- Sputnik Srbija, 1920, 08.12.2022
ŽIVOT
Zanimljivosti iz zemlje i sveta

Serotonin: Zašto je opasan višak „hormona sreće“?

CC0 / Pixabay / Radost
Radost - Sputnik Srbija, 1920, 03.01.2023
Pratite nas
Serotonin je jedan od neurotransmitera koji učestvuje u mnoštvu procesa u ljudskom organizmu. Kako i gde nastaje, može li se mozak naučiti da sintetiše „hormon sreće“, zašto je povišeni nivo serotonina opasan?

„Serotonin je supstanca koju, s jedne strane, zovu hormonom, a s druge – neurotransmiterom (organsko jedinjenje koje se proizvodi u nervnom sistemu i učestvuje u razmeni informacija među nervnim ćelijama). Njegova količina u sinapsama može biti veća ili manja, a to može da utiče na ponašanje, reagovanje, apetit, mnoštvo karakternih crta“, objašnjava Jelena Ostrovska, lekar endokrinolog, ekspert za preventivnu i antiejdž medicinu Evropskog medicinskog centra.

Serotonin je naziv dobio po tome što je prvi put otkriven u sluznici želuca, kao supstanca koja povećava tonus glatke muskulature. Odatle i naziv: „seroza“ – sluznica“ i „tonin“ – ono što povećava tonus. On je takođe i neurotransmiter centralnog nervnog sistema, odnosno ispunjava ulogu „veziste“ među nervnim ćelijama u mozgu.
„To je tkivni hormon, odnosno hormon koji deluje u tkivima unutrašnjih organa, povećavajući tonus ćelija glatkih mišića, uključujući i zidove krvnih sudova. Hemijski naziv serotonina je 5-hidroksitriptamin, odnosno 5-NT. U organizmu čoveka može se izdvojiti pet važnih neurotransmitera – signalnih molekula koji prenose informacije u centralnom nervnom sistemu i regulišu određene reakcije. To su: serotonin, dopamin, adrenalin, noradrenalin, i gama-aminobuterna kiselina“, navodi Jelena Sinicina.
Serotonin ima funkciju održavanja balansa. Pri snažnom uzbuđenju on može da usporava procese u centralnom nervnom sistemu i da samim tim smanjuje nivo stresa.
Periferni serotonin stimuliše lučenje fermenata pankreasa. On, takođe, reguliše osnovne funkcije organa, kao što su frekvencija otkucaja srca, aktivnost disanja, sužavanje krvnih sudova, varenje hrane.
Serotonin koji nastaje u centralnom nervnom sistemu utiče na razne oblike ponašanja (raspoloženje, shvatanje, pamćenje i reakcije na stres), kao i na cirkardijalne ritmove, temperaturu tela i povraćanje. On, takođe, smanjuje prag osetljivosti na bol.
Jelena Sinicina dodaje da serotonin znatno utiče na san, stimuliše delove mozga koji upravljaju ciklusima sna i budnog stanja. Pomaže u zaustavljanju krvarenja i zaceljivanju rana.

Zbog čega se serotonin zove „hormon sreće“

„Kao medijator u mozgu serotonin koči sporedne signale uzbuđenja, od čega postajemo usredsređeniji, samouvereniji i manje podložni negativnim uticajima. Kada ima dovoljno serotonina, naše raspoloženje je stabilno. Nedostatak ove supstance se povezuje s depresijom“, objašnjava Jelena Sinicina.
Oko 95 odsto serotonina se proizvodi u crevima, najvećem endokrinom organu u ljudskom telu.

„Periferni serotonin, koji se sintetiše u ćelijama creva, skladišti se u trombocitima, koji imaju sposobnost da skupljaju i oslobađaju neuromedijator. Na taj način oni regulišu njegov nivo u perifernoj krvi. Serotonin koji je dobijen iz trombocita igra ulogu u svemu što oni rade – u homeostazi, trombozi i imunim funkcijama“, objašnjava lekar-endokrinolog Natalija Kirdjankina.

U centralnom nervnom sistemu ovaj neuromedijator proizvode neuroni mozga.

Kako povećati nivo serotonina

Kada se pacijent žali na zabrinutost, apatiju, umor, loš san, promene u metabolizmu, smanjenu koncentraciju, lekar treba da obrati pažnju na rad neuromedijatora. To su biološki aktivne supstance koje prenose signale nervnih ćelija.
„Smanjena količina serotonina dovodi do pogoršanja raspoloženja, anksioznosti, umora, slabosti, smanjene koncentracije, poremećaja sna i apetita, smanjenog libida“, navodi Natalija Kirdjankina.
Sinteza serotonina može se poboljšati uravnoteženom ishranom. Ako čovek jede previše voća, slatkiša, gaziranih napitaka koji sadrže fruktozu, onda će se kod njega manje proizvoditi serotonin. Da bi se povećao nivo serotonina, neophodno je ograničiti količinu fruktoze u ishrani i unositi dovoljne količine aminokiseline triptofan kroz namirnice bogate proteinima: meso, jaja, orasi, tvrdi sirevi, riba, bobičasto voće, tofu.
Važno je i pratiti dnevni ritam, obavezno boraviti na svežem vazduhu tokom dana, najmanje pola sata i na suncu, jer je sunčeva svetlost važna za proizvodnju serotonina. Redovna fizička aktivnost takođe doprinosi povećanju nivoa serotonina u telu.
Stručnjaci savetuju i masažu i druge forme telesne terapije, kao i bavljenje sportom, pre svega jogom, pilatesom, plivanjem, šetanjem, vožnjom bicikla. Postoje i odgovarajuće psihoterapeutske metode, koje uključuju relaksaciju i meditaciju.
Preporuka je da se na spavanje ne odlazi posle 23 sata, pošto se serotonin nakon tog perioda pretvara u melatonin – hormon sna, koji omogućava da se dobro zaspi i omogućava kvalitetan odmor organizma tokom sna.
Vitamini grupe B veoma su važni za sintetisanje serotonina iz triptofana. Ova aminokiselina može se naći u mlečnim proizvodima, jogurtu, kefiru, sirevima, mesu, lososu, bananama, ananasu, sušenim urmama, crnoj čokoladi, trešnji. Proizvodnju serotonina pospešuju i jabuke, ječam, cvekla, bobičasto i citrusno voće, pečurke, crni i beli luk.

Zbog čega je opasan povišeni nivo serotonina

„Serotoninski sindrom“ – stanje koje može biti opasno po život, izaziva prekomerno dejstvo serotonina na nervni sistem. Serotoninski sindrom je sporedna reakcija na predoziranje ili loše uzajamno dejstvo serotoninsko-energetskih preparata“, kaže Natalija Kirdjankina.
Prema njenim rečima, sve je više pacijenata koji koriste antidepresive kao osnovni lek, često na duži period. Polipragmazija (mešanje mnoštva preparata u jednom receptu) pri hroničnim bolovima, koja se sreće kod više od 60 odsto pacijenata koji pate od depresije, predstavlja rizik od negativnog dejstva lekova.

„Prekoračenje fizioloških doza serotonina moguće je prilikom nepravilnog korišćenja lekova kao što su antidepresivi, kao i niz psihoaktivnih supstanci. Njihov efekat na serotoninski sistem je potpuno nepredvidiv“, upozorava Sinicina.

Posle korišćenja psihoaktivatora mozak potpuno gubi kočnice i lakše prihvata sve signale, što izaziva osećanje uznemirenosti, tahikardiju, pa čak i povišenu temperaturu do 41 stepena. Može doći i do halucinacija, koje često mogu da navedu čoveka na neke sumanute postupke.
Ako je nivo serotonina u krvi povišen bez dejstva psihoaktivnih supstanci ili antidepresiva, onda se treba obratiti lekaru.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala