00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
17:00
60 min
ORBITA KULTURE
10:00
120 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
Nemanja Jovanović: Zver sam bio, jagnje me dotaklo
16:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Radoslav Grujić: Intelektualna i moralna gromada srpskog naroda
17:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
Šta smo posejali i šta ćemo žnjeti u 2026. godini
17:30
30 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
MULTIMEDIJA
Kada slika govori više od hiljadu reči! Kroz Sputnjikove foto-galerije, infografike i drugi multimedijalni sadržaj sagledajte svet iz drugačije perspektive.

Ples morske zvezde i rajski flamingosi: Proglašene najbolje fotografije divljih životinja 2022.

Pratite nas
Polarni medvedi koji se šetaju oko napuštene kuće, magični smrčak na Olimpu i poslednji trenuci planinske gorile, samo su neke od pobedničkih radova na takmičenju za Najboljeg fotografa divljine za 2022. godinu (Wildlife Photographer of the Year).
Pobednik nagrade za fotografa divlje prirode 2022. je američka fotografkinja Karin Ajgner za snimak klupka pčela kaktusa koje kruže iznad vrelog peska na ranču u Teksasu.
Nagrada za mladog fotografa divljih životinja 2022. pripala je 16-godišnjem Katanju Vutičajanakarnu sa Tajlanda za njegov rad „Lepota kitove bale“.
Ova dva glavna pobednika takmičenja izabrana su između 19 lidera u kategorijama koje prikazuju svet prirode u svim njegovim čudima i raznolikosti. Tokom takmičarske selekcije, međunarodna grupa stručnjaka ocenila je 38.575 radova iz 93 zemlje na osnovu njihove originalnosti, istorije nastanka slike, tehničke izvrsnosti fotografije i sadržajnog sadržaja.
© Foto : Karine Aigner/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The big buzz“ američke fotografkinje Karin Ajgner. Koristeći makro sočivo, Karin je snimila živahnu aktivnost pčela. Mužjaci se bore oko jedne ženke u središtu zujeće kugle kaktus pčela. Pčele širom sveta su ugrožene pesticidima, klimatskim promenama i gubitkom staništa. Pošto se 70 odsto pčelinjih vrsta gnezdi pod zemljom, postaje sve važnije da površine prirodnog zemljišta ostanu netaknute – poljoprivredne prakse ometaju njihova gnezda.

„The big buzz“ američke fotografkinje Karin Ajgner. Koristeći makro sočivo, Karin je snimila živahnu aktivnost pčela. Mužjaci se bore oko jedne ženke u središtu zujeće kugle kaktus pčela. Pčele širom sveta su ugrožene pesticidima, klimatskim promenama i gubitkom staništa. Pošto se 70 odsto pčelinjih vrsta gnezdi pod zemljom, postaje sve važnije da površine prirodnog zemljišta ostanu netaknute – poljoprivredne prakse ometaju njihova gnezda. - Sputnik Srbija
1/19

The big buzz“ američke fotografkinje Karin Ajgner. Koristeći makro sočivo, Karin je snimila živahnu aktivnost pčela. Mužjaci se bore oko jedne ženke u središtu zujeće kugle kaktus pčela. Pčele širom sveta su ugrožene pesticidima, klimatskim promenama i gubitkom staništa. Pošto se 70 odsto pčelinjih vrsta gnezdi pod zemljom, postaje sve važnije da površine prirodnog zemljišta ostanu netaknute – poljoprivredne prakse ometaju njihova gnezda.

© Foto : Katanyou Wuttichaitanakorn/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The beauty of baleen“ tajlandskog fotografa Katanje Vutičajanakarn. Prateći vladine turističke smernice, turistički brod „Katanja“ je ugasio motor kada se u blizini pojavio kit. Fotografu je bilo teško da smiri ruke kako bi zadržao ovu kompoziciju iz krupnog plana jer se čamac ljuljao na talasima. Brajd kitovi rastu do 370 pari sivih zuba unutar gornje vilice. Oni sadrže keratin, protein koji takođe čini ljudsku kosu i nokte, a koriste se za filtriranje planktona.

„The beauty of baleen“ tajlandskog fotografa Katanje Vutičajanakarn. Prateći vladine turističke smernice, turistički brod „Katanja“ je ugasio motor kada se u blizini pojavio kit. Fotografu je bilo teško da smiri ruke kako bi zadržao ovu kompoziciju iz krupnog plana jer se čamac ljuljao na talasima. Brajd kitovi rastu do 370 pari sivih zuba unutar gornje vilice. Oni sadrže keratin, protein koji takođe čini ljudsku kosu i nokte, a koriste se za filtriranje planktona. - Sputnik Srbija
2/19

The beauty of baleen“ tajlandskog fotografa Katanje Vutičajanakarn. Prateći vladine turističke smernice, turistički brod „Katanja“ je ugasio motor kada se u blizini pojavio kit. Fotografu je bilo teško da smiri ruke kako bi zadržao ovu kompoziciju iz krupnog plana jer se čamac ljuljao na talasima. Brajd kitovi rastu do 370 pari sivih zuba unutar gornje vilice. Oni sadrže keratin, protein koji takođe čini ljudsku kosu i nokte, a koriste se za filtriranje planktona.

© Foto : Tony Wu/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Shooting star“ japansko-američkog fotografa Tonija Vua, pobednika u kategoriji Podvodno. Toni Vu je posmatrao uzbudljiv reproduktivni ples džinovske morske zvezde. Našavši se u malom zatvorenom zalivu i sa samo makro sočivom, bio je primoran da se odmakne da bi snimio morsku zvezdu. Scena sa „plesnom“ pozom morske zvezde koja se mresti izgleda kao galaksija.

„Shooting star“ japansko-američkog fotografa Tonija Vua, pobednika u kategoriji Podvodno. Toni Vu je posmatrao uzbudljiv reproduktivni ples džinovske morske zvezde. Našavši se u malom zatvorenom zalivu i sa samo makro sočivom, bio je primoran da se odmakne da bi snimio morsku zvezdu. Scena sa „plesnom“ pozom morske zvezde koja se mresti izgleda kao galaksija. - Sputnik Srbija
3/19

Shooting star“ japansko-američkog fotografa Tonija Vua, pobednika u kategoriji Podvodno. Toni Vu je posmatrao uzbudljiv reproduktivni ples džinovske morske zvezde. Našavši se u malom zatvorenom zalivu i sa samo makro sočivom, bio je primoran da se odmakne da bi snimio morsku zvezdu. Scena sa „plesnom“ pozom morske zvezde koja se mresti izgleda kao galaksija.

© Foto : Ekaterina Bee/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Battle stations“ italijanske fotografkinje Katerine Bi, pobednice u kategoriji Mlađi od 10 godina. Pred kraj prolećnog izleta sa porodicom, Katerina je primetila ovaj prizor – dve planinske koze sa rogovima koje stoje na zadnjim nogama kao bokseri u ringu. Početkom 1800-ih, manje od 100 alpskih koza ostalo je u planinama na italijansko-francuskoj granici nakon vekova lova. Uspešni napori na očuvanju danas su rezultirali sa preko 50.000 jedinki.

„Battle stations“ italijanske fotografkinje Katerine Bi, pobednice u kategoriji Mlađi od 10 godina. Pred kraj prolećnog izleta sa porodicom, Katerina je primetila ovaj prizor – dve planinske koze sa rogovima koje stoje na zadnjim nogama kao bokseri u ringu. Početkom 1800-ih, manje od 100 alpskih koza ostalo je u planinama na italijansko-francuskoj granici nakon vekova lova. Uspešni napori na očuvanju danas su rezultirali sa preko 50.000 jedinki. - Sputnik Srbija
4/19

Battle stations“ italijanske fotografkinje Katerine Bi, pobednice u kategoriji Mlađi od 10 godina. Pred kraj prolećnog izleta sa porodicom, Katerina je primetila ovaj prizor – dve planinske koze sa rogovima koje stoje na zadnjim nogama kao bokseri u ringu. Početkom 1800-ih, manje od 100 alpskih koza ostalo je u planinama na italijansko-francuskoj granici nakon vekova lova. Uspešni napori na očuvanju danas su rezultirali sa preko 50.000 jedinki.

© Foto : Fernando Constantino Martínez Belmar/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The bat-snatcher“ meksičkog fotografa Fernanda Konstantina Martineza Belmara, pobedio je u kategoriji Ponašanje: vodozemci i gmizavci. Koristeći crveno svetlo, na koje su i slepi miševi i zmije manje osetljivi, Fernando je pratio ovu jukatansku zmiju koja je izašla iz pukotine. Imao je samo nekoliko sekundi da snimi sliku životinje koja se povlači u pukotinu sa svojim plenom, slepim mišem.

„The bat-snatcher“ meksičkog fotografa Fernanda Konstantina Martineza Belmara, pobedio je u kategoriji Ponašanje: vodozemci i gmizavci. Koristeći crveno svetlo, na koje su i slepi miševi i zmije manje osetljivi, Fernando je pratio ovu jukatansku zmiju koja je izašla iz pukotine. Imao je samo nekoliko sekundi da snimi sliku životinje koja se povlači u pukotinu sa svojim plenom, slepim mišem. - Sputnik Srbija
5/19

The bat-snatcher“ meksičkog fotografa Fernanda Konstantina Martineza Belmara, pobedio je u kategoriji Ponašanje: vodozemci i gmizavci. Koristeći crveno svetlo, na koje su i slepi miševi i zmije manje osetljivi, Fernando je pratio ovu jukatansku zmiju koja je izašla iz pukotine. Imao je samo nekoliko sekundi da snimi sliku životinje koja se povlači u pukotinu sa svojim plenom, slepim mišem.

© Foto : Junji Takasago/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Heavenly flamingos“ japanskog fotografa Junji Takasago, pobednika u kategoriji Prirodna umetnost. Fotograf je posmatrao grupu čileanskih flamingosa kako se privlače. Da bi sačuvao ovu basnoslovnu koreografsku scenu u reflektovanim oblacima, borio se, između ostalog, i sa strahom od visine. Visoko u Andima, Salar de Ujuni je najveća solana na svetu. Takođe je jedan od najvećih rudnika litijuma u ​​Boliviji, čiji razvoj ugrožava budućnost ovih flamingosa.

„Heavenly flamingos“ japanskog fotografa Junji Takasago, pobednika u kategoriji Prirodna umetnost. Fotograf je posmatrao grupu čileanskih flamingosa kako se privlače. Da bi sačuvao ovu basnoslovnu koreografsku scenu u reflektovanim oblacima, borio se, između ostalog, i sa strahom od visine. Visoko u Andima, Salar de Ujuni je najveća solana na svetu. Takođe je jedan od najvećih rudnika litijuma u ​​Boliviji, čiji razvoj ugrožava budućnost ovih flamingosa.  - Sputnik Srbija
6/19

Heavenly flamingos“ japanskog fotografa Junji Takasago, pobednika u kategoriji Prirodna umetnost. Fotograf je posmatrao grupu čileanskih flamingosa kako se privlače. Da bi sačuvao ovu basnoslovnu koreografsku scenu u reflektovanim oblacima, borio se, između ostalog, i sa strahom od visine. Visoko u Andima, Salar de Ujuni je najveća solana na svetu. Takođe je jedan od najvećih rudnika litijuma u ​​Boliviji, čiji razvoj ugrožava budućnost ovih flamingosa.

© Foto : Dmitry Kokh/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Dom mяdzvedzя“ ruskog fotografa Dmitrija Koha, pobednika u kategoriji Urbani divlji život. Na jahti, skrivajući se od oluje, Dmitrij je primetio polarne medvede kako lutaju među zgradama davno napuštenog sela. Dok su pregledali svaki prozor i vrata, Dmitrij je koristio dron sa niskim nivoom šuma da snimi sliku koja evocira postapokaliptičke slike.

„Dom mяdzvedzя“ ruskog fotografa Dmitrija Koha, pobednika u kategoriji Urbani divlji život. Na jahti, skrivajući se od oluje, Dmitrij je primetio polarne medvede kako lutaju među zgradama davno napuštenog sela. Dok su pregledali svaki prozor i vrata, Dmitrij je koristio dron sa niskim nivoom šuma da snimi sliku koja evocira postapokaliptičke slike. - Sputnik Srbija
7/19

Dom mяdzvedzя“ ruskog fotografa Dmitrija Koha, pobednika u kategoriji Urbani divlji život. Na jahti, skrivajući se od oluje, Dmitrij je primetio polarne medvede kako lutaju među zgradama davno napuštenog sela. Dok su pregledali svaki prozor i vrata, Dmitrij je koristio dron sa niskim nivoom šuma da snimi sliku koja evocira postapokaliptičke slike.

© Foto : Brent Stirton/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Ndakasi’s passing“ južnoafričkog fotografa Brenta Stirtona, pobednika u kategoriji foto-novinarstva. Brent je fotografisao gorilu Ndakasi kako umire nakon što su njen ceo čopor brutalno ubili militanti iz rudarskih kompanija. Na fotografiji ona leži u naručju svog spasioca Andrea Baume, 13-godišnjeg rendžera koji štiti park prirode. Kao rezultat neumornih napora da se zaštite pojedinačne gorile na dnevnoj bazi, broj planinskih gorila se učetvorostručio u poslednjih 40 godina na preko 1.000 jedinki.

„Ndakasi’s passing“ južnoafričkog fotografa Brenta Stirtona, pobednika u kategoriji foto-novinarstva. Brent je fotografisao gorilu Ndakasi kako umire nakon što su njen ceo čopor brutalno ubili militanti iz rudarskih kompanija. Na fotografiji ona leži u naručju svog spasioca Andrea Baume, 13-godišnjeg rendžera koji štiti park prirode. Kao rezultat neumornih napora da se zaštite pojedinačne gorile na dnevnoj bazi, broj planinskih gorila se učetvorostručio u poslednjih 40 godina na preko 1.000 jedinki. - Sputnik Srbija
8/19

Ndakasi’s passing“ južnoafričkog fotografa Brenta Stirtona, pobednika u kategoriji foto-novinarstva. Brent je fotografisao gorilu Ndakasi kako umire nakon što su njen ceo čopor brutalno ubili militanti iz rudarskih kompanija. Na fotografiji ona leži u naručju svog spasioca Andrea Baume, 13-godišnjeg rendžera koji štiti park prirode. Kao rezultat neumornih napora da se zaštite pojedinačne gorile na dnevnoj bazi, broj planinskih gorila se učetvorostručio u poslednjih 40 godina na preko 1.000 jedinki.

© Foto : Daniel Núñez/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The dying lake“ gvatemalskog fotografa Danijela Nunjeza, koji je pobedio u kategoriji Močvare – veća slika. Danijel je napravio ovu fotografiju kako bi podigao svest o uticaju zagađenja na jezero Amatitlan, koje svake godine primi oko 75.000 tona otpada iz Gvatemala Sitija. Cijanobakterije se razmnožavaju zbog kanalizacije i poljoprivrednih đubriva i izazivaju obilno cvetanje algi. U toku su napori da se obnove močvare Amatitlan, ali su one otežane nedostatkom finansijskih sredstava i korupcijom.

„The dying lake“ gvatemalskog fotografa Danijela Nunjeza, koji je pobedio u kategoriji Močvare – veća slika. Danijel je napravio ovu fotografiju kako bi podigao svest o uticaju zagađenja na jezero Amatitlan, koje svake godine primi oko 75.000 tona otpada iz Gvatemala Sitija. Cijanobakterije se razmnožavaju zbog kanalizacije i poljoprivrednih đubriva i izazivaju obilno cvetanje algi. U toku su napori da se obnove močvare Amatitlan, ali su one otežane nedostatkom finansijskih sredstava i korupcijom. - Sputnik Srbija
9/19

The dying lake“ gvatemalskog fotografa Danijela Nunjeza, koji je pobedio u kategoriji Močvare – veća slika. Danijel je napravio ovu fotografiju kako bi podigao svest o uticaju zagađenja na jezero Amatitlan, koje svake godine primi oko 75.000 tona otpada iz Gvatemala Sitija. Cijanobakterije se razmnožavaju zbog kanalizacije i poljoprivrednih đubriva i izazivaju obilno cvetanje algi. U toku su napori da se obnove močvare Amatitlan, ali su one otežane nedostatkom finansijskih sredstava i korupcijom.

© Foto : Ismael Domínguez Gutiérrez/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Out of the fog“ španskog fotografa Ismaela Domingeza Gutijereza, pobednika u kategoriji 11-14 godina. Kada je Ismael stigao do močvare, bio je razočaran što nije mogao da vidi dalje od nekoliko metara, i naravno nije se nadao da će videti pticu grabljivicu koju je želeo da fotografiše. Ali kada je magla počela da se razilazi, otvorila se prilika za ovu neverovatnu kompoziciju. Ospre je zimski gost u provinciji Andaluzija. Ovde brojne vodene površine nude ovim raširenim grabljivcima koji se hrane ribom plitku vodu, koja je bistrija nego u mnogim rekama i jezerima.

„Out of the fog“ španskog fotografa Ismaela Domingeza Gutijereza, pobednika u kategoriji 11-14 godina. Kada je Ismael stigao do močvare, bio je razočaran što nije mogao da vidi dalje od nekoliko metara, i naravno nije se nadao da će videti pticu grabljivicu koju je želeo da fotografiše. Ali kada je magla počela da se razilazi, otvorila se prilika za ovu neverovatnu kompoziciju. Ospre je zimski gost u provinciji Andaluzija. Ovde brojne vodene površine nude ovim raširenim grabljivcima koji se hrane ribom plitku vodu, koja je bistrija nego u mnogim rekama i jezerima. - Sputnik Srbija
10/19

Out of the fog“ španskog fotografa Ismaela Domingeza Gutijereza, pobednika u kategoriji 11-14 godina. Kada je Ismael stigao do močvare, bio je razočaran što nije mogao da vidi dalje od nekoliko metara, i naravno nije se nadao da će videti pticu grabljivicu koju je želeo da fotografiše. Ali kada je magla počela da se razilazi, otvorila se prilika za ovu neverovatnu kompoziciju. Ospre je zimski gost u provinciji Andaluzija. Ovde brojne vodene površine nude ovim raširenim grabljivcima koji se hrane ribom plitku vodu, koja je bistrija nego u mnogim rekama i jezerima.

© Foto : José Juan Hernández Martinez/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Puff perfect“španskog fotografa Hosea Huana Ernandesa Martineza, pobednika u kategoriji Životinjski portreti. Hoze je stigao na mesto udvaranja goblina noću. Pri svetlosti meseca iskopao je sebi rupu. Sa ove tačke gledišta snimio je veličanstveni profil ptice. Mužjak Kanarskog ostrva se svake godine vraća na teren za udvaranje kako bi pokazao impresivan prikaz. Podižući perje sa prednjeg dela vrata i zabacujući glavu unazad, juri napred-nazad, odmarajući se samo nekoliko sekundi pre nego što počne ponovo.

„Puff perfect“španskog fotografa Hosea Huana Ernandesa Martineza, pobednika u kategoriji Životinjski portreti. Hoze je stigao na mesto udvaranja goblina noću. Pri svetlosti meseca iskopao je sebi rupu. Sa ove tačke gledišta snimio je veličanstveni profil ptice. Mužjak Kanarskog ostrva se svake godine vraća na teren za udvaranje kako bi pokazao impresivan prikaz. Podižući perje sa prednjeg dela vrata i zabacujući glavu unazad, juri napred-nazad, odmarajući se samo nekoliko sekundi pre nego što počne ponovo. - Sputnik Srbija
11/19

Puff perfect“španskog fotografa Hosea Huana Ernandesa Martineza, pobednika u kategoriji Životinjski portreti. Hoze je stigao na mesto udvaranja goblina noću. Pri svetlosti meseca iskopao je sebi rupu. Sa ove tačke gledišta snimio je veličanstveni profil ptice. Mužjak Kanarskog ostrva se svake godine vraća na teren za udvaranje kako bi pokazao impresivan prikaz. Podižući perje sa prednjeg dela vrata i zabacujući glavu unazad, juri napred-nazad, odmarajući se samo nekoliko sekundi pre nego što počne ponovo.

© Foto : Karine Aigner/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The Cuban connection“ američke fotografkinje Karin Ajgner, pobednice u kategoriji Nagrade za fotoreportersku priču. Kavez u kojem se drži kubanski buč visi pored puta, tako da se ptica navikne na užurbanost uličnog života kako bi bilo manje verovatno da će biti ometena tokom takmičenja u pevanju. Ove ptice su veoma cenjene zbog svog slatkog glasa i smele prirode.

„The Cuban connection“ američke fotografkinje Karin Ajgner, pobednice u kategoriji Nagrade za fotoreportersku priču. Kavez u kojem se drži kubanski buč visi pored puta, tako da se ptica navikne na užurbanost uličnog života kako bi bilo manje verovatno da će biti ometena tokom takmičenja u pevanju. Ove ptice su veoma cenjene zbog svog slatkog glasa i smele prirode. - Sputnik Srbija
12/19

The Cuban connection“ američke fotografkinje Karin Ajgner, pobednice u kategoriji Nagrade za fotoreportersku priču. Kavez u kojem se drži kubanski buč visi pored puta, tako da se ptica navikne na užurbanost uličnog života kako bi bilo manje verovatno da će biti ometena tokom takmičenja u pevanju. Ove ptice su veoma cenjene zbog svog slatkog glasa i smele prirode.

© Foto : Laurent Ballesta/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Under Antarctic ice“ francuskog fotografa Lorana Balestea, pobednika u kategoriji Portfolio. Piramida života. Živa kula morskih beskičmenjaka na morskom dnu, 32 metra ispod antarktičkog leda. Sunđer nalik drvetu ispunjen je živim organizmima, od džinovskih trakavica do morskih zvezda.

„Under Antarctic ice“ francuskog fotografa Lorana Balestea, pobednika u kategoriji Portfolio. Piramida života. Živa kula morskih beskičmenjaka na morskom dnu, 32 metra ispod antarktičkog leda. Sunđer nalik drvetu ispunjen je živim organizmima, od džinovskih trakavica do morskih zvezda. - Sputnik Srbija
13/19

Under Antarctic ice“ francuskog fotografa Lorana Balestea, pobednika u kategoriji Portfolio. Piramida života. Živa kula morskih beskičmenjaka na morskom dnu, 32 metra ispod antarktičkog leda. Sunđer nalik drvetu ispunjen je živim organizmima, od džinovskih trakavica do morskih zvezda.

© Foto : Daniel Mideros/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

Spectacled bear's slim“ ekvadorskog fotografa Danijela Miderasa, pobednika u kategoriji Životinje u svojoj kategoriji životne sredine. Fotograf je postavio foto-zamke duž puta na visokim planinskim visoravnima. Postavio je kamere tako da prikaže prirodni pejzaž koji nestaje sa medvedom u centru kadra. Ovi medvedi, koji naseljavaju teritoriju od zapadne Venecuele do Bolivije, nestaju kao posledica velike gradnje i poljoprivrede, prostor za divlje životinje se sve više smanjuje.

„Spectacled bear's slim“ ekvadorskog fotografa Danijela Miderasa, pobednika u kategoriji Životinje u svojoj kategoriji životne sredine. Fotograf je postavio foto-zamke duž puta na visokim planinskim visoravnima. Postavio je kamere tako da prikaže prirodni pejzaž koji nestaje sa medvedom u centru kadra. Ovi medvedi, koji naseljavaju teritoriju od zapadne Venecuele do Bolivije, nestaju kao posledica velike gradnje i poljoprivrede, prostor za divlje životinje se sve više smanjuje. - Sputnik Srbija
14/19

Spectacled bear's slim“ ekvadorskog fotografa Danijela Miderasa, pobednika u kategoriji Životinje u svojoj kategoriji životne sredine. Fotograf je postavio foto-zamke duž puta na visokim planinskim visoravnima. Postavio je kamere tako da prikaže prirodni pejzaž koji nestaje sa medvedom u centru kadra. Ovi medvedi, koji naseljavaju teritoriju od zapadne Venecuele do Bolivije, nestaju kao posledica velike gradnje i poljoprivrede, prostor za divlje životinje se sve više smanjuje.

© Foto : Nick Kanakis/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The listening bird“ američkog fotografa Nika Kanakisa, pobednika u kategoriji Ptice. Fotograf je uočio mladog sivocrvenkastog krastavca u potrazi za hranom. Znajući da će, ako mu se približi, nestati u šumi, fotograf je pronašao komad opalog lišća i čekao. I zaista, mala ptica je skočila u okvir, pritisnuvši uvo na zemlju da sluša šuštanje malih insekata – ovo je njegova tehnika za otkrivanje plena.

„The listening bird“ američkog fotografa Nika Kanakisa, pobednika u kategoriji Ptice. Fotograf je uočio mladog sivocrvenkastog krastavca u potrazi za hranom. Znajući da će, ako mu se približi, nestati u šumi, fotograf je pronašao komad opalog lišća i čekao. I zaista, mala ptica je skočila u okvir, pritisnuvši uvo na zemlju da sluša šuštanje malih insekata – ovo je njegova tehnika za otkrivanje plena. - Sputnik Srbija
15/19

The listening bird“ američkog fotografa Nika Kanakisa, pobednika u kategoriji Ptice. Fotograf je uočio mladog sivocrvenkastog krastavca u potrazi za hranom. Znajući da će, ako mu se približi, nestati u šumi, fotograf je pronašao komad opalog lišća i čekao. I zaista, mala ptica je skočila u okvir, pritisnuvši uvo na zemlju da sluša šuštanje malih insekata – ovo je njegova tehnika za otkrivanje plena.

© Foto : Anand Nambiar/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The great cliff chase“ indijskog fotografa Ananda Nambijara, pobednika u kategoriji Ponašanje: sisari. Sa vidikovca preko klisure, fotograf je posmatrao snežnog leoparda kako trči uzbrdo za krdom. Snežni leopardi žive na nekim od najekstremnijih mesta na svetu. Oni su sada klasifikovani kao ugroženi. Pretnje uključuju klimatske promene, rudarenje i lov na snežne leoparde i njihov plen.

„The great cliff chase“ indijskog fotografa Ananda Nambijara, pobednika u kategoriji Ponašanje: sisari. Sa vidikovca preko klisure, fotograf je posmatrao snežnog leoparda kako trči uzbrdo za krdom. Snežni leopardi žive na nekim od najekstremnijih mesta na svetu. Oni su sada klasifikovani kao ugroženi. Pretnje uključuju klimatske promene, rudarenje i lov na snežne leoparde i njihov plen.  - Sputnik Srbija
16/19

The great cliff chase“ indijskog fotografa Ananda Nambijara, pobednika u kategoriji Ponašanje: sisari. Sa vidikovca preko klisure, fotograf je posmatrao snežnog leoparda kako trči uzbrdo za krdom. Snežni leopardi žive na nekim od najekstremnijih mesta na svetu. Oni su sada klasifikovani kao ugroženi. Pretnje uključuju klimatske promene, rudarenje i lov na snežne leoparde i njihov plen.

© Foto : Agorastos Papatsanis/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

The magical morels“ grčkog fotografa Agorastasa Papatsanisa, pobednika u kategoriji Biljke i gljive. Pečurke u vilinskoj šumi stvaraju magičnu scenu. Fotograf je sačekao da sunce prođe kroz drveće i osvetli vodu u pozadini, a zatim je koristio širokougaono sočivo i bliceve ​​da bi istakao lavirinte smrčaka. Morci se u mnogim delovima sveta smatraju gastronomskim blagom jer ih je teško uzgajati, ali u nekim šumama rastu prirodno.

„The magical morels“ grčkog fotografa Agorastasa Papatsanisa, pobednika u kategoriji Biljke i gljive. Pečurke u vilinskoj šumi stvaraju magičnu scenu. Fotograf je sačekao da sunce prođe kroz drveće i osvetli vodu u pozadini, a zatim je koristio širokougaono sočivo i bliceve ​​da bi istakao lavirinte smrčaka. Morci se u mnogim delovima sveta smatraju gastronomskim blagom jer ih je teško uzgajati, ali u nekim šumama rastu prirodno. - Sputnik Srbija
17/19

The magical morels“ grčkog fotografa Agorastasa Papatsanisa, pobednika u kategoriji Biljke i gljive. Pečurke u vilinskoj šumi stvaraju magičnu scenu. Fotograf je sačekao da sunce prođe kroz drveće i osvetli vodu u pozadini, a zatim je koristio širokougaono sočivo i bliceve ​​da bi istakao lavirinte smrčaka. Morci se u mnogim delovima sveta smatraju gastronomskim blagom jer ih je teško uzgajati, ali u nekim šumama rastu prirodno.

© Foto : Richard Robinson/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

New life for the tohorā“ novozelandskog fotografa Ričarda Robinsona, pobednika u kategoriji Okeani: veća slika. Ričard Robinson je uhvatio trenutak kada je par kitova preživeo uprkos svim izgledima. Novozelandski kitovi gotovo su potpuno nestali 1800-ih, tako da svaka nova beba donosi nadu u njihov povratak.

„New life for the tohorā“ novozelandskog fotografa Ričarda Robinsona, pobednika u kategoriji Okeani: veća slika. Ričard Robinson je uhvatio trenutak kada je par kitova preživeo uprkos svim izgledima. Novozelandski kitovi gotovo su potpuno nestali 1800-ih, tako da svaka nova beba donosi nadu u njihov povratak. - Sputnik Srbija
18/19

New life for the tohorā“ novozelandskog fotografa Ričarda Robinsona, pobednika u kategoriji Okeani: veća slika. Ričard Robinson je uhvatio trenutak kada je par kitova preživeo uprkos svim izgledima. Novozelandski kitovi gotovo su potpuno nestali 1800-ih, tako da svaka nova beba donosi nadu u njihov povratak.

© Foto : Mateusz Piesiak/Wildlife Photographer of the Year/Natural History Museum

„A theatre of birds“Matevisza Pesjaka, pobednika u kategoriji Portfolio zvezda u usponu. Postavivši svoju kameru na daljinsko upravljanje na tlo u koritu trske, fotograf je iskoristio priliku da uhvati trenutak kada je leteći siv soko poslao nekoliko crnorepih bogova.

„A theatre of birds“Matevisza Pesjaka, pobednika u kategoriji Portfolio zvezda u usponu. Postavivši svoju kameru na daljinsko upravljanje na tlo u koritu trske, fotograf je iskoristio priliku da uhvati trenutak kada je leteći siv soko poslao nekoliko crnorepih bogova. - Sputnik Srbija
19/19

„A theatre of birds“Matevisza Pesjaka, pobednika u kategoriji Portfolio zvezda u usponu. Postavivši svoju kameru na daljinsko upravljanje na tlo u koritu trske, fotograf je iskoristio priliku da uhvati trenutak kada je leteći siv soko poslao nekoliko crnorepih bogova.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala