- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Dosta je ćutanja: Čuveni dopisnici vodećih italijanskih medija dižu glas protiv propagande o Ukrajini

© Sputnik / Aleksandar MilačićBrojne novinarske ekipe čekaju sastanak Vučića i Lavrova
Brojne novinarske ekipe čekaju sastanak Vučića i Lavrova - Sputnik Srbija, 1920, 10.01.2023
Pratite nas
Dugogodišnji dopisnici velikih italijanskih medija odlučili su da više ne ćute i uputili su otvoreno pismo protiv propagande italijanskih medija o sukobu u Ukrajini.
„Ovo više nije izveštavanje, to je propaganda. Gledajući televizije i čitajući novine koje govore o ratu u Ukrajini, shvatili smo da nešto ne funkcioniše, da se nešto loše dešava“, navode u javnom apelu jedanaest čuvenih ratnih dopisnika glavnih italijanskih medija (Korijere, Rai, Ansa, Tg5, Republika, Panorama, Sole 24 Ore...), koji su alarmirali javnost zbog medijske propagande.
„Zaista znamo šta je rat, izveštavali smo sa prvih linija fronta, bili smo pod bombama, neki od naših kolega i prijatelja su poginuli“, navode Masimo Alberici, Remiđo Beni, Toni Kapuozo, Renco Kjanfaneli, Kristijano Larufa, Alberto Negri, Đovani Porcio, Klaudija Svampa , Vanna Vanucini i Angela Virdo.
„Upravo iz tog razloga – objašnjavaju – ne sviđa nam se kako je danas predstavljen sukob u Ukrajini. Zatrpani smo vestima, ali se u medijskoj reprezentaciji zaraćene strane nekritički dele na dobre i loše. Zaista, veoma dobre i veoma loše”, napominju potpisnici. „Pripisuje se samo dominantna misao i svako ko ne misli tako je žigosan kao Putinov prijatelj i samim tim, na neki način, suodgovoran za sukobe u Ukrajini. Ali nije tako. Moramo shvatiti da rat pokreće interese koje se ne otkrivaju široj javnosti. Propaganda ima samo jednu žrtvu: novinarstvo”.
„Pošto tako mislim, ljudi me zovu Putinovim prijateljem“, navodi Masimo Alberici koji je više od dvadeset godina dopisnik „Korijera del Afrika“.
„Ali mene je briga za Putina: ja sam zabrinut kao novinar, jer ovaj rat uništava novinarstvo. Narativ o sukobu u italijanskim medijima, tvrdi on, zasnovan je na „jednosmernim informacijama koje pružaju izvori koji se smatraju „autoritativnim“, bez obzira na činjenice. Najupečatljiviji primer je navodni ruski napad na pozorište u Mariupolju, u kome je neprovereni narativ o masakru "udario javno mnjenje u stomak" i usmerio ga ka nekritičkoj podršci prenaoružavanju. Ovo više nije informacija, to je propaganda. Činjenice su potopljene horom mišljenja, a oni koji se informišu čitajući nekoliko novina dnevno ne mogu ništa da shvate".
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala