Šta ometa formiranje nove vlade Crne Gore
17:17 09.09.2022 (Osveženo: 21:32 09.09.2022)
© Sputnik / Boban Novović
Pratite nas
Dok parlamentarna većina od 30. avgusta 2020. pokušava da se dogovori o sastavu nove vlade, a svakog dana se licitira predlozima za mandatara, opozicija pregovara sa ambasadorima SAD, Velike Britanije i EU. Pregovori o formiranju vlade Crne Gore tradicionalno idu kilavo, a ja bih rekao i kvarno, komentariše za Sputnjik kolumnista Dragan Rosandić.
U javnosti se spekuliše da se opet pokušava uvesti neka nova manjinska vlada. Demokrate su sinoć saopštile da se odriču mjesta premijera i predsjednika Skupštine. Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao da očekuje dogovor oko nove vlade tokom vikenda i da će se znati ime mandatara do 19. septembra, a kako je rekao, pojedinačne ambicije ne smiju biti iznad dogovora.
Rosandić strahuje da će dogovor o novom sastavu vlade biti teško postići, kako kaže, poznajući dobro sve lidere parlamentarnih stranaka pobjednica 30. avgusta.
„Iz svake stranke predlažu svog lidera za mandatara, iz DF-a Mandića, iz URA Abazovića, njima na mobu ide SNP, koji opet vidi Dritana za premijera, sve se bojim da dogovora neće biti. Onda će se po pravilu uključiti strani faktor da nametne svoje riješenje, da vidi šta da se radi, pošto naše političke elite nijesu spremne da donesu zrele političke odluke. Takav scenario, čini mi se, najavljuje i ovaj susret Kristine Pope, američke i britanske ambasadorke u Crnoj Gori sa poslanicima DPS-a, SDP, SD, Bošnjačke i dvije albanske partije, održan juče u Skupštini“, kaže sagovornik Sputnjika.
Nažalost, konstatuje Rosandić, manjinske partije su privezak DPS-a i sada se ta skupina partija organizovala da opstruira formiranje nove vlade pobjedničke većine 30. avgusta, a ujedno se dogovora kako da zajedno nastupe na podgoričkim izborima.
„Kume i mole ambasadore Kvinte da pobjednička većina ne formira vladu, jer navodno nije za evropski put. Sve te manjinske partije su, nažalost privatne partije, i ne predstavljaju svoj narod. Zato i ako se formira ta vlada pobjednika poslednjih parlamentarnih izbora, neka nadoknade nedostatak poslanika iz manjinskih partija intelektualcima iz manjina, koji nijesu partijski angažovani”, predlaže Rosandić.
On kaže da se u pregovorima oko formiranja nove vlade ne poštuju nikakvi dogovori, pravila. Ističe da URA i SNP opet zajedno pokušavaju da proguraju Abazovića za mandatara, time bi opet izbacili Demokrate iz igre, a DF bi došao u poziciju da sam povuče predlog da Mandić bude mandatar.
„I kad izbori zapadnu u ćorsokak dođu izaslanici u liku Miroslava Lajčaka i Eskobara i postave nam mandatara koji hoće da ih sluša”, zaključuje Rosandić.
Naredni vikend presudan za dogovor o novoj vladi
Sekretar Udruženja novinara Crne Gore Ivan Milošević ocjenjuje da se broje posljednji dani za dogovor lidera stranaka pobjednica od 30. avgusta.
„Čuli smo sinoć od Andrije Mandića da je vikend presudan za dogovor i da će dogovora biti. Svi koji iskreno žele da se potkrešu krila jastrebovima DPS-a nadaju se da Mandić ne daje zaludna obećanja i da je svima koji su pobijedili prije dvije godine jasno da je zadnji čas da se Crna Gora vrati na utabane staze demokratije, odnosno da se formira vlada u skladu sa rezultatima izbora. Ukoliko se to ne desi, Crna Gora ulazi u zonu političke nestabilnosti i to na duži rok i Bog sami zna šta je sve moguće i koje će kombinacije biti u igri”, kaže Milošević za Sputnjik.
Naš sagovornik vjeruje da na vodenicu stare većine vodu nosi i jučerašnji sastanak predstavnika bivšeg režima i njegovih satelita sa ambasadorima.
„Presedan (da se poslanici javno sa ambasadorima dogovaraju o političkim potezima) u političkom životu tobož jedne suverene zemlje prošao je dosta kilavo za poslanike bivše vlasti i dvora Mila Đukanovića. Mislim da su i ambasadori shvatili da je dosta političkog igranja sa voljom crnogorskih birača i da je vrijeme da se ta volja prevede u novu vladu. Odgovornost je na liderima stranaka bivše većine i pobjednika avgustovskih izbora. Nadam se da ukoliko se ne dogovore, da će barem jasno reći ko je za to kriv, kako bi nesrećni građani ove zemlje znali ko ih to gura u kandže DPS-a, a mislili su da su ih se oslobodili prije dvije godine”, tvrdi Milošević
Ustavni sud
Još jedna dimenzija složene situacije u Crnoj Gori je i pitanje Ustavnog suda. Već trinaestog septembra sudiji Ustavnog suda Miodragu Iličkoviću prestaje mandat. Ustavni sud treba da ima sedam sudija, sada ih je četvoro, kada ode Miličković, ostaće troje koje neće moći da donesu većinske odluke, samim tim i izborni proces ne može biti doveden do kraja.
Za 20. septembar je zakazana sjenica Skupštine na kojoj treba da se bira četvoro novih sudija, ali nije sigurno da će oni biti izabrani, mada je Andrija Mandić sinoć saopštio, da bez obzira što DF nije konsultovan oko imena predloženih za Ustavni sud, oni bi mogli glasati za izbor dvojice sudija.
