Brnabićeva pred američkim ambasadorom: Srbija ne želi da uvede sankcije Rusiji
15:31 12.10.2022 (Osveženo: 20:50 12.10.2022)

© Tanjug / STRAHINJA ACIMOVIC
Pratite nas
Srbija nije uvela sankcije Rusiji niti to želi jer nije u našem najboljem interesu da ih uvedemo, rekla je premijerka Ana Brnabić na konferenciji za štampu kojoj je prisustvovao i američki ambasador Kristofer Hil.
„Srbija jeste u specifičnoj poziciji, što zna ambasador i šef Evropske delegacije i ostali predstavnici članica EU. Da ponovim: Srbija u ovome nije neutralna. Mi smo se jasno odredili prema agresiji, osudili je i rekli da je to eklatantan primer kršenja međunarodnog prava, napad na teritorijalni integritet međunarodno priznate države“, istakla je Brnabić.
Srbija se jedino nije pridružila sankcijama
Ona je podsetila da se „Srbija pridružila svim deklaracija i rezolucijama u Ujedinjenim nacijama i EU koje osuđuju napad Rusije na Ukrajinu“ i „jasno rekli da nećemo priznati rezultate referenduma sprovedenog u četiri oblasti Ukrajine“.
„Jedino se nismo pridružili sankcijama. To nije neutralan stav. Mi smo se jasno odredili u odnosu na jasno kršenje međunarodnog prava i zauzeli principijelni stav“, naglasila je Brnabićeva i dodala da naš narod nije generalno za sankcije jer smo trpeli zbog sankcija.
Ona je dodala da većina partnera kao što su SAD i većina članica EU „u slučaju teritorijalnog integriteta Srbije nisu poštovale međunarodno pravo i prekršili su osnove principe međunarodnog prava u našem slučaju“.
Hil: Ne znam da postoji plan za sankcije Srbiji
Američki ambasador Kristofer Hil, na pitanje da li se razmatraju ekonomska ili druga vrsta izolacije Srbije zbog neuvođenja sankcija Rusiji, ponovio je stav SAD da svaka zemlja treba da podrži sankcije Rusiji „jer je to najbolji način da se rat privede kraju“.
„Na vaše pitanje sankcije ili ne, nisam u položaju da to komentarišem. Nisam svestan da postoji neki plan oko toga“, rekao je Hil i dodao kako bi voleli da „svaka zemlja da podršku protiv agresije“.
Brnabićeva je rekla da je pre pristupanja razgovorima o nekim drugim rešenjima o normalizaciji odnosa sa Prištinom, potrebno najpre sprovesti Briselski sporazum, među čijim odredbama je osnivanje Zajednice srpskih opština.
Pre drugog rešenja sa Prištinom, sprovesti Briselski sporazum
Brnabić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije, povodom predstavljanja projekta arheološkog nalazišta u Vinči, odgovarajući na pitanja rekla da se povećavaju pritisci oko Kosova, jer određeni međunarodni faktori žele da vide rešavanje tog otvorenog pitanja, kako ono ne bi bilo na agendi „i niko ne bi mogao da se poziva na taj presedan i opravdava neke druge akcije“.
„Mi nikada nismo bežali od rešavanja tog pitanja i nalaženja načina da postignemo uzajamno prihvatljivo kompromisno rešenje koje će značiti dugoročnu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine“, istakla je Brnabić.
Prema njenim rečima, za „dogovor je potrebno dvoje i dve strane koje su spremne da govore o kompromisu“, a u ovom trenutku „nismo ni blizu toga rešenja koje mora da bude kompromisno“.
„Volela bih da se rešenje nađe. Bolje pre nego kasnije zato što će obezbediti normalizaciju odnosa, bezbednost Srba na Kosovu i prosperitet za Albance“, rekla je srpska premijerka.
Srpska strana jedina spremna da odgovorno razgovara
Brnabić je istakla da joj se čini da je srpska strana jedina spremna da na hrabar i odgovoran način razgovara, i podsetila da će se sledećeg aprila navršiti deset godina od potpisivanja Briselskog sporazuma.
„Priština nije učinila ništa da implementira ni jednu obavezu, a to je prvi sporazum o normalizaciji. Postavljam pitanje našim partnerima iz Evropske unije: i vaš potpis je na Briselskom sporazumu. Kako da idemo, ne na finalni sporazum, nego na drugi o normalizaciji ako niste obezbedili da se implementira prvi?“, upozorila je Brnabić.
Srpska premijerka se zapitala kako ići na finalno rešenje, ako Priština i EU nisu mogli deset godina da garantuju implementaciju prvog sporazum o normalizaciji.
Naglasivši da je Zajednica srpskih opština „kičma Briselskog sporazuma“, Brnabić je dodala da je Srbija svoj „deo posla završila i da Priština i EU moraju da obezbede da se formira Zajednica srpskih opština, samo u skladu sa Briselskim sporazumom“.
Ona je ukazala da se tek posle implementiranja može preći na dalje razgovore kako treba da izgleda neko drugo rešenje..i „onda da imamo neko međusobno poverenje“, preneo je Tanjug.


