- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Žika i Dragi Jelić iz „Ju grupe“: Ne znamo kad je pre prošlo pola veka /video/

© Sputnik / Dejan SimićBraća Jelić
Braća Jelić - Sputnik Srbija, 1920, 18.09.2022
Pratite nas
Nijednog trenutka nisam razmišljao o tome koliko će „Ju grupa“ da traje, jednostavno je krenulo i nizalo se, godina po godina, ploče, koncerti, nastupi... I dođosmo tako do ovih 52 godine. I sad razmišljam pa kad pre, šta se desilo, kaže Žika Jelić, jedan od osnivača legendarne Ju grupe.
Posle spektakularnog koncerta održanom na Tašmajdanu za koji kaže da je najemotivniji do sada, stižu poruke sa svih strana, čestitke što su izdržali, što traju uprkos svemu, što su toliko dali za sve ove godine...

Ako volite „Ju grupu“ ne možete biti loš čovek

Ponosni što na njihovim mnogobrojnim nastupima nikada nije bilo tuče, komešanja, agresije, braća Žika i Dragi Jelić za „Orbitu kulture“ otkrivaju da ih je ipak dirnulo kada je jedan od gostiju na koncertu kazao da „ako volite Ju grupu ne možete biti loš čovek“.
„Nikad nisam svrstavao ljude koji vole našu muziku u dobre ili loše, ali kada je Čutura izgovorio na sceni da oni koji nas slušaju moraju biti dobri ljudi i kad sam pogledao publiku, pomislio sam da on zna nešto više od onoga što mi znamo“, kaže Žika Jelić za Sputnjik.
„I, definitivno, kada je rokenrol u pitanju, i to ne samo naš, on ima publiku za koju ne može da se kaže da je agresivna, loša... To su stvarno dobri ljudi“, potvrđuje Žika.
Njegov mlađi brat Dragi Jelić dodaje da veruje da se na publiku reflektuje sve ono što čini identitet članova benda.
„Mi se trudimo da budemo pošteni, odgovorni, da nikoga ne vređamo i — takva nam je i publika. Ni na jednom koncertu nikada nismo imali nepriliku. Zbog toga, a posle svih ovih godina, smatram da mogu da kažem da su oni koji dolaze na naše koncerte lepo vaspitani ljudi“, potvrđuje Dragi Jelić.
© Sputnik / Lola ĐorđevićYU grupa na koncertu "Riblje čorbe" na stadionu Tašmajdan
YU grupa na koncertu  Riblje čorbe na stadionu Tašmajdan - Sputnik Srbija, 1920, 18.09.2022
YU grupa na koncertu "Riblje čorbe" na stadionu Tašmajdan
A reč je o možda najrazličitijoj publici kada su godine u pitanju: od sedamdesetogodišnjaka koji su se njihali u ritmu poznatih hitova, do bebe koja je u društvu roditelja ispratila ceo nastup. I oni koji su kupovali prve LP ploče „Ju grupe“ i njihova deca i unučad — bili su na jednom mestu i iz samo jednog razloga: da čuju omiljene pesme legendarne grupe.

Gitara je došla usput i odomaćila se

„Ja sam iz ljubavi počeo da se bavim muzikom, i iskren da budem, nikad nisam razmišljao o tome koliko će to da traje. Gitara je nekako usput došla i odomaćila se kod nas trojice braće i tako je nekako krenulo... Nisam mogao da pretpostavim da ćemo ono što smo iz svog zadovoljstva stvarali svih ovih godina uz toliko emocija i na ovakav način razmenjivati sa ljudima različitih generacija“, iskren je Žika Jelić.
Sećajući se početaka, Dragi Jelić ne zaboravlja trenutka kada je grupa dobila ime.

„Ju grupa“, ime koje govori i o poreklu i o muzici

„Kad smo oformili grupu 1970. godine, gostovali smo na radiju Studio B kod Zorana Modlija koji nam je predložio — pošto nismo imali ime — da u diskoteci koju je držao u zemunskoj sinagogi pitamo publiku kako da se zovemo. Sećam se da je bio 29. novembar, tada važan praznik. Modli je objasnio publici o čemu je reč i potom izvadio onu plastičnu korpu za kancelarijski otpad i u njoj je prikupio predloge. I mi na pauzi počnemo da otvaramo te ceduljice, i pod baterijskom lampom ispod stola gde su mu stajali gramofon i ploče počnemo da čitamo raznorazne predloge, smejemo se i u jednom trenutku naiđemo na predlog ‘Ju grupa’. Odmah smo znali da je to – to. Bilo je kratko i sve jasno: i naše poreklo i muzika kojom ćemo da se bavimo, imalo je dodir i sa tradicionalnom muzikom koju smo već počeli da koristimo. Ime ‘Ju grupa’ predložio je te večeri u zemunskoj sinagogi Miroslav Stanivuk, naš zvanični kum koji je i na ovom koncertu bio prisutan sa svojom porodicom“.
Da je u pola veka dugoj karijeri bilo iskušenja potvrđuju braća Jelići podsetivši da su se događale i nezgode koje su pretile da rad grupe dovedu u pitanje. Jednom se, kažu, kombi zapalio, Žika je imao neke povrede, ali bilo je i „više sile“, poput Titove smrti posle koje nije moglo da se svira dve godine. Ipak, nisu odustali, ali, priznaju, nisu samo oni zaslužni što grupa postoji i danas.

Komšiluk kao podsticaj

„Mnogo je ljudi uticalo na naše dugo trajanje. Od onih koji su pisali tekstove ili su radili u medijima, do komšiluka — stalno su nas pitali ima li šta novo i kad će novi album. Jednostavno su nas podsticali. Možda smo mi ponekad bili previše opušteni, svirali samo kad nam se svira, ali, eto, tu su uvek bili neki ljudi da nas podsete da od nas očekuju nešto novo“, priznaje Dragi Jelić.
Na pitanje kako je moguće napraviti listu pesama za koncert poput nedavnog na Tašmajdanu, kako iz poluvekovne produkcije izdvojiti „samo“ određene pesme, Žika Jelić odgovara da je pitanje šta svirati — veliki problem.
© Sputnik / Lola ĐorđevićYU grupa na koncertu "Riblje čorbe" na stadionu Tašmajdan
YU grupa na koncertu  Riblje čorbe na stadionu Tašmajdan - Sputnik Srbija, 1920, 18.09.2022
YU grupa na koncertu "Riblje čorbe" na stadionu Tašmajdan
„Često imamo taj problem kad pravimo listu za koncert. Mi bismo voleli da sviramo neke pesme koje su nama dobre, volimo ih, ali publika ne reaguje najbolje na njih jer nisu dovoljno puštane, slušane. A na naš koncert, kao i na sve ostale, publika dolazi da čuje numere koje su im poznate, koje vole. Zato mi, kad su neke male klupske svirke osmislimo nastup za svoju dušu, uradimo onako kako nama prija“.
Da je mnogo mesta gde se repertoari „za svoju dušu“ i „ono što publika voli“ podudaraju svedoče mnogobrojni hitovi poput „Mornara“, „Crnog leptira“, „Trke“, „Od zlata jabuka“, „Noć je moja“... koje su lična karta „Ju grupe“ i u isto vreme vanvremeni hitovi koje publika voli.
A o tome koliko ih kolege poštuju videlo se u izjavama velikih muzičara koje su emitovane pre koncerta, kao i po gostima koji su uveličali veliko slavlje i jubilej „Ju grupe“: od Bruna Langera i Vlatka Stefanovskog, do poruke legendarnog Točka koji je kazao da je „Ju grupa“ začetnik šumadijskog roka.
„Grupa `Smak` je imala koncert u Čačku, noć uoči našeg. Na tom koncertu Točak je rekao da je koncert grupe `Smak` tek prvo poluvreme, a da drugo sledi sutra uveče na Tašmajdanu“, podseća Žika.

Zajednički borci za mesto pod suncem

Dragi dodaje da je cela ideja za ovaj koncert i bila da okupe muzičare sa kojima su decenijama sarađivali.
„To su ljudi iz nekadašnje zemlje sa kojima smo se zajednički borili za ovo mesto pod suncem, muzikom koja nije baš bila masovan muzički pravac. I osetilo se da je na koncert došla publika koja isključivo voli rokenrol“, objašnjava Dragi Jelić.
Da nikada kada je o rokenrolu reč nisu pravili kompromise potvrđuje i Žika Jelić koji kaže da nijednog trenutka o njima nisu razmišljali.
„Nema muzičkih kompromisa, jer pomisliš — čekaj, bre, ako si krenuo sa ovim, onda budi dosledan, teraj to do kraja, nemoj da razmišljaš o primanjima, o zaradi. A ako se nešto radi pošteno, ako se u to ulaže sve, pa i ta materijalna strana nekako dođe“.
Dragi dodaje da kompromisa nikada nije bilo ni sa publikom, budući da joj „Ju grupa“ nikada nije podilazila.
„Sve kompozicije napravljene su da bi se nama svidele, tek onda ih mi prezentujemo publici. Na našu sreću, uvek se to poklapalo: to što smo mi osećali, umeli smo da prenesemo na publiku. Ali, nama je muzika uvek bila na prvom mestu“.
Za fenomen pesme „Čudna šuma“, jednog od hitova s početka karijere koji se i dalje sluša sa istim žarom (na koncertu je izveden dva puta), njegovi autori kažu da je — neobjašnjiv. Žika Jelić dodaje mu još jednu zanimljivost:
„Moj mali komšija koji ima pet godina, po rečima njegove majke, neće da zaspi dok mu ne puste ‘Čudnu šumu’. Verovatno zbog tigra Kana, slona, bubamare, lisice, svega što on u svojoj glavici slaže, uz melodiju, i što ga verovatno umiruje. Ne znam kako i na koji način, ali definitvno ta pesma je ušla i u obdaništa i deca je pevaju“.
Sveta Petka - Krst u pustinji - Sputnik Srbija, 1920, 07.09.2022
KULTURA
Glumci iz filma „Sveta Petka – Krst u pustinji“: Kao da smo bili u milosti same svetiteljke /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala