- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Mitropolit Joanikije: „Gorski vijenac“ je prava narodna Biblija

© Sputnik / Lola ĐorđevićSpomenik Petru Petroviću Njegošu
Spomenik Petru Petroviću Njegošu - Sputnik Srbija, 1920, 12.11.2022
Pratite nas
Književno-duhovna manifestacija „Dani Njegoševi“, posvećena Petru II Petroviću Njegošu, Tajnovidcu Lovćenskom, počela je sinoć, blagoslovom i uvodnim slovom Mitropolita crnogorsko-primorskog gospdina. Joanikija u Cetinjskom manastiru, u kojem je kao mitropolit stolovao najveći pjesnik u srpskom rodu.
Pozdravljajući učesnike dvodnevne manifestacije, nakon večernje službe, Mitropolit Joanikije je kazao da mu je čast da kaže svoje slovo na otvaranju dvanaestih po redu „Dana Njegoševih“, koji uglavnom započinju u Cetinjskom manastiru pjesničkim bdenijem, a onda se nastavljaju u Nikšiću, ove godine po prvi put pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić.
Podsjetivši da je tema ovogodišnjih „Dana Njegoševih“ smisao borbe u Njegoševom djelu, Mitropolit Joanikije je naglasio da Njegoš ne govori samo o istorijskoj borbi i borbi koja se odvija u duši svakoga čovjeka, nego prevashodno govori o metaistorijskoj, metafizičkoj borbi, predistorijskoj borbi koja je započeta na nebu:
„Borbi između svjetlosti i tame, između kosmosa, uređenog svijeta i poretka i haosa i besporetka, mraka, pa onda prelazi na borbu između Boga i pobunjenog anđela, vrhovnog anđela Satane. I, naravno, tu je negdje i čovjekov pad, jer se po Njegošu, Adamov legion prethodno stavio na stranu Satane, pobunio se protiv Boga, ali je trećega dana odustao i pokajao se. Međutim, zbog toga mora da čovjek odsluži svoje zemaljsko sužanjstvo, ovdje na zemlji, koja je prepuna protivrečnosti. I na duši čovekovoj napečatane su i zakoni blage Božije pravde i zakoni nepravde, i ona borba koja se odvijala na nebu koja je tri dni nebo kolebala, ona se sa svim užasom, kako Njegoš pjeva u Luči, načertala na duši čovjeka“.
Onaj ko osmišljava zemaljsku borbu, borbu protiv zla u ovome svijetu, i ko otvara perspektivu te borbe kao perspektivu spasenja čovjeka i ovoga svijeta, to je, kazao je, jedan monah. Ne vladar, ne vladika, iako vladika Danilo u „Gorskom vijencu“ nosi tu borbu, ali konačni smisao i konačno obodrenje za borbu daje jedan monah, isihasta, slijepi i sveti iguman Stefan.
„Taj svetački lik prepun iskustva, on je upoznao ovaj svijet i njegove protivrečnosti, kako kaže, on je ovaj grdni svijet ispitao, otrovi mu čašu iskapio, poznao se s grkijem životom, ovaj svijet je sostav paklene nesloge. On to sve zna, ali isto tako zna da borba, govori o hrišćanskoj borbi, da je stradanje krsta dobrodjetelj i u toj borbi za pravdu, istinu, za smisao života, ta borba, prolazeći kroz mnoga iskušenja, donosi veliko iskustvo prekaljena iskušenjem duša; (h)rani tijelo ognjem elektrizma, a nadežda veže dušu s nebom kako luča sa suncem kapljicu. Dakle iguman Stefan otkriva smisao zemaljske istorijske borbe i onda konkretno ohrabruje Crnogorce da idu u odlučujuću bitku“, besjedio je Vladika.
Mitropolit Joanikije je dodao je da Njegoš istorijsku borbu za vjeru, za čast, za obraz, stavlja u kontekst Jevanđelja, u kontekst spasenja roda ljudskog, jer oni koji su na putu Hristovom, na putu krsta, oni su i na putu vaskrsenja, voskresenja ne biva bez smrti, oni zaslužuju da se pominju kroz sva vremena. Oni iz ovoga svijeta, iz borbe ovoga svijeta, koja ima i neku poetsku potku kod Njegoša, oni prelaze u carstvo poezije, u Carstvo vječnog života.
„Njegoš je bio i ostao učitelj. Njegov Gorski vijenac je, kako su stari govorili, prava narodna Biblija. Ono što je u Luči ostalo nekako dosta za mnoge od nas nerastumačeno, on je to sve utkao u Gorski vijenac. Vječne istine neba i zemlje i smisla života, on je utkao u Gorski vijenac i sve to saopštio prostim narodnim jezikom“, besjedio je Mitropolit Joanikije.
Kao najvažnije je izdvojio to što je otkrio i smisao zemaljske, istorijske borbe i što je time otkrio zapravo i smisao života ovdje na zemlji, jer bez te borbe, bez tog podviga, kako mi hrišćani kažemo, ne može se postići ni smisao života.
Po njegovim riječima monah, iguman isihasta, nije neki molitvenik koji se sakrio od ovoga svijeta iako se neprestano moli Bogu. On je tajanstven, ima svoj skriveni tajanstveni molitveni život. Kako Njegoš kaže, dobra pjesma u ovom slijepcu spava, jer on neprestano slavi Boga, slavi ime Božije:
„Ali on je sposoban više od drugih da uputi ljude kako treba živjeti, kako se treba boriti, jer on ima iskustvo borbe, on je ovaj grdni svijet ispitao, otrovi mu čašu iskapio, poznao se s grkijem životom, ali sve je to utopio u hrišćansko iskustvo, u vjeru, u Božiju svjetlost i kod njega život ima tu svijetlu dimenziju i perspektivu. Borba je dakle nešto što je prirođeno ljudskoj prirodi. Samim rođenjem čovjek ulazeći u hrišćansko iskustvo, otkrivajući protivrečnosti ovoga života, ali ih i savlađujući, on zapravo nalazi put spasenja“, poručio je Vladika.
Mitropolit je naglasio da je to ujedno i borba za slobodu, prije svega za slobodu ličnosti, slobodu savjesti, za slobodu svakog pojedinca, da se oslobodi od grijeha, od tame i mraka, a onda, kako je kazao, borba poprima i kolektivni smisao i u njoj se razrešavaju istorijske dileme i istorijske protivrečnosti.
Na kraju je poželio da „Dani Njegoševi“, pomognu svima nama da slušajući naše mislioce, pjesnike, mudrace, profesore još bolje shvatimo Njegoševo djelo i na takav način otkrijemo da je Njegoš naš savremenik.
„Da je on sa nama, jer onaj ko je prevazišao svoje vrijeme, koji je dotakao božansku vječnost, on je postao svevremen, jer nije ostao negdje u istoriji iza nas, u prošlosti pa da se zaboravlja. On je, pošto je dotakao Božju vječnost, ispred nas i mi treba da idemo za njime. On nam osvetljava put borbe i uvodi nas u smisao života“, poručio je Mitropolit Joanikije.
U nastavku programa u Njegoševoj svečanoj sali Cetinjskog manastira, stihove u slavu Njegoša govorili su pjesnici: Višnja Kosović, Zoran Kostić, Ljubica Rajkić, Radomir Uljarević, Marina Kusovac, Dragan Bojović, Bećir Vuković, Sava Radulović i Katarina Kapičić. Kazivanjem Njegoševih stihova, učešće su uzeli i učenici Cetinjske bogoslovije: Milutin Erceg i Veljko Simović. Program je vodio Veselin Matović.
„Dani Njegoševi“ nastavljaju se danas u 10 časova u JU „Zahumlje“ u Nikšiću, okruglim stolom na temu „Smisao borbe u Njegoševom djelu“, koji je, kako su najavili organizatori, okosnica ovogodišnje manifestacije. Učešće su najavili: akademici Miro Vuksanović i Siniša Jelušić, prof. dr Radmilo Marojević, prof. dr Časlav Koprivica, prof. dr Duško Babić, dr Ljubica Rajkić, prof. dr Drago Perović, prof. dr Dušan Krcunović, prof. dr Predrag Živković, doc. dr Radoje Femić, mr Višnja Kosović, Budimir Dubak, Radomir Uljarević, Veselin Matović i Milutin Mićović.
Dvanaeste „Dane Njegoševe“ organizuju Književno društvo „Njegoš“, Srpski pokret „Njegoš“ i Javna ustanova „Zahumlje“, a pokrovitelj je Opština Nikšić.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala