- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Teleskop detaljno otkriva sukob galaksija

© NASA . ESAGalaktička olupina u Stivenovom kvintetu
Galaktička olupina u Stivenovom kvintetu - Sputnik Srbija, 1920, 12.01.2023
Pratite nas
Zahvaljujući savremenim podacima i tehnologiji, naučnici su uspeli da snime procese koji na daljinu podsećaju na one koji su se odigrali u našoj galaksiji kada je nastala.
Tim astrofizičara iz Nacionalne radio-astronomske opservatorije koristeći svemirski teleskop Džejms Veb i ALMA teleskop, posmatrao je procese konvergencije galaksija u Stivenovom kvintetu, koji se nalazi 270 miliona svetlosnih godina daleko od Zemlja u sazvežđu Pegaz. Procesi koji se dešavaju u ovoj grupi su jedinstveni i mogu pomoći naučnicima da razumeju formiranje univerzuma.
Stivenov kvintet se sastoji od pet galaksija – NGC 7317, NGC 7318a, NGC 7318b, NGC 7319 i NGC 7320. Jedna od njih, NGC 7318b, uletela je u grupu ostalih brzinom od oko 800 kilometara u sekundi. Ovom brzinom bilo bi potrebno samo nešto više od 50 sekundi da obiđe Zemlju duž ekvatora. Kao rezultat sudara nastao je udarni talas, koji je veći od celog Mlečnog puta.

„Dok se ovaj uljez obrušavao na grupu, izazvao je formiranje džinovskog udarnog talasa. Dok udarni talas prolazi kroz ovu struju, stvara veoma turbulentan rashladni sloj, a u pogođenim regionima vidimo neočekivane strukture i reciklira gas molekularnog vodonika. Ovo je važno jer molekularni vodonik formira sirovinu koja na kraju može da formira zvezde, tako da će nam razumevanje njegove sudbine reći više o evoluciji Stivenovog kvinteta i galaksija uopšte“,

Zbog činjenice da se to dešava u zoni malog broja zvezda, takozvanom međugalaktičkom mediju, naučnici su uspeli da detaljno snime tok procesa. U tri posmatračke zone uspeli su da shvate sledeće:
U centru udarnog talasa, klaster hladnih molekula se raspada u dugačak rep toplijeg molekularnog vodonika, koji zatim prolazi kroz isti proces – „postrojenje za reciklažu“.
„Ono što vidimo je raspad ogromnog oblaka hladnih molekula u supervrućem gasu, i zanimljivo je da gas ne izaziva šok, samo kruži kroz tople i hladne faze“, kaže Eplton.
„Još uvek ne razumemo u potpunosti ove cikluse, ali znamo da se gas reciklira jer je dužina repa duža od vremena koje je potrebno da se oblaci od kojih je napravljen budu uništeni.
U drugoj oblasti, dva hladna oblaka su povezana strujom toplog vodonika. Jedan od ovih oblaka, prema naučnicima, ponaša se kao „metak velike brzine“ koji preseca nit gasa.
„Molekularni oblak koji prodire kroz međugalaktički gas i ostavlja pustoš za sobom, može biti retkost i još uvek nije u potpunosti shvaćen.“
U trećoj oblasti, naučnici su uočili protozvezdane diskove i očekuju nukleaciju nove patuljaste galaksije u ovoj oblasti.
„Verovatno je da su već postojeći veliki oblaci gustog gasa postali nestabilni zbog šoka i da su se srušili i formirali nove zvezde kako očekujemo.“
Tim ima dalje planove da koristi spektrometre teleskopa „Džejms Veb“. Zagrejani vodonik će obezbediti podatke o brzinama i vektorima sopstvenog kretanja. Ovo će astronomima dati detalje koji mogu pružiti značajne informacije o toku formiranja galaksija.
Satelit u svemiru - Sputnik Srbija, 1920, 09.01.2023
RUSIJA
Evropska kosmička agencija: Pristup Evrope kosmosu bi mogao biti doveden pod znak pitanja
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala