Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Susreti bez pomaka: Jedini cilj – da Beograd poklekne pred pritiscima

© Sputnik / Lola ĐorđevićAleksandar Vučić i Miroslav Lajčak
Aleksandar Vučić i Miroslav Lajčak - Sputnik Srbija, 1920, 17.10.2022
Pratite nas
Očigledno je da razgovor Vučića i Lajčaka o otvorenim pitanjima u dijalogu Beograda i Prištine nije doneo ništa novo, jer to i nije moguće pošto su ti sastanci koncipirani tako da se na Beograd samo vrše dodatni pritisci, kaže Nebojša Čović, nekadašnji šef Koordinacionog centra za Kosovu i Metohiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i izaslanik Evropske unije za dijalog između Beograda i Prištine Miroslav Lajčak danas su razgovarali u Beogradu.
Saopštenja o sastanku, ni obraćanja medijima posle razgovora, nije bilo. Nakon sastanka u zgradi na Andrićevom vencu, Vučić je na Instagram profilu „Budućnost Srbije" napisao - ozbiljan i odgovoran razgovor sa Miroslavom Lajčakom, o otvorenim pitanjima u dijalogu Beograda i Prištine.
„Nastavljamo da se borimo da sačuvamo našu zemlju i naš narod, insistirajući na punoj primeni do sada postignutih sporazuma i poštovanju međunarodnog prava", naveo je Vučić.
Kratka ocena iz koje je, ipak, bilo dovoljno jasno da Srbija insistira na primeni Briselskog sporazuma, odnosno formiranju Zajednice srpskih opština i poštovanju Rezolucije Saveta bezbednosti, što nije bilo ono što je Lajčak želeo da čuje.
Sastanku Vučića i Lajčaka prethodio je nedavni susret EU emisara u Prištini sa predsednikom vlade privremenih institucija na Kosovu i Metohiji, Aljbinom Kurtijem. Lajčak je posle njega izjavio da bi 2024. godina, kada se održavaju izbori u SAD i EU, mogla da bude rok za postizanje sporazuma Beograda i Prištine.

Nema približavanja pozicija

Na pitanje, kako čita ishod današnjeg susreta Vučića i Lajčaka, Čović za Sputnjik kaže da su to, očigledno, bili izuzetno teški razgovori.
„Čim nema saopštenja, ili zajedničke konferencije za štampu, to sugeriše da nije postignuto bilo kakvo približavanje. Mislim da je predsednik Vučić jasno naglasio da insistiramo na Ustavu Srbije, poštovanju Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN po kojoj ni u jednoj tački nije data mogućnost za nekakvo nezavisno Kosovo. Treće, naravno, svi sporazumi, uključujući i Briselski sporazum, trebalo bi da budu sprovedeni“, kaže naš sagovornik analizirajući Vučićevu objavu na Instagramu.
© Sputnik / Lola ĐorđevićPredlog Šolca i Makrona je za Beograd nepristojna ponuda jer faktički traži da prizna takozvano Kosovo
Majica sa natpisom  Nema predaje  - Sputnik Srbija, 1920, 17.10.2022
Predlog Šolca i Makrona je za Beograd nepristojna ponuda jer faktički traži da prizna takozvano Kosovo
Očigledno je, smatra naš sagovornik, da Lajčak i Zapad prenebregavaju sve sporazume kao da se nikada nisu dogodili i idu ka novom predlogu nemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsednika Emanuela Makrona. A on je, najblaže rečeno, nepristojna ponuda, jer od nas traže ono što je nemoguće, ocenio je Čović.

Prihvatanje umesto priznanja

Pri tom su se poslužili igrom reči jer nam navodno niko ne traži priznanje takozvane nezavisnosti Kosova, nego kako to oni kažu, prihvatanje realnosti, što se zapravo svodi na isto, dodao je on.
Kao rezervna varijanta dodatnog pritiska na Beograd ostavljene su, napominje naš sagovornik, registarske tablice čiji je početak preregistrovanja po nalogu Prištine odložen za 1. novembar.
„Njihov stalni pristup je da oni ohrabruju lidere u regionu, pa i u Srbiji, da donesu te takozvane hrabre odluke, a kada analizirate njihove predloge tih odluka vidite da su one u suprotnosti sa našim nacionalnim i državnim interesima. I potpuno sam siguran da je predsednik Vučić to potpuno jasno pročitao i da na osnovu toga i daje jasne odgovore sa naše strane daje“, kaže Čović.
On napominje da ima još tih rezervnih varijanti pritiska Zapada , poput prijema takozvanog Kosova u Savet Evrope. Posle će već na redu biti i prijem u Unesko, pa u Interpol, a na kraju i ulazak u UN, što je, kako ističe, njihov plan koji misle sukcesivno da sprovedu do 2024. godine.

Hoće da zaokruže projekat do 2024.

Tada, podseća on, sa mesta predsednika SAD odlazi Džozef Bajden koji je, kako kaže, bio tvorac nakaradnog projekta kada je, bombardovanjem Srbije, u srcu Evrope, srušeno međunarodno javno pravo putem sile.
„Oni, dakle, hoće da zaokruže taj projekat, a razlog tome je što su svesni da se svet u potpunosti menja, da za godinu ili dve, nekim novim garniturama koje budu došle u Americi, a i u Evropi, uopšte neće biti važno Kosovo“, mišljenja je Čović.
Već u novembru u Americi na izborima za Predstavnički dom Kongresa i za Senat videćemo šta će biti, a po njegovoj oceni očigledno je da će biti velikih promena. Uz to kaže da nije siguran da će 2024. svi aktuelni lideri u Evropi ostati na svojim pozicijama, gledajući njihove unutrašnje probleme usled ekonomske i energetske krize.
CC BY 2.0 / Mantas Lang / Srbija je pod stalnim pritiskom SAD i EU da što pre, a najdalje do 2024. prizna takozvano Kosovo
Srbija, SAD, EU - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 17.10.2022
Srbija je pod stalnim pritiskom SAD i EU da što pre, a najdalje do 2024. prizna takozvano Kosovo
„U tome je njihova žurba, da zaokruže svoj nakaradni projekat. Sve su to pametni i školovani ljudi i oni su svesni svojih grešaka. Ali njihova bahatost i sujeta im ne dozvoljava da priznaju da su pogrešili", smatra naš sagovornik.

Prevara do prevare od 1999.

On uz to ukazuje na to da veliki problem predstavlja i to što među sagovornicima nema poverenja koje je izgubljeno od 1999. na ovamo, jer, kako kaže, sve što su nam obećali i garantovali, prevarili su.
Na pitanje može li se uopšte išta promeniti tokom nekih budućih susreta kakav je bio današnji sa Lajčakom, uoči koga je i sam Vučić rekao da od njega ne očekuje ništa, Čović je bio sasvim skeptičan.

„Ono što je sasvim izvesno, biće još tih sastanaka. Oni nisu konstruktivni već su tako koncipirani da se na nas vrši dodatni pritisak. Videli ste izjavu izvestioca Evropskog parlamenta za Kosovo Viole fon Kramon i niza drugih - neprekidan pritisak i neprekidan pokušaj zastrašivanja. Ako je po nečemu čuven Zapad onda je po markentiškim spin pristupima razvijanja propagande na bazi straha i zastrašivanja“, ističe naš sagovornik.

Ti pritisci će biti još veći i probaće da iskoriste iole malu pukotinu koja se pojavi kod nas, što znači da treba da, koliko je to moguće, budemo maksimalno jedinstveni. Treba izdržati te pritiske jer neće ni ovo doveka trajati, zaključio je Čović.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala