon jaspis sa satirom koji sedi na stenama pored svetog stuba.
Stručnjak koji vodi iskopavanje kupatila Frenk Gjeko bio je zapanjen kolekcijom:

„Neverovatno je. Samo su ispadali iz prstenova ljudi koji su koristili kupatila. Bili su postavljeni biljnim lepkom i, u vrelom i znojavom kupatilu, ispali su iz prstena. Možda nisu ni primećivali dok ne bi stigli kući“, rekao je on.

Čini se da su Rimljani bili suočeni sa dilemom sa kojom se i danas suočavamo: da li rizikovati da se izgube dragocenosti u vodi ili da ih ukrade lopov dok su se kupali.
To se ogleda u nekoliko „ploča sa prokletstvom“ pronađenih na više mesta, na kojima se želi osveta počiniocima takvih zločina.
Jedna od tih kletvi usmerena je na kradljivca prstenova:

„Sve dok neko, bilo da je rob ili slobodan, ćuti ili nešto zna o tome, može biti proklet na krv, oči i svaki ud, pa čak i da mu sva creva budu sasvim pojedena ako je ukrao prsten.”

Kupatilo je bilo pored najvažnije rimske tvrđave na Hadrijanovom zidu, severnoj granici carstva, koja je imala elitnu konjičku jedinicu i veze sa carskim dvorom, piše Gardijan.
Iskopavanja će se nastaviti sledeće godine, ali dokazi koji su do sada pronađeni – uključujući pločice sa carskim žigom – sugerišu da je kompleks kupatila bio monumentalan i raskošan.
„Ne možete naći takve dragulje na rimskim lokacijama niskog statusa. Dakle, oni nisu nešto što bi nosili siromašni“, rekao je Gjeko.
Osim njihove dekorativne svrhe, kao prstenje koje nose muškarci i žene, postojala je simbolika unutar njihovih slika. Novootkriveni duboki detalji uključuju vojne teme, kao što je bog Mars koji drži koplje, i plodnost, posebno šarmantna slika miša koji gricka granu – Rimljani su miševe videli kao simbole ponovnog rođenja ili plodnosti.
„Neki od dubokih zapisa su minuskualni, oko 5 mm; 16 mm je najveći duboki zapis. Zanatsko umeće da se graviraju tako male stvari je neverovatno.”
Otkrića iz odvoda takođe uključuju više od 40 ženskih ukosnica i 35 staklenih perli, verovatno iz ogrlice.
Manekenka pozira sa dijamantima Plavi Apolon i Pink Artemida u Ženevi, Švajcarska - Sputnik Srbija, 1920, 31.01.2023
MULTIMEDIJA
Od „halucinacije“ do „plavog Apolona“: Kako izgleda najskuplji nakit na svetu
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala