- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Na čemu Zapad uopšte gradi optimizam da Putin gubi saveznike /video/

© Sputnik / Sergeй Guneev / Uđi u bazu fotografijaPredsednik Rusije Vladimir Putin na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Samarkandu
Predsednik Rusije Vladimir Putin na samitu Šangajske organizacije za saradnju (ŠOS) u Samarkandu - Sputnik Srbija, 1920, 25.09.2022
Pratite nas
Eto lepih vesti za zapadne diplomatije sa poslednjeg samita Šangajske organizacije za saradnju u Uzbekistanu: Putin gubi saveznike. I to ne bilo kakve saveznike! Odlaze od njega Kina i Indija. „Kina želi stabilan svet“, a sa stanovišta Indije „danas nije vreme za ratove...“
Iz tih kratkih izjava lako je zaključiti kako se predsednik Rusije iz Samarkanda „vraća praznih ruku.“ Mašala! Moskva je konačno izolovana. Dolaze bolja vremena za SAD i EU.
Izlive preteranog optimizma zbog ovoga nije mogla da omete ni sahrana britanske kraljice, događaj značajan sam po sebi, koji je „okupirao javni prostor“ prethodne nedelje.
Međutim, nije baš jasno na čemu se taj preterani optimizam pojedinih komentatora i analitičara zasniva. Nije baš jasno na čemu se ikakav optimizam zasniva. Nije to jasno ni Kinezima, ni Indijcima, o Rusima tek ne treba govoriti. Jer, što se bilateralnih relacija Moskve sa Pekingom i Nju Delhijem tiče, i nakon samita Šangajske organizacije može se konstatovati: ista meta, isto odstojanje.
Zanimljivo je bilo pojavljivanje Si Đinpinga, to je njegovo prvo putovanje u inostranstvo posle dve i po godine, nakon početka pandemije.
Za to vreme nagomilalo se onoliko pitanja na dnevnom redu koje moraju rešavati šefovi država, pa se pred vratima kineske delegacije stvorio dugačak red. Donekle, ali samo manifestaciono, ovo podseća na susrete zvaničnika evropskih država sa američkim predsednicima pre par decenija tokom samita na kojima su zajednički učestvovali.
Jer, iz rečenog, tačnije ponovljenog od strane Si Đinpinga, uočljivo je kako Kinezima ne pada na pamet da igraju ulogu „druge Amerike“. Njihovo pozicioniranje u međunarodnim odnosima odigrava se na drugim principima. Između ostalog i zato što su temeljno analizirali sve američke greške za poslednjih četvrt veka. Predsednik Si „želi stabilan svet“, ali on ne vidi eskalaciju Ukrajinske krize kao uzrok destabilizacije. Čak naprotiv. Posledice krize Kinezi osećaju na svojim leđima i u svojim novčanicima. To je tako svuda u svetu, tako je i kod njih. Rešenje se predlaže u svojevrsnoj „legalizaciji multipolarnosti“.

Kina priznaje Rusiju kao veliku silu

Kineski predsednik naglašava da je „današnjem haotičnom svetu neophodan red“ i dodaje kako Kina želi da „pruži pozitivnu energiju“ i „preuzme svoju ulogu velike sile“ zajedno sa Rusijom. Kina Rusiju priznaje za veliku silu.
I obrnuto. Haotični svet nastaje zbog toga što SAD i dalje ne žele prihvatiti multipolarnost. Ne žele dogovor.
Inače, na marginama velikog skupa održan je i manji trilateralni samit Rusija – Mongolija – Kina. Još jedna potvrda o strateškom usmerenju Moskve i Pekinga i nagoveštaj novih zajedničkih megaprojekata. A kada je o megaprojektima reč, razgovaralo se o isporukama dodatnih 50 milijardi kubika ruskog gasa Kini. Poređenja radi, maksimalni kapacitet jedne linije Severnog toga je 27,5 milijardi. Gasovod Snaga Sibira 2 predviđeno je – prelaziće teritorijom Mongolije.

Modijeva najcitiranija izjava ikada

Sa druge strane, primećuju i indijski mediji, rečenica premijera Narendre Modija „obišla je svet“ za nekoliko sati i verovatno – postala njegova najcitiranija izjava ikada! Za razliku od toga, u samoj Indiji veću pažnju privukle su Putinove reči kako se prema ruskoj tradiciji rođendan nikada ne čestita unapred! Dan posle susreta premijer Modi napunio je 72 godine.
Elem, ovaj stav Modija nije nov, sam Putin je odgovorio kako mu je „poznato mišljenje Indije o Ukrajini“. Od februara meseca to je tako, indijska politika mesecima upozorava na razorne posledice i pokazalo se – bili su savim u pravu. I ta upozorenja su, vrlo izvaganim izjavama i sročene finim diplomatskim formulacijama slali svima, uključujući i SAD i EU.
Prvo, Indija se po prvi put u istoriji popela na peto mesto najvećih svetskih ekonomija. Početkom veka nije bila ni među deset, a ako nastavi ovakvim tempom za samo deceniju biće na trećem mestu.
Drugo, „eksplozija“ cena hrane najviše ugrožava slojeve stanovništva koji žive „ispod proseka“, a takvih je u Indiji oko 400 miliona! Sa galopirajućom krizom moguće je da će ih biti preko pola milijarde u bliskoj budućnosti. Pola milijarde ljudi!!! Koje treba nahraniti, lečiti, zaposliti...
Treće, slom Šri Lanke, politički zemljotres u Pakistanu i porast tenzija u Bangladešu čine indijsko bezbednosno okruženje nestabilnim. Eskalacija u Ukrajini ubrzala je mnoge procese, među njima i one koji se tiču indijskog komšiluka. Zato Indijce onespokojavaju posledice, kvare im računice i planove.
Uz sve to, Nju Delhi je izložen snažnim pritiscima, čak i pretnjama Džozefa Bajdena zbog razgranate saradnje sa ruskim vojnim i energetskim sektorom. I to kakve saradnje! Rusija je trenutno drugi najveći dobavljač nafte, odmah iza Iraka. Sa tendencijom da uskoro izbije na prvo mesto. Slično je i sa ugljem, tokom juna uvozom iz Rusije zadovoljeno je čak 44% indijskih potreba. Rusija je nezaobilazna za osiguravanje energetske i prehrambene bezbednosti Indije, tu niti se šta menja, niti će se promeniti.

Dedolarizacija i nove perspektive

Pored toga, dedolarizacijom međusobne trgovine otvorene su sasvim nove perspektive. Sada i ruska privreda više kupuje u Indiji. Kada se na sve doda da je profunkcionisao transportno – logistički koridor preko Irana i kaspijskog areala, značajan za zapadnu indijsku obalu (Gudžarat, Mumbaj, Koči), slika o perspektivama saradnje postaje potpuna.
Zapad je opterećen Ukrajinom, pa se sve posmatra kroz prizmu tekućeg sukobljavanja. Ofanzive i kontraofanzive, šta je rekao Zelenski, šta se dešava u zaporoškoj elektrani, gde se usmerava struja? Ostatak sveta opterećen je posledicama i u tom kontekstu traži nova rešenja. I Si Đinping i Narendra Modi jasno su podvukli da se rešenja moraju tražiti u dogovoru sa Vladimirom Putinom. Takvi su i kineski i indijski interesi. Uostalom, pored zajedničkog delovanja kroz ŠOS i BRIKS, ove tri velike zemlje okupljene su i u trilateralnu konfiguraciju RIK – Rusija, Indija, Kina. Imajući u vidu osetljive odnose između Kine i Indije, veliko je pitanje: može li taj format preživeti bez Rusije? A bez tog formata, veliko je pitanje: kako osigurati stratešku stabilnost celokupne Azije?
Dakle, ulog koji je u igri, kada se posmatraju odnosi Moskve sa Pekingom i Nju Delhijem, toliko je veliki, da ga jednostavno ne mogu ugroziti dešavanja u Ukrajini. Preveliki je trošak za sve učesnike da sada menjaju svoje dugoročne projekcije, preveliki rizik da se odriču do sada ostvarenog nivoa saradnje. I te projekcije i taj nivo saradnje ne mogu se opisati „zapadnom terminologijom“ o savezima. ŠOS nije NATO, BRIKS nije G – 7, RIK nije format za dijalog SAD – EU. Unutar „nezapadnih partnerstava“ stvari su drugačije postavljene, drugačija je njihova struktura, drugačiji principi po kojima rade. Tu sve počinje na jednakom uvažavanju, obostranoj koristi i neprestanom usaglašavanju. To su klasične međunarodne organizacije ili međunarodne inicijative i dalje nedeformisane „iskakanjem“ jednog partnera, hegemona koji bi da zadovolji svoje interese nauštrb drugih.
I to je na poslednjem samitu u Uzbekistanu samo potvrđeno!
Orkestar često izvodi himnu Kine. - Sputnik Srbija, 1920, 16.09.2022
SVET
Šta je zaparalo oči i uši Zapadu: Najsnažnija poruka susreta Putina i Sija
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala