- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Mladi iranski reditelj i moskovski đak: Rusija sačuvala kulturu - zato je preživela

© Sputnik / Marija JakovljevićHamidreza Gasemi
Hamidreza Gasemi - Sputnik Srbija, 1920, 27.01.2023
Pratite nas
Volim ljude u Rusiji, rusku kulturu, literaturu, arhitekturu. Tamo sam prvi put video i Emira Kusturicu čije je stvaralaštvo duboko poput Bajkalskog jezera.
Ovako nadahuto govori mladi Iranac Hamidreza Gasemi koji je, fasciniran Kusturičinom kinematografijom, odlučio da prijavi svoj film za ovogodišnji takmičarski program „Kustendorfa“.
Hamidreza Gasemi rođen je 1996. godine u Iranu. Sa petnaest godina pošao je u filmsku školu i postao član Iranskog omladinskog filmskog društva.
Potom je studirao scenario na Univerzitetu lepih umetnosti u Isfahanu. U tom periodu učio je o istoriji filma i ruskoj kinematografiji. Školovanje je nastavio na VGIK-u u Rusiji, gde je pohađao dva kursa – radionicu igranog filma Aleksandra i Vladimira Kota, kao i radionicu scenarija Rustama Ibrahimbekova.
„Prvi put sam u Srbiji. Zaista je ovo neverovatno iskustvo za mene. Mnogo liči na neke delove Irana i malo sam nostalgičan pošto godinama živim u Moskvi. Dobra je to nostalgija. Razmišljam o Iranu i film koji prikazujem ovde je sniman u mojoj zemlji“, kaže Gasemi za Sputnjik.

Rusija proširuje um

Slučajno ga srećemo u restoranu „Viskonti“ u Drvengradu gde razgovara sa kolegama iz Srbije, Francuske, Izraela i već nakon nekoliko rečenica o utiscima o „Kustendorfu“ jasno je da ovaj mladi čovek ozbiljno pristupa svojoj profesiji i svaka prilika za učenje mu mnogo znači.

„Studirao sam na Ruskom dražavnom univerzitetu za film (VGIK) i onda sam odlučio da ostanem u Moskvi. Možda se u budućnosti vratim u Iran, ali volim Rusiju, ljude, rusku kulturu, literaturu, arhitekturu. Za mene je to odlična prilika za sticanje znanja. Rusija je zaista velika zemlja i omogućava vam da proširite svoj um. Dobra je za mlade, ali i sve druge ljude koji žele bolje da razumeju rusku i generalno slovensku kulturu. Bez obzira na mnoge ratove oni su uspeli da sačuvaju svoju kulturu i zato su preživeli“, ističe Gasemi.

Kusturica kao Felini

U Moskvi je prvi put video i reditelja Emira Kusturicu u okviru letnje škole organizovane na univerzitetu:
„Mnogo volim njegove filmove. Ne znam da li je u redu da poredim, ali meni njegov rad liči na stvaralaštvo Federika Felinija. Kada sam gledao 'Andergraund' uvideo sam paralelu između toga kako Kusturica tretira rat i distancu između ljudi i načina na koji to čini Felini. Na sličan način pristupaju temi uz dozu komedije. Ali svi njihovi filmovi su toliko duboki“.
Voli autore čija dela imaju dubinu i poredi ih sa okeanom.
„Kusturica uzme jedan problem i od njega napravi priču duboku kao Bajkalsko jezero (najdublje jezero na svetu)“, ističe mladi Iranac.

Film kao torta – za one koji misle

Mladi filmski stvaralac, koji iza sebe ima kratkometražne filmove „Kavez“ (2018) i „Bez njega“ (2020) i seriju „Drugarska zona“ (2021), na „Kustendorfu“ se takmiči sa filmom „Povetarac“ u čijem središtu je Iranac odrastao u Evropi koji se vraća u rodnu zemlju svojih roditelja nakon njihove smrti.
Iako Iran smatra svojom domovinom, ispostaviće se da to nije zemlja kakvu je zamišljao, ona o kojoj su mu pričali roditelji. Nakon sudara sa suštom realnošću, on će poželeti da se vrati u svoju zonu udobnosti, sve dok mu slučajni susret sa jednom ženom ne omući da vidi drugačiju domovinu, nežnu i strastvenu.
© Sputnik / Marija JakovljevićAleksandra Lazarovski, Amin Berada, Hila Elena Rojzenman, Hamidreza Gasemi
Aleksandra Lazarovski, Amin Berada, Hila Elena Rojzenman, Hamidreza Gasemi - Sputnik Srbija, 1920, 26.01.2023
Aleksandra Lazarovski, Amin Berada, Hila Elena Rojzenman, Hamidreza Gasemi
„Moj film je o Iranu i aktuelnim problemima. Učitelj u Rusiji Rustam Ibrahimbekov rekao mi je da dobar scenarista, reditelj i pisac, kada naprave film, on ima dva nivoa – prvi je ono što gledate na ekranu, a drugi je moja teorija, moja misao, ideologija. Pokušao sam da napravim film za one koji žele da gledaju, ali i za one koji žele da misle. Sve vreme nastojim da film pravim poput torte sa više slojeva. Prvo imate utisak da je reč o odnosu između muškarca i žene, ali ako želite da dublje zađete u priču, shvatićete da se iza te priče nazire aktuelna situacija u Iranu. Želim da nastavim tim putem i pružim šansu ljudima da razmišljaju i odluče šta žele da gledaju“, pojašnjava Gasemi.
Trenitno je na postdiplomskim studijama gde se bavi temom uticaja filma na društvo:
„Odabrao sam tu temu inspirisan tradicionalnim slikarstvom u Iranu i njegovim uticajem na savremenu kinematografiju“.
Japanska rediteljka Čije Hajakava  - Sputnik Srbija, 1920, 26.01.2023
KULTURA
Zastrašujući Plan 75: Star si, umri! Japanska autorka o filmu koji šokira svet /video, foto/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala