00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK SPORT
07:00
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
20:00
60 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Umesto budžeta privremeno finansiranje države, na šta novac neće moći da bude trošen
07:00
30 min
SPUTNJIK SPORT
Kraj agonije zvane Liga nacija
16:00
30 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
Simonida Milojković: Putovanje ka Bogu
17:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Brnabićeva, Abazović, Kovačevski i Dodik o odnosima u regionu u 2023.

© Sputnik / Lola ĐorđevićPredsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić
Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić - Sputnik Srbija, 1920, 03.01.2023
Pratite nas
Premijeri Srbije, Crne Gore i Makedonije — Ana Brnabić, Dritan Abazović i Dmitar Kovačevski — izrazili su očekivanje da će region u 2023. nastaviti da pokazuje zajedništvo i solidarnost, kao i da će se desiti važni koraci koji će značiti potpuno novi početak za zapadni Balkan koji, kako naglašavaju, ima šta da ponudi i Evropi i svetu.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da će dešavanja iz proteklih decenija kao i aktuelni sukob na istoku Evrope uticati na razvoj događaja u regionu i dodaje da je u takvim okolnostima teško biti optimista, ali da nema osnova ni za pesimizam.

Akcenat na Otvorenom Balkanu

Premijerka Ana Brnabić, na pitanje kako vidi region u 2023, za Tanjug kaže da će Srbija i u ovoj godini nastaviti da bude duboko posvećena inicijativi Otvoreni Balkan i svim ostalim regionalnim inicijativama.
„Sa nestrpljenjem očekujem uvođenje elektronske identifikacije za sve građane u okviru inicijative Open Balkan — ID kartice koje će nam omogućiti da prelazimo granice bez ikakvog zadržavanja, da među nama praktično nema granica, da imamo nesmetani protok roba, ljudi, kapitala i usluga“, rekla je Brnabićeva.
Dodala je da jedva čeka da vidi granične prelaze na kojima će postojati jedna jedinstvena obeležena traka za kamione i putnička vozila zemalja članica Otvorenog Balkana.
„Mislim da će to biti potpuno novi početak za Balkan, time će simbolički i mladi videti da možemo da napravimo novu budućnost“, poručila je Brnabićeva.
Ona je navela da veruje da će, uz sve izazove koji postoje i probleme prouzrokovane nerazumnom politikom Aljbina Kurtija, svi zajedno imati snage da mladim generacijama pokažu da postoje političari dovoljno odgovorni da se bore za bolju budućnost.
Akcenat je, kako kaže, stavila na inicijativu Otvoreni Balkan, jer je to „naša, autohtona inicijativa, koju smo pokrenuli mi iz regiona“. Tim povodom, izrazila je iskrenu nadu da će joj se i ostali partneri iz regiona polako priključiti.

Izgradnja zajedničke evropske budućnosti

Dritan Abazović očekuje da će svi u regionu biti mudriji i posvećeni prijateljstvu i zajedništvu, da će jedni u drugima videti prijatelje koji će graditi zajedničku budućnost na dobrobit svih građana uz povećanje životnog standarda.
„Da iza sebe ostavimo politike prošlosti, da gradimo zajedničku evropsku budućnost, da izađemo iz 90-ih u mentalnom smislu i političkom i da shvatimo da u 21. veku u 23. godini moramo da budemo odlučniji da dostignemo veći životni standard, veću mobilnost građana, da se mirimo, ali na osnovnu jakih i čvrstih opredeljenosti za zaštitu univerzalnih vrednosti“, istakao je on.
Abazović smatra da region zapadnog Balkana ima šta da ponudi i Evropi i svetu. Međutim, dodaje, da je potrebno da se menja dosadašnja praksa, i kako kaže, jedni u drugima ne smemo da vidimo neprijatelje, već prijatelje, komšije, ljude sa kojima ćemo sarađivati, živeti i sa kojima ćemo graditi zajedničku budućnost.
„Zapadnom Balkanu treba nova politika utemeljena na evropskim vrednostima i ostvarivanju ukupnog većeg životnog standarda. Siguran sam da će Crna Gora dati doprinos u svemu. I zato očekujem da isti takav i veći doprinos daju svi naši prijatelji i komšije iz regiona“, rekao je Abazović.

Dobrosusedstvo i solidarnost

Dmitar Kovačevski rekao je da veruje da će ova godina biti bolja od 2022. za Severnu Makedoniju, ali i za region.
„Niko ništa ne može sam, zato uvek insistiramo i insistiraćemo na dobrosusedstvu i solidarnosti. Kada čovek ima prijatelje i podršku, i ako se trudi, nema nedostižnog cilja“, ocenio je on.
Premijer Severne Makedonije podsetio je da su prošli kroz teške godine, da je posebno teška bila poslednja u kojoj se, posle pandemije i ekonomske krize, u širem okruženju desio rat, zbog čega su suočeni sa energetskom krizom, koja je ipak, dodaje, ublažena zahvaljujući dobrosusedskim odnosima. Zbog toga naglašava da upravo taj model međusobne pomoći treba da se primenjuje i u godinama koje dolaze.
„Kao rezultat brojnih sporazuma i memoranduma u ​​okviru Otvorenog Balkana, međusobna trgovina raste, nastupamo zajedno sa našom vinskom i turističkom ponudom, pojednostavljujemo pristup tržištu rada. Očekujem da će to biti motiv i drugim zemljama iz regiona da se pridruže inicijativi kojom Zapadni Balkan postaje evropski i otvoren u praktičnom smislu te reči“, rekao je Kovačevski.
On je naglasio da saradnja i ekonomski razvoj, osim što su najbolji načini za otvaranje novih perspektiva, donose i stabilnost i sigurnost i mogućnost zatvaranja istorijskih pitanja, kroz dijalog i razumevanje.
„Severna Makedonija može da pomogne svojim iskustvom u tom pogledu kao model građanske države uz poštovanje prava svih građana i sa relaksiranim međuetničkim odnosima“, rekao je on i naglasio da su sve krize sa kojima smo se suočili pokazale koliko je region ranjiv, te da stoga nema potrebe za dodatnim krizama koje podižu tenzije.

Evroatlantski centri neće menjati pristup prema regionu

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ukazuje da sve što se dešavalo u prethodnim decenijama umnogome govori i o razvoju događaja u 2023. godini u našem regionu i dodaje da nije realno verovati da će evroatlantski centri moći menjati pristup prema regionu.
Dodik za Tanjug dodaje da vodeće zapadne sile u kontinuitetu pokušavaju da nametnu poredak koji su pogrešno definisali krajem prošlog veka kao poželjan, a kojim se podrazumeva centralizacija BiH, odvajanje Kosmeta od Srbije, slabljenje srpskog faktora u Crnoj Gori, širenje NATO-a.
Dodao je da je to što Vašington, Brisel, Berlin, jednostrano postupaju, podržavajući pretenzije srpskih regionalnih oponenata, a zanemarujući međunarodno pravo, generator krize koja „kod nas i u okruženju kao da ima permanentni karakter“.
Prema rečima predsednika RS, nerealno je verovati da će se u novoj godini promeniti takav pristup evroatlantskih centara moći.
„Štaviše, aktuelni sukob na istoku Evrope i sa njim povezana želja zapadnih faktora da učvrste ono što smatraju svojom zonom dominacije, verujem da će ih podstaći da još agresivnije postupaju“, rekao je Dodik.
S druge strane, naglašava, ni Srbija ni Srpska neće pristati da se protivpravno gaze njihovi interesi i prava i ruši njihov suverenitet.
„Nepokolebljivo ćemo insistirati na slovu izvornog Dejtona koji podrazumeva BiH kao demokratsku zajednicu tri ravnopravna naroda i dva entiteta, odnosno na Rezoluciji 1244 i drugim sporazumima koji potvrđuju suverenitet Srbije nad KiM“, naglasio je Dodik.
On je dodao da je u takvim okolnostima teško biti optimista i prognozirati harmonične odnose u regionu u predstojećem periodu, ali da nema osnova ni za pesimizam.
Prema Dodikovim rečima, srpski narod će, kao što je uspevao i u prethodnim godinama, istrajati u odbrani svojih vitalnih interesa, ali će biti i otvoren za pravi, autentični dijalog sa svim drugim narodima regiona koji bi po svim spornim pitanjima trebalo da dovede do održivih kompromisa.
„A do njih ćemo stići onda kada nas veliki igrači ostave da se sami dogovaramo, što će se pre ili kasnije desiti, ali malo je verovatno da će tako biti već ove godine. No, ne treba gubiti nadu“, rekao je on.
Ocenio je i da region nije nikakvo bure baruta već ga eksterni faktori zloupotrebljavaju.
„To će, po svemu sudeći, pokušavati da čine i 2023. godine, ali mi im nećemo dopustiti i da ga potpale, te tako dovedu do eksplozije. Banjaluka i Beograd su do sada dosledno vodili, a tako će biti i ove godine, odgovornu politiku, koja ima u vidu očuvanje interesa našeg naroda, ali i obezbeđivanje mira i stabilnosti u regionu“, zaključio je Dodik.
Bonus video:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala