- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Naučnici upozorili: Strahujemo od udara asteroida, a imamo opasnost pred nosom za koju nismo spremni

© AP Photo / Diego MainErupcija Vulkana Kalbuko u Čileu
Erupcija Vulkana Kalbuko u Čileu - Sputnik Srbija, 1920, 06.09.2022
Pratite nas
Čovečanstvo ne bi trebalo da dopusti da zabrinutost zbog eventualne pretnje od udara asteroida zaseni drugu kolosalnu opasnost koja nam vreba pred nosom – vulkane, smatra moderna nauka.
Nuklearni rat ili takozvane klimatske promene, o kojima se poslednjih godinu-dve, uveliko priča, spadaju u dominantne egzistencijalne pretnje u interpretaciji medija, ali postoje i one koje bismo mogli nazvati drevnim.
Zemlja je već unapred bila nakrcana mnoštvom opasnosti davno pre nego što se pojavio čovek i razmnožio po svim delovima sveta, a neke od tih drevnih opasnosti naša vrsta još uvek nije iskusila.

Supervulkani i supererupcije

Jedna od najvećih opasnosti dolazi od asteroida, poput onog za koji se sumnja da je uništio dinosauruse pre 65 miliona godina. Dok pokušavamo da predvidimo vlastiti sudnji dan, upozoravajuća priča o dinosaurima kao da sugeriše da svoju budnost usmerimo prema zvezdama. To ima smisla i ljudi se mudro pripremaju na načine na koje dinosauri nisu mogli, ulaganjima u praćenje asteroida, pa čak i njihovo odvraćanje.
Ali, dvoje naučnika ističe u novom komentaru u časopisu „Nejčr“ (Nature), koji prenosi „Sajens alert“ da ne bismo smeli da dopustimo da zabrinutost zbog asteroida zaseni drugu kolosalnu opasnost koja nam vreba pred nosom. Reč je o vulkanima.
Tokom narednog veka verovatnoća da će se dogoditi vulkanska erupcija velikih razmera 100 puta je veća od verovatnoće udara asteroida ili komete zajedno, pišu Majkl Kasidi, profesor vulkanologije na Univerzitetu u Birmingemu i Lara Mani, naučni saradnik u Centru za proučavanje egzistencijalnog rizika na Univerzitetu u Kembridžu.
Iako su pripreme za asteroide dobre, premalo radimo na verovatnijoj vulkanskoj „supererupciji“, tvrde Kasidi i Manijeva. Vlade i globalne agencije troše stotine miliona dolara godišnje na odbranu planete, uključujući novi američki eksperiment za obranu od svemirskog kamenja, dodaju oni.

Šta mora da se promeni

NASA misija dvostrukog preusmeravanja asteroida (DART) uskoro će testirati izvodljivost skretanja asteroida pokušajem pomeranja asteroida sa putanje. Misija DART koštaće oko 330 miliona dolara i, iako je to povoljno ako nas spasi od asteroida, Kasidi i Manijeva napominju da nema uporedive investicije za pripremu odbrane od supererupcije vulkana.
To se mora promeniti, naglašava ovo dvoje britanskih naučnika.
Vulkani su možda manje egzotični od vatrenih kugli iz svemira, ali to je razlog više da ih poštujemo. Vulkani su, za razliku od asteroida, na Zemlji - raštrkani po celoj planeti, često prekriveni slikovitim krajolikom koji umanjuje njihov destruktivni potencijal.
I dok su ljudi u moderno doba videli mnogo strašnih erupcija, većina njih je bleda u poređenju sa supervulkanima, koji eruptiraju svakih 15.000 godina. Poslednja supererupcija ove vrste dogodila se pre otprilike 22.000 godina, prema američkom Geološkom institutu (supererupcija je ona s magnitudom 8, najvišom ocenom na Indeksu vulkanske eksplozivnosti).

Podsetnik na godinu bez leta

Poslednja erupcija magnitude 7 dogodila se 1815. godine na planini Tambora u Indoneziji, a od njenih posledica poginulo je oko 100.000 ljudi. Pepeo i dim smanjili su globalnu temperaturu u proseku za oko jedan stepen na Celzijusovoj skali, prouzrokujući iduću „godinu bez leta“ (1816.). To je za posledicu imalo propadanje useva što je dovelo do globalne glade, izbijanja bolesti i nasilja.
Praćenje vulkana poboljšano je od 1815. godine, kao i naša sposobnost prikupljanja globalne podrške za pomoć u katastrofama, ali ne nužno dovoljno da nadoknadi sve rizike s kojima se sada suočavamo.
Ljudska populacija na Zemlji udvostručila se od ranih 1800-ih, primećuju Kasidi i Manijeva, a neka velika urbana područja su procvetala u blizini opasnih vulkana. Više se oslanjamo i na globalnu trgovinu, tako da nemiri na jednom mestu mogu da izazovu nestašice hrane i druge krize na nekom drugom mestu u svetu.

Opasnost je veća nego što mislimo

Opasnost koju predstavljaju vulkani takođe može biti veća nego što mislimo. U studiji iz 2021. godine, koja se temelji na podacima iz drevnih ledenih jezgara, istraživači su otkrili da su intervali između katastrofalnih erupcija stotinama ili čak hiljadama godina kraći nego što se pre verovalo.
Istorija mnogih vulkana ostaje nejasna, što otežava predviđanje budućih erupcija i usmeravanje resursa tamo gde su rizici najveći. Potrebno je više istraživanja ledenih jezagra, kao i istorijskih i geoloških zapisa, uključujući morska i jezerska jezgra, posebno u visokorizičnim regijama sa malo podataka poput jugoistočne Azije, ističe dvoje naučnika.
Takođ, potrebno je više interdisciplinarnih istraživanja koja bi nam pomogla da predvidimo kako bi supererupcija mogla da osakati civilizaciju, identifikujući rizike za trgovinu, poljoprivredu, energetiku i infrastrukturu, plus geografske „ključne tačke“, na kojima se vulkanski rizici preklapaju sa kritičnim trgovinskim mrežama“, napominju Kasidi i Manijeva.
Opsežnije praćenje vulkana takođe je od vitalnog značaja, uključujući praćenje sa zemlje, kao i posmatranje iz vazduha i satelita. Britanski naučnici primećuju da su vulkanolozi dugo čeznuli za specijalizovanim satelitom za posmatranje vulkana koji bi mogao da poveća spremnost izvan trenutnog sistema deljenja postojećih satelita sa drugim naučnicima.
Svest i obrazovanje zajednice još jedan su ključ razvijanja otpornosti. Ljudi moraju znati žive li u zonama opasnosti od vulkana, kako se pripremiti za erupciju i što učiniti kada se dogodi.
Osim pripremnog delovanja, vlastima su takođe potrebni načini za emitovanje javnih upozorenja kada vulkani eruptiraju, poput tekstualnih poruka sa pojedinostima o evakuacijama, savetima za preživljavanje erupcije ili uputstvima do skloništa i medicinskih ustanova, zaključuju Kasidi i Manijeva, preneo je zimo.dnevnik.
Okean - Sputnik Srbija, 1920, 14.08.2020
Velika „greška“ prirode: Bumerang potresi snažno tresu Zemljinu koru /video/
Jeloustoun - Sputnik Srbija, 1920, 25.10.2018
Zašto je Jeloustoun Ahilova peta Amerike
Santorini u Egejskom moru - Sputnik Srbija, 1920, 17.08.2018
Kao 200.000 atomskih bombi: Veliko otkriće o eksploziji koja je zbrisala civilizaciju
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala