- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Otkriće koje pomera granice: Tek posle pet godina naučnici shvatili šta su našli u dubinama Arktika

© Flickr / wili_hybridArktik
Arktik - Sputnik Srbija, 1920, 24.11.2022
Pratite nas
Naučnici su 2014. godine u Severnom ledenom okeanu pronašli termalne otvore u području poznatom kao Aurora. U početku nisu shvatili koliko je to otkriće značajno.
„Vratili smo se kući sa ekspedicije misleći: „U redu, pronašli smo mesto na Arktiku. To je sjajno, ali ako uklonite ledeni pokrivač, to je samo još jedno mesto sa ventilacionim otvorima“, rekao je Kris German, viši naučnik sa Odeljenja za geologiju okeanografskog instituta „Vuds Hol“.
Međutim, nakon dalje analize i naredne ekspedicije 2019, međunarodni je tim shvatio da je otkriće vrlo značajno. Pokazalo se da bi ovi otvori, baš kao i drugi slični u grebenu Gakel, mogli da promene razumevanje ultrasporog širenja srednjeokeanskih grebena, značajno da povećaju procene vrednih morskih mineralnih naslaga bogatih bakrom i zlatom i da posluže kao prirodna laboratorija u potrazi za vanzemaljskim životom.
„Najvažniji u ovom otkriću mogli bi da budu izvori ispod okeana prekrivenog ledom koji su odlično mesto za proučavanje sinteze organskih jedinjenja, relevantno za poreklo života i potragu za životom van Zemlje“, rekao je German, rukovodilacistraživanja objavljenog nedavno u časopisu „Nejčer komjunikejšens“.

Po čemu su specifični Jupiterov i Saturnov mesec

Najbolji kandidati za vanzemaljski život u Sunčevom sistemu su Jupiterov mesec Evropa i naročito Saturnov mesec Enkelad. Oba ta tela pod ledenom korom imaju ogromne okeane vode u tekućem stanju i hidrotermalne aktivnosti – a to su uslovi koji jako liče na one koji su otkriveni u grebenu Gakel.
Hidrotermalni izvori na Enkeladu već su potvrđeni. Naime, kako piše u radu predstavljenom u časopisu „Sajens“, svemirska letelica „Kazini“ je u oktobru 2015. proletela direktno kroz oblak materijala koji je izbačen kroz pukotine na ledenoj kori Enkelada i uzela uzorak. Pokazalo se da oblak sadrži molekularni vodonik, N2, što je znak da voda u okeanu Saturnovog meseca reaguje sa stenama kroz hidrotermalne procese. To izbacuje okean iz hemijske ravnoteže na sličan način kako se to dešava u vodama oko Zemljinih hidrotermalnih izvora. Takav vodonik je potencijalni izvor hemijske energije za žive organizme.

Tajna grebena Gakel

Naučnici smatraju da su na Evropi i Enkeladu glavni izvori toplote plimna naprezanja i trenje prouzrokovani gravitacijom matičnih planeta i drugih meseca kao i radiogene aktivnosti u njihovim stenovitim jezgrima. Prema naučnim istraživanjima, na Enkeladu bi temperatura i ukupan hidrotermalni prenos mogli da budu čak viši nego na Zemlji.
Aurora je podmorska planina koja se nalazi na vrhu grebena Gakel, smeštenog između Grenlanda i Sibira. Greben se širi izuzetno malom brzinom od samo jednog centimetra godišnje. Kako se tektonske ploče razilaze, morska voda prodire kroz pukotine u Zemljinoj kori. Ispod kore nalazi se magma koja zagreva vodu do visokih temperatura od oko 400 stepeni Celzijusovih. Toplota pokreće hemijske reakcije koje uklanjaju kiseonik i druge hemikalije iz vode koja potom izbija u okean kao oblak. Taj proces naziva se hidrotermalna ventilacija.
Zbog sporog širenja grebena naučnici su smatrali da otvori Gakela nisu dovoljno vrući da održe dugotrajnu hidrotermalnu cirkulaciju. Zato su verovali da su malo verovatna mesta za razvoj života i stvaranje velikih mineralnih naslaga.
Međutim, naučni tim je u svojoj analizi otkrio da hidrotermalno polje Aurora sadrži visoke nivoe zlata, bakra i metana. Posebno je zanimljivo otkriće metana jer ga je sonda Kazini otkrila u oblaku Enkelada, što ukazuje na moguću sličnost ovih hidrotermalnih procesa.

Pronađen i život kakav bi mogao da postoji na Enkeladu

Germanov tim je u svom istraživanju koristio sonar visoke rezolucije i kamere za praćenje uživo. Između ostalog, snimili su formacije koje se nazivaju hidrotermalni dimnjaci. Blede mrlje zabeležene na vrhovima nekoliko dimnjaka ukazuju na život mikroba kakav bi mogao da postoji duboko u okeanu na Enkeladu.
Ispitivanja oblaka koji se uzdiže iz otvora pokazala su da se on podudara sa oblacima pronađenim na drugim otvorima na grebenima koji se polako šire. Tim je takođe otkrio da se otvori nalaze u tzv. ultramafitnim stenama koje nastaju u Zemljinom plaštu i po sastavu su slične meteoritima.
Otvori na morskom dnu Enkelada takođe se nalaze u ultramafitnim stenama, a naučnici smatraju da bi mogli da igraju važnu ulogu u ispiranju minerala ključnih za život iz njegovog jezgra u okean.

Život oko hidrotermalnih izvora

Uprkos visokim temperaturama koje vladaju u blizini hidrotermalnih izvora, oni se smatraju jednim od mesta na kojima je mogao da nastane rani život mikroba na Zemlji. Biolozi su oko hidrotermalnih izvora u istočnom Tihom okeanu uočili organizme kao što su jeti rakovi, veliki crvi cevaši i dubokomorske školjke.
Takva mesta su preduboka da bi do njih doprla sunčeva svetlost, pa organizmi koji tamo žive u svom lancu ishrane ne mogu da se oslone na organizme koji koriste fotosintezu. Umesto toga, temeljni izvor energije su hemikalije koje izlaze iz hidrotermalnih izvora. Organizmi na dnu lanca uz pomoć procesa koji se zove hemosinteza koriste sumpor-vodonik, ugljen-dioksid i druge hemikalije koje izlaze iz otvora.

Zlato, bakar...

German kaže da je njihovo istraživanje takođe važno za razumevanje naslaga vrednih minerala u blizini hidrotermalnih izvora.
One bi u budućnosti mogle da postanu ekonomski isplative jer su u njima zabeleženi visoki nivoi bakra i zlata, značajno više nego što se ranije pretpostavljalo.
„Ovo je klasa ventilacionih mesta koja su pre bila odbačena kao nesposobna za održavanje rasta velikih hidrotermalnih mineralnih naslaga. Do sada su naučnici pretpostavljali da tako mali vulkanski sistemi ne mogu da održe hidrotermalnu cirkulaciju dovoljno dugo za razvoj tako velikih mineralnih naslaga“, objasnio je German.
„Kao naučnici, smatramo da bismo te informacije trebalo da prosledimo donosiocima odluka, kao što je Međunarodno telo za morsko dno, kako bi se mogle donositi odluke s boljim razumevanjem prirodnog sveta“, zaključio je on, preneo je „Indeks“.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala