https://lat.sputnikportal.rs/20221102/secanje-na-amfilohija-pesnik-i-prorok-kome-je-bog-davao-mahove-foto-1145520110.html
Sećanje na Amfilohija: Pesnik i prorok kome je Bog davao mahove /foto/
Sećanje na Amfilohija: Pesnik i prorok kome je Bog davao mahove /foto/
Sputnik Srbija
Bio je pesnik, ličnost nadahnuta, proročka. Bio je čovek vere i tihe molitve ali i ratnička priroda. Njemu je Bog davao mahove… 02.11.2022, Sputnik Srbija
2022-11-02T19:23+0100
2022-11-02T19:23+0100
2022-11-02T19:23+0100
kultura
kultura – vesti
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0b/02/1145521648_0:0:3072:1728_1920x0_80_0_0_9bdffd0b4357e5aaa370b1c108616011.jpg
Ovako je danas u Matici srpskoj besedio mitropolit crnogorsko primorski Joanikije, na svečanosti upriličenoj u znak sećanja na svog prethodnika na mitropolitskom tronu, predsednika Njegoševog odbora Matice – Amfilohija Radovića.Joanikije: Pastir vaseljenskih darova i delaU punoj sali naše najstarije kulturne institucije, u danu obeležavanja 175 godina od štampanja „Gorskog vijenca“, mitropolit Joanikije kazao je da govoriti o velikom srpskom pastiru Amfilohiju nije ni teško ni lako.„Lako je, jer se ima šta reći, a teško jer se ne može objediniti sve o ovom čoveku velikih, vaseljenskih darova, velikog obrazovanja, talenta i dela“.Podsetivši da je dečak Risto Radović izrastao iz velikog porodičnog grmena i da je prošavši kroz škole i univerzitete, od Beograda preko Rima do Atine, stigao na Cetinje, Joanikije se posebno osvrnuo na mitropolitovu službu u Crnoj Gori.Da ova `Posveta Amfilohiju` nimalo sličajno nije upriličena u „Danu `Gorskog vijenca`“, kao i to da od Njegoševe posvete Simi Milutinoviću iz „Luče“, preko „Posvete prahu oca Srbije“, do Bećkovićeve posvete „Prahu oca poezije“ i ove današnje upriličene u čast Amfilohija Radovića vodi jedna ista linija uzvišene poezije, duhovnosti i trajanja – potvrdio je i akademik i pesnik Matija Bećković.Bećković: Najveće priznanje stiglo u času smrtiOn je kazao da je Amfilohijeva borba završena slavnom pobedom i da je najveće priznanje koje je dobio stiglo u času njegove smrti.„Nebo i Sveti Luka odlučili su da ga pozovu u lučinske dane, isto kad i Petra Prvog i Njegoša. Tako je sastavio tri monaha, tri Hristova vojnika i tri jerarha. Mitrololit Amfilohije je otišao u društvu o kom nije ni sanjao. I to je ona nezaobilazna slava da ćemo, dok je sveta i veka, slaviti i njega sa ovom dvojicom kao – svetu trojicu. Niko više neće poći u Ostrog a da ne prođe kroz Podgoricu. A Ostrog i ova trojica predstavljaju četiri stuba, neskršena, na kojima počinje da postoji Crna Gora“, kazao je Matija Bećković.Da je mitropolit Amfilohije, kao Njegoš za Lesendrom, goreo za `oburdanom kapelom` podsetio je akademik i književnik Miro Vuksanović. U nadahnutom govoru kazao je kako se mitropolit `dovijao kako će zatravljeni kamen oživeti sa gomile na Ivanovim koritima`.Vuksanović je dodao da je Amfilohije uspeo ono što niko nije mogao poverovati - da na crnogorskoj ateističkoj građi obnovi, podigne i osvešta više od šest stotina svetih mesta, kapela, crkava i manastira i izgradi dva hrama. I to nisu bili jedini podvizi.Kada ispunimo oporuku stihovi će se sami oglasitiOn je istakao i da je arhiepiskop cetinjski Amfilohije otišao sa velikom ranom na duši jer jedan `sveti posao` nije dovršio – nije obnovio Njegoševu kapelu na Lovćenu. Sa samrtničke postelje je poručio da mauzolej treba ostaviti kao znak vremena u kome je sazidan, ali i da kapelu što pre treba na Lovćen vratiti.„Kada oporuku mitropolita Amfilohija ispunimo, sami će se oglasiti stihovi iz `Gorskog vijenca`: `Duša bi mu tada mirna bila/Kako mirno jutro u proljeće.` Takav mir je zaslužio čovek koji je Crnoj Gori vratio proleće“, zaključio je akademik Vuksanović.
https://lat.sputnikportal.rs/20221030/vladika-joanikije-mitropolit-amfilohije-apostol-naseg-doba--1145349048.html
https://lat.sputnikportal.rs/20221030/dve-godine-od-upokojenja-mitropolita-amfilohija-liturgiju-i-pomen-sluzi-joanikije-video-foto-1145331466.html
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2022
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e6/0b/02/1145521648_341:0:3072:2048_1920x0_80_0_0_56281606bf8126e8a9999772ccd51bb7.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Dejana Vuković
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/112080/49/1120804928_498:-1:2546:2048_100x100_80_0_0_a7f91b3b6cdd8e6cc3fa0ab4ddfa0832.jpg
kultura – vesti
Sećanje na Amfilohija: Pesnik i prorok kome je Bog davao mahove /foto/
Bio je pesnik, ličnost nadahnuta, proročka. Bio je čovek vere i tihe molitve ali i ratnička priroda. Njemu je Bog davao mahove…
Ovako je danas u Matici srpskoj besedio mitropolit crnogorsko primorski Joanikije, na svečanosti upriličenoj u znak sećanja na svog prethodnika na mitropolitskom tronu, predsednika Njegoševog odbora Matice – Amfilohija Radovića.
Joanikije: Pastir vaseljenskih darova i dela
U punoj sali naše najstarije kulturne institucije, u danu obeležavanja 175 godina od štampanja „Gorskog vijenca“, mitropolit Joanikije kazao je da govoriti o velikom srpskom pastiru Amfilohiju nije ni teško ni lako.
„Lako je, jer se ima šta reći, a teško jer se ne može objediniti sve o ovom čoveku velikih, vaseljenskih darova, velikog obrazovanja, talenta i dela“.
Podsetivši da je dečak Risto Radović izrastao iz velikog porodičnog grmena i da je prošavši kroz škole i univerzitete, od Beograda preko Rima do Atine, stigao na Cetinje, Joanikije se posebno osvrnuo na mitropolitovu službu u Crnoj Gori.
„Sabrao je narod i priveo ga Hristu. Obnovio je veru, duh i vratio Crnu Goru samu sebi kada se sebe bila skoro odrekla. Mitropolit Amfilohije je budio narod, objedinjavao, a ono što je činio bila je odbrana pamćenja, časti, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore.“
Da ova `Posveta Amfilohiju` nimalo sličajno nije upriličena u „Danu `Gorskog vijenca`“, kao i to da od Njegoševe posvete Simi Milutinoviću iz „Luče“, preko „Posvete prahu oca Srbije“, do Bećkovićeve posvete „Prahu oca poezije“ i ove današnje upriličene u čast Amfilohija Radovića vodi jedna ista linija uzvišene poezije, duhovnosti i trajanja – potvrdio je i akademik i pesnik Matija Bećković.
Bećković: Najveće priznanje stiglo u času smrti
On je kazao da je Amfilohijeva borba završena slavnom pobedom i da je najveće priznanje koje je dobio stiglo u času njegove smrti.
„Nebo i Sveti Luka odlučili su da ga pozovu u lučinske dane, isto kad i Petra Prvog i Njegoša. Tako je sastavio tri monaha, tri Hristova vojnika i tri jerarha. Mitrololit Amfilohije je otišao u društvu o kom nije ni sanjao. I to je ona nezaobilazna slava da ćemo, dok je sveta i veka, slaviti i njega sa ovom dvojicom kao – svetu trojicu. Niko više neće poći u Ostrog a da ne prođe kroz Podgoricu. A Ostrog i ova trojica predstavljaju četiri stuba, neskršena, na kojima počinje da postoji Crna Gora“, kazao je Matija Bećković.
Da je mitropolit Amfilohije, kao Njegoš za Lesendrom, goreo za `oburdanom kapelom` podsetio je akademik i književnik Miro Vuksanović. U nadahnutom govoru kazao je kako se mitropolit `dovijao kako će zatravljeni kamen oživeti sa gomile na Ivanovim koritima`.
Vuksanović je dodao da je Amfilohije uspeo ono što niko nije mogao poverovati - da na crnogorskoj ateističkoj građi obnovi, podigne i osvešta više od šest stotina svetih mesta, kapela, crkava i manastira i izgradi dva hrama. I to nisu bili jedini podvizi.
„Pred njim su se ispovedali najčuveniji srpski zatočenici, haški i spuški, i oni čija su imena mala a grehovi veliki. Čitao je opelo sirotima i tajkunima, Danilu Kišu i Miodragu Bulatoviću, Jovanki Broz i četničkom vojvodi Bojoviću, učenima i nepismenima“, podsetio je Vuksanović.
Kada ispunimo oporuku stihovi će se sami oglasiti
On je istakao i da je arhiepiskop cetinjski Amfilohije otišao sa velikom ranom na duši jer jedan `sveti posao` nije dovršio – nije obnovio Njegoševu kapelu na Lovćenu. Sa samrtničke postelje je poručio da mauzolej treba ostaviti kao znak vremena u kome je sazidan, ali i da kapelu što pre treba na Lovćen vratiti.
„Kada oporuku mitropolita Amfilohija ispunimo, sami će se oglasiti stihovi iz `Gorskog vijenca`: `Duša bi mu tada mirna bila/Kako mirno jutro u proljeće.` Takav mir je zaslužio čovek koji je Crnoj Gori vratio proleće“, zaključio je akademik Vuksanović.