- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

U Kini objasnili zašto Evropa obavlja „apsolutno glupe zadatke“ po nalogu SAD

© AFP 2023 / KENZO TRIBOUILLARDAmerika, Evropa, zastave
Amerika, Evropa, zastave - Sputnik Srbija, 1920, 23.10.2022
Pratite nas
Evropske zemlje ne treba posmatrati kao nezavisne, suverene države, takav pogled je neispravan, jer one, u suštini, nisu ništa drugo nego „ogranci Sjedinjenih Američkih Država“, piše kineski portal „Guanča“.

„Posle Drugog svetskog rata, mnoge evropske zemlje su se, poput biznismena, našle na ivici 'bankrotstva'. Istovremeno lokalni bogataš-tiranin Vašington uložio je veliku količinu novca i kupio Evropu – u istoriji taj događaj je poznat kao 'Maršalov plan'“, objašnjava autor teksta, poredeći današnju situaciju s onom iz pete decenije prošlog veka.

Autor konstatuje da su, posle raspada Sovjetskog Saveza, Sjedinjene Američke Države postale 'vlasnik kontrolnog paketa akcija Evrope'. Vašington je počeo da širi proamerički uticaj u raznim oblastima, uključujući vojnu, ekonomsku, finansijsku, kulturnu sferu.
U tekstu se ukazuje na to da Evropska unija često slepo prati SAD, izvršavajući „apsolutno glupe zadatke“. Korake koje preduzima Evropa, a koji se kose sa zdravim razumom, autor objašnjava time što Evropska unija jednostavno „realizuje odluke glavne kancelarije“.
Državni dug SAD uskoro će dostići utvrđenu gornju granicu, što će dovesti u opasnost samo postojanje zemlje, piše autor, uz ocenu da Vašington u sukobu u Ukrajini vidi svoj spas, jer očekuje da će dobiti ruske resurse i evropski kapital.

Zbog čega su zemlje NATO-a tako tvrdoglave i neustrašive?

Sudeći po dejstvima evropskih zemalja, one su namerile da Ukrajinu podržavaju do kraja. Evropa pomaže Kijevu, bez obzira na to što veoma zavisi od Rusije na planu prehrambene industrije i energetike; bez obzira na to što je njena bezbednost tesno povezana s Moskvom; bez obzira na to što Kremlj nema nameru da guši Evropsku uniju; bez obzira na to što je Moskva uvek težila saradnji u uslovima uzajamne koristi.
Evropa je dužna da podržava Ukrajinu, čak i ako običan narod ne može da se kupa toplom vodom ove zime, čak i ako ratni oganj sagori kontinent, čak i ako većina ljudi u regionu zna da to što rade nije ispravno, ukazuje autor.
Zašto EU tako rizikuje, razdražujući Moskvu? Primarni razlog se, prema mišljenju autora, kao i uvek, krije u Americi.
„Kada posmatramo evropske zemlje, po navici ih posmatramo kao nezavisne, suverene države, ali ta tvrdnja je, zapravo, neistinita. U suštini, EU nije ništa drugo nego odvojeni deo SAD. Evropske države su samo površno posmatrano suverene države, a zapravo su samo američke ispostave“, navodi se u tekstu kineskog portala.
Portal podseća na reči predsednika Rusije Vladimira Putina kada je počela specijalna vojna operacija u Ukrajini: „Zemlja može biti ili suverena država, ili kolonija. Nema prelaznog stanja. U miru je svega nekoliko istinski suverenih zemalja“.
Te suverene države se, kako ocenjuje autor teksta, mogu nabrojati na prste jedne ruke, i Evropa sa članicama NATO-a, koje su američke „marionete“, očigledno nije na tom spisku. Eto zbog čega kontitent ide protiv zdravog razuma i radi ono što se sa strane gledano čini čudnim. Ona jednostavno realizuje odluke glavne kancelarije.

Zbog čega SAD tako postupaju?

Mnogi ljudi ne razumeju zbog čega SAD bacaju sopstvenu imovinu, odnosno Evropu, u peć. One više nego svi drugi treba da teže miru jer, ako rusko-ukrajinski sukob izmakne kontroli, infrastruktura Evrope će biti razorena. Zar to neće obezvrediti američke aktive? Zapravo, neće.
Aktuelna ekonomska situacija u SAD uopšte nije optimistična. Ministarstvo finansija SAD je 13. oktobra objavilo podatke koji svedoče o tome da je državni dug dostigao 31,1 biliona dolara. Ukupan BDP SAD 2021. godine bio je svega 23 biliona dolara, što znači da će svi Amerikanci, čak i ako ne budu jeli i pili cele godine, ipak ostati dužni ostatku sveta osam biliona dolara.
Gornja granica američkog duga, utvrđena zakonom, jeste 31,4 biliona dolara, a „Njujork tajms“ je to već nazvao „ozbiljnim finansijskim pokazateljem“.
Glavna kancelarija je pred bankrotom, treba li da brine o ograncima? Ogranci mogu da se žrtvuju zarad očuvanja glavnog štaba, jer one se uvek mogu ponovo otvoriti, ističe portal, uz ocenu da su SAD planirale ukrajinski sukob da bi uništile Rusiju.
U slučaju da taj plan uspe, ogromni resursi mogu momentalno da ugase spoljni američki dug, navodi autor, podsećajući da je ista situacija bila i pred raspad Sovjetskog Saveza, kada je Amerika dozvolila unutrašnju finansijsku krizu, dobivši dividende od aktiva SSSR-a.
Zahvaljujući sukobu, napominje se u tekstu, velika količina kapitala će početi da se odliva iz Rusije i Evrope, a jedan njegov deo će nedvosmisleno stići u SAD, što će u određenom stepenu na neko vreme ublažiti američku dužničku krizu.
Autor dodaje da, čak i ako Evropa duboko zaglibi u krizu i suoči se s velikim problemima s ekonomijom i zaštitom životnog standarda stanovništva, SAD neće pretrpeti velike gubitke.
„Na kraju krajeva, glavna kancelarija ne udara sama po sebi. Sve što je potrebno da učini jeste da izrazi brigu i saosećanje“, ironičan je autor teksta.
Ako se sukob sagleda iz tog ugla, postaje jasno da iza njega stoji bezumna Amerika. Rusiju je primorala da se štiti, od Ukrajine traži nemoguće, NATO je takođe uvukla u tu igru.

Da li će Rusija izdržati pritisak?

Čini se da je situacija vrlo složena, ali s dolaskom zime za Kremlj bi mogao da nastupi prelomni trenutak.
Evropske zemlje su se sada suočile s ozbiljnim nedostatkom energije. Mnogi obični ljudi nemaju mogućnost da zagreju svoje domove. Njihove vlade su uporne u borbi protiv Rusije, bez obzira na patnje ljudi, što može dovesti do rasplamsavanja narodnog nezadovoljstva u regionu. Armija EU na kraju neće biti u Ukrajini, nego će biti primorana da se nosi s unutrašnjom „revolucijom“.
Istovremeno, Rusija sama obezbeđuje svoju vojnu silu, a naoružanje koje koristi pogodno je za operaciju u raznim vremenskim uslovima i na raznim terenima.
Visokotehnološko naoružanje koje Zapad isporučuje Ukrajini neće uspeti da se suprotstavi hladnoj zimi, kao što se već desilo s nemačkom vojnom tehnikom u Drugom svetskom ratu. Kada stignu mrazevi, tek će se videti koliko će koštati vojna pomoć Zapada.
Tokom zime će poskupeti ionako skupa linija snabdevanja Ukrajine i, prema procenama, postojećoj sumi transportnih troškova Zapad će na kraju morati da doda još jednu nulu. Istovremeno, Rusija ima gotovo neiscrpne resurse kao što su ugalj, nafta, drvo i rude. Teorijski, Moskva neće imati nikakve teškoće u isporukama materijalno-tehničkih i vojnih materijala.
Da li će Amerikanci uspeti da se konsoliduju i da savladaju teškoće – za sada je veliko pitanje. Saveznici koji su pod stalnim pritiskom SAD neizbežno će napraviti svesniji izbor kada se suoče s problemima, smatra autor.
Kako se produbljuje sukob Rusije i Ukrajine, tako antiamerički i antihegemonistički tabor u međunarodnoj zajednici postaje ujedinjeniji. Sve više zemalja postaje svesno da SAD najbolje od svega umeju da nanose štetu svojim saveznicima radi postizanja sopstvenih interesa, zaključuje autor.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala