- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Da li će domaće mleko biti jeftinije od uvoznog, ko u vreme poskupljenja koristi „gužvu“

© Sputnik / Lola ĐorđevićRafovi sa prehrambenim proizvodima u prodavnici
Rafovi sa prehrambenim proizvodima u prodavnici - Sputnik Srbija, 1920, 01.10.2022
Pratite nas
Cena mleka kod proizvođača neće biti ograničena. Državni sekretar u Ministarstvu trgovine turizma Uroš Kandić rekao je da će cena mleka na rafovima biti između 108 i 120 dinara za robne marke kod velikih trgovinskih lanaca, a brendirano mleko će biti skuplje.
Da je mnogo toga poskupelo u radnjama od početka ukrajinske krize više i nije vest. Prva poskupljenja pravdana su skokom cena goriva, zatim je došla suša, pa su se mnogi pozivali i na veštačka đubriva čiji je najveći izvoznik Ukrajina.
Vlada Srbije donela je odluku o odmrzavanju cena dugotrajnog mleka sa 2,8 odsto mlečne masti, koja je do sada bila ograničena na 128,99 dinara.
Međutim, marža na sva UHT mleka biće ograničena na 10 odsto. Produžava se i zabrana izvoza mleka do kraja oktobra.
Poskupeće i šećer - nova cena biće 110 dinara po kilogramu, a menja se i cena svežeg pilećeg mesa, pa će kilogram koštati 319 dinara.
Cena mleka kod proizvođača neće biti limitirana.
Uroš Kandić, državni sekretar u Ministarstvu trgovine turizma i telekomunikacija rekao je za RTS da to znači da „smo sa merom donetom na Vladi gledali da u najvećoj meri zaštitimo proizvođače, bili bi u problemu da je ostala limitirana cena, cena sirovine odnosno svežeg mleka raste već nekoliko meseci i na našem tržištu i u državama regiona“.
„Limitiranjem marže na 10 odsto gledali smo da cena između proizvođačke i onoga što će biti na rafu bude što manja, da potrošači budu zaštićeni, morali smo voditi računa i o trgovcima jer sa maržom nižim od 10 odsto oni bi izgubili u lancu“, napomenuo je Kandić.
Kandić kaže da će cena mleka na rafovima biti između 108 i 120 dinara za robne marke kod velikih trgovinskih lanaca, a brendirano mleko će biti nešto skuplje.
„Relaksirali smo cenu mleka da bismo sprečili nestašicu i probleme domaće mlekarske industrije“, dodao je državni sekretar.

Strukturni problemi domaćeg mlekarstva

Postavlja se pitanje da li domaćeg mleka nema dovoljno zato što proizvođači traže veću otkupnu cenu ili zato što nemamo dovoljno stočnog fonda ili je u pitanju nešto treće.
Kandić kaže da je u pitanju miks ovih faktora, domaće mlekarstvo ima strukturne probleme, dugi niz godina pada broj mlečnih krava, dolazi do poskupljenja cene sirovog mleka, njega i nema, zbog situacije sa manjkom hrane i geopolitičkim dešavanjima.
„Treći uzrok je što je došlo do preorijentisanja proizvodnje u smislu da su poskupeli sirevi u čitavoj Evropi, mlekari su pokušali da prave više sireva koji su dugotrajniji i mogu više da zarade nego na mleku i to je dovelo do toga da nemamo dozvoljene količine, tu je i izvoz koji je povećan u prvih osam meseci u odnosu na prošlu godinu“, podvukao je on.

Stabilizacija situacije

Kandić ukazuje da se non-stop menjaju mere, usklađuje se uredba.
„Pokušavamo da otklonimo probleme i sa snabdevenošću i sa onim sa čime se susreću proizvođači - verujemo da idemo u dobrom pravcu da bude bolja situacija sa snabdevenošću mlekom“, objasnio je Kandić.
Kada imamo ovakvu situaciju u svetu, svedoci smo da u evrozoni imamo inflatorni skok, u Nemačkoj je inflacija bila 10 odsto, teško je predvideti šta će biti narednih meseci, ali verujemo da je ovaj skok inputa, energenata i sirovina u ovim mesecima dostigao maksimum i da će ići ka stišavanju u narednom periodu“, kaže Kandić.

Nerealna poskupljenja, ko koristi „gužvu“

Kandić napominje da mogu da se kazne oni koji krše uredbu i dodaje da što se tiče ostalih nerealnih poskupljenja njih treba da kazne potrošači.
„Imamo dobru mrežu trgovinskih objekata, domaćih i stranih lanaca, preporučujem građanima da ako im se čini da je neki proizvod skup u jednom trgovinskom lancu odu u drugi, treći lanac i da se koriste robne marke proizvoda koji su jeftiniji nego brendirani, tim pre što su manje-više potpuno istog kvaliteta“, ističe Kandić.

Mora li limuntus da košta u junu 9 dinara a sada 36

Kandić je rekao da nije opravdano da neki proizvod poskupi nekoliko stotina procenata ali najefikasniji način je ograničenje cena i marži.
„Moramo čekati stabilizaciju svetskih prilika“, podvukao je Kandić.
Prema njegovim rečima, stanje u Robnim rezervama je bolje nego u isto vreme prošle godine, situacija je zadovoljavajuća.
Govoreći o tome da li očekuje nestašicu kukuruza, rekao je: „Ne mogu da očekujem ili ne očekujem nego pratim bilanse i videćemo koje ćemo korake preduzeti“.

Šta je najviše poskupelo

Pileće meso i suncokretovo ulje su najmanje menjali cenu. Pasulj takođe, a limun je drastično poskupeo – cena je za tri meseca sa 160 dinara skočila na 244 u avgustu.
Ali poskupljivali su i šećer, sapun, drva za ogrev, ugalj, pasta za zube.
Pileće sveže meso je u maju bilo oko 330 dinara, u junu i julu oko 337, u avgustu 310.
Pirinač je od maja do kraja avgusta poskupeo za oko 30-ak dinara, šaran za 66 dinara, slanina za 99 dinara, maslac 124 dinara, preneo je RTS.
Dinari - Sputnik Srbija, 1920, 28.09.2022
EKONOMIJA
Prognozirani ekonomski rast u Srbiji za sledeću godinu isti kao i do kraja ove godine
Spremanje slatkog od mandarina  - Sputnik Srbija, 1920, 30.09.2022
EKONOMIJA
Nove odluke Vlade Srbije: Skuplji šećer i piletina, ukinuta zabrana izvoza dizela
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala