Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Vrhunac zapadnih pritisaka: Opasna ideja novog evropskog plana za Kosovo

© AFP 2023 / ARMEND NIMANIZastave EU i Kosova na glavnom trgu u Prištini
Zastave EU i Kosova na glavnom trgu u Prištini - Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2023
Pratite nas
Nakon posete „velike petorke“, sednice srpske vlade i obraćanja srpskog predsednika, postalo je jasno da su Zapadni pritisci na Srbiju doživeli vrhunac od NATO agresije iz 1999. Jasno je i da se evropski plan zasniva na ideji potvrde kosovske državnosti kao i nameri da se isposluje potvrda Srbije za to.
Pošto su izaslanici Vašingtona, Brisela, Pariza, Berlina i Rima predočili srpskom rukovodstvu plan koji je, jednoglasno prihvaćen od svih članica EU, postao nova pregovaračka platforma o rešenju pitanja KiM, pregovori dobijaju sasvim drugi osnov, objašnjava nekadašnji diplomata i spoljnopolitički analitičar Zoran Milivojević.

Može da se pregovara o svemu, osim o priznanju nezavisnosti

Zapad je sada, prema njegovim rečima, direktno ušao u pregovore sa Srbijom i polazi od maksimalističkih ciljeva koji su izraženi planom.
Sa druge strane, kada je reč o Srbiji, naš sagovornik smatra da o svemu može da se razgovara, ali da, kako kaže, nema nikakve šanse da se pregovara o priznanju kosovske državnosti i o tome da Srbija prihvati da omogući potvrdu te državnosti kroz pristup UN-u.
„Ako je interes da se pregovorima obezbedi rešenje jednog akutnog pitanja i da se obezbedi trajan mir i stabilnost, onda nema nikakve šanse da se to postigne ako se Srbija isključi i ako se pokuša da se Srbiji nametnu rešenja. To nema nikakve šanse jer cela situacija dotiče ceo region i ne treba imati nikakvu iluziju da Srbiji može da se nametne rešenje, ili da se uopšte nametne rešenje koje bi moglo da bude locirano samo na pitanje KiM“, ističe Milivojević.
Zbog toga se, dodaje on, ne radi o ultimatumu – da se radi o ultimatumu, pregovora ne bi ni bilo.
„Ulazimo u delikatne pregovore, pri čemu Zapad već sad koristi i mehanizme pretnji i suočavanje Srbije sa posledicama. Pregovori će biti delikatni, ali u pregovorima smo. Imamo i mi valjda neku platformu. Za nas je jako važno da se obezbedi nacionalno jedinstvo, da se shvati da se radi o državi Srbiji i interesima srpskog naroda u celini u jednom istorijskom značenju. Ukoliko se to obezbedi, onda je pregovaračka pozicija Srbije itekako jaka“, navodi Milivojević.
Sa jedne strane, novi pregovarački format otvorio je pitanje koje zadire u srpski interes i položaj srpskog naroda u celom regionu; sa druge, zadire u pitanje srpske države kao takve i njenog opstanka, dodaje on.

Nema više prijatelja, ima samo golog interesa

Ono što iz poslednje posete izaslanika zapadnih sila proizilazi jeste činjenica da se prednost daje geostrateškim i geopolitičkim interesima. Nema više „prijatelja“ i „partnera“.
„Ovaj region je očigledno zacrtan da treba da pripadne „transatlantskoj zajednici“ i da bude zaokružen sa transatlantskim integracijama i u tom smislu se ubrzava pitanje rešavanja KiM i, rekao bih i srpskog pitanja“, navodi Milivojević.
Ne samo da su pregovori o budućnosti KiM dobili novi format, novi format su dobili sada i pregovori o članstvu Srbije u EU, dodaje naš sagovornik.
„Prednost se daje rešavanju kosovskog pitanja iz prostog razloga što se polazi od procene da je to najvažnije pitanje i da od njegovog rešenja zavisi pozicija Srbije“, zaključuje on.
O francusko-nemačkom, sada već evropskom predlogu za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine malo se zna. Ovaj plan, čiji su tvorci Jens Pletner i Emanuel Bone, spoljnopolitički savetnici nemačkog kancelara i francuskog predsednika, nije objavljivan u javnosti. Pojedini mediji sporadično su objavljivali navodno pouzdane nacrte sporazuma, ali nijedna od tih objava nije zvanično potvrđena kao prava.
Srpski predsednik Aleksandar Vučić izjavio je oktobra prošle godine da ne može da otkriva sve, ali da je suština predloga da Kosovo dobije članstvo u UN, a Srbija ubrzani ulazak u EU. Tada je dodao da je to neprihvatljivo za Srbiju, sa čim se saglasio i šef srpske diplomatije Ivica Dačić.
U nedelju, srpski predsednik Aleksandar Vučić saopštio je da su mu specijalni izaslanici pet zapadnih zemalja predočili da Srbija mora da prihvati francusko-nemački plan za Kosovo i Metohiju ili će se suočiti s tri stvari – prekidom procesa evropskih integracija, zaustavljanjem i povlačenjem investicija i sveobuhvatnim merama koje će naneti veliku štetu Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija, 1920, 23.01.2023
SRBIJA
Vučić: Rečeno je – morate da prihvatite ovaj plan, inače ćete se suočiti sa tri stvari /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala