00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
VESTI
Da li je Makron zakasnio sa idejom da priča sa Putinom?
13:30
30 min
SPUTNJIK INTERVJU
16:00
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
Hajduković: Možemo da prevaziđemo nacionalnu karakternu grešku
16:00
30 min
VESTI (repriza)
Da li će Grenland posvađati Brisel i Vašington?
16:30
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
Treba li Srbija da skače u EU ambis
17:00
60 min
DOK ANĐELI SPAVAJU
Nemanja Jovanović: Zver sam bio, jagnje me dotaklo
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
 - Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Pojavila se džinovska bubašvaba 80 godina nakon što je izumrla

© AP Photo / MANUEL BALCE CENETABubašvaba
Bubašvaba - Sputnik Srbija, 1920, 09.10.2022
Pratite nas
Jedinstvenu bubašvabu, koja je živela na ostrvu Lord Hau u Australiji i koja se smatrala izumrlom od tridesetih godina prošlog veka, ponovo je otkrio jedan student biologije.
Veliku bubašvabu bez krila koja se hrani drvetom, Panesthia lata, otkrio je Maksim Adams, student Univerziteta u Sidneju, ispod kamenja u blizini stabla banjana u Severnom zalivu.
Ove bubašvabe su nekada živele širom arhipelaga, ali su nakon dolaska pacova na ostrvo 1918. godine počele da nestaju.
„Opstanak je odlična vest, jer je prošlo više od 80 godina otkako je bubašvaba poslednji put viđena“, rekao je predsednik odbora ostrva Lord Hau Atikus Fleming.
„Ostrvo Lord Hau je zaista spektakularno mesto, starije je od ostrva Galapagos i dom je 1.600 autohtonih vrsta beskičmenjaka, od kojih se polovina ne nalazi nigde drugde u svetu“, naveo je on.
Bubašvaba je dugačka između 22 i 40 milimetara, sa metalnom bojom tela koja varira od crvenkaste do crne.
Australija je dom za 11 vrsta bubašvaba Panesthia, koje su moćni planinski kopači koji se hrane trulim trupcima u kišnim šumama i otvorenim šumama na severnoj i istočnoj obali Australije. Oni nose u svojim crevima specifične mikroorganizme koji pomažu u varenju celuloze u drvetu.
Naučnici kažu da su ove bubašvabe važne za održavanje zdravog ekosistema na ostrvu. Pomažu da se ubrza razlaganje drvnih ostataka i takođe su izvor hrane za druge vrste.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala