Dvije godine od istorijske pobjede u Crnoj Gori - još se ne zna ko su pobjednici
© Sputnik / Sputnjik
Pratite nas
Dvije godine od parlamentarnih izbora na kojima je nakon tri decenije vladavine smijenjena vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, Crna Gora je i dalje u stanju konfuzije i začaranom krugu iznevjerenih očekivanja, ocjenjuju sagovornici Sputnjika.
Pratite Sputnjik i na letovanju
Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com
Na izborima 30.avgusta 2020. pobjedu su odnijeli lista "Za budućnost Crne Gore", lista "Mir je naša nacija", i lista "Crno na bijelo". Osvojili su tijesnu većinu od 41 poslanika, od 81 u crnogorskom parlamentu.
U decembru 2020. godine formirana je vlada glasovima poslanika tih koalicija, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. Početkom 2022. godine, ta vlada je izgubila podršku u Skupštini Crne Gore, za njen pad su glasali poslanici DPS-a, SDP, SD, Bošnjačke stranke, albanskih stranaka i URE.
Krajem aprila izabrana je manjinska vlada premijera Dritana Abazovića. Ali i ta vlada je prije desetak dana izgubila podršku u crnogorskoj skupštini, ovog puta su joj presudili poslanici DPS-a i njegovih satelita, kao i Demokrata.
Pobjeda u sjenci ličnih sujeta
Analitičar Predrag Drecun za Sputnjik kaže da se pokazalo da je pobjeda od 30. avgusta 2020. godine ostala u sjenci sujeta lidera stranaka koje su bile dio pobjedničke koalicije. “Vlada Zdravka Krivokapića je rušena i prije nego li je formirana, a njeno rušenje je nastavljeno i za njenog manadata. Vlada Dritana Abazovića je bila iznuđeno rješenje, rekao bih, i jedina moguća politička matematika, u tom trenutku. Vlada Abazovića je pokrenula neke stvari i procese koji nijesu odgovarali parlamentarnoj većini, koja je podržavala tu vladu i izglasano je njeno nepovjerenje. Sada imamo jednu novu političku tačku, da se tako izrazim, u kojoj bi lideri stranaka koje su odnijele pobjedu na izborima 30. avgusta 2020. trebalo da zaborave na sujete i da se dogovore oko nove vlade. Ovo je poslednja šansa”, kaže Drecun. On ističe da, ako se to ne dogodi, da se ne ispoštuje izborna volja naroda, onda je zrelo vrijeme da se izaberu novi lideri tih stranaka, ali da to mora da kaže narod na izborima.
Povodom godišnjice izbora premijer Dritan Abazović je danas u Pljevljima kazao da je, kao prvo Crna Gora vratila suverenitet građanima 30. avgusta, a kao najvažnije smatra to što je započeta, kako je istakao, ozbiljna borba protiv kriminala i korupcije. "Već su neke, žargonski rečeno, krupne ribe u zatvoru, očekujem da se to nastavi intenzivnije", rekao je Abazović. On dodaje da su za dvije godine otvorena i mnoga ekonomska pitanja, a zatvoreno pitanje Temeljnog ugovora. "Nijesmo imali jaku koheziju gđe bi i više mogli da uradimo. Histerija koju možete da primijetite posljednjih mjeseci pa i ataci na mene lično stvara kod mene lično zadovoljsto da se ostvarilo ono što je obećano", kazao je Abazović. On je istako da je Crna Gora žrtva kriminala i sujeta male grupe ljudi oko kojih se, kakao je kazao, steže obruč. "Ako se obruč bude stegao do kraja nakon toga ćemo ući u politički mirniju fazu", kazao je premijer.
Kružni tok za tranziciju
Predsjednik Pokreta za Promjene Nebojša Medojević tvrdi za Sputnjik da skriveni centri moći u Crnoj Gori, potpomognuti stranim faktorom, nijesu dozvolili da se dogodi demokratska tranzicija nakon pobjede na parlamentarnim izborima 30. avgusta.
“Centri moći u Crnoj Gori koji su vladali poslednjih 30 godina, a ja bih rekao da su te strukture na vlasti od 1945. godine, nijesu dozvolile da se nakon 30. avgusta 2020. dogodi demokratska tranzicija u Crnoj Gori, jer su bili zabrinuti za svoju slobodu i priviliegije. Neke medijske grupacije, potpomognute ekonomskim centrima moći, spriječile su tranziciju. Prisjetimo se da je biznismen Žarko Rakčević na javnom servisu javno kazao da se nakon parlamentarnih izbora ne smije dozvoliti da stranke koje su pobijedile na njima formiraju vladu. Dakle, da se ne smije ispoštovati izborna volja građana. Tada je promovisana ideja da izbori u Crnoj Gori nijesu bitni, već da se vlada formira pod uticajem nekih unutrašnjih i stranih centara moći i tako smo dobili 42. i 43. vladu koje su se urušile same od sebe, usljed unutrašnjih antagonizama i zbog konstrukcione greške, i to su karakteristike onoga što se događa u Crnoj Gori poslednje dvije godine. Tu se pojavio i faktor organizovanog kriminala, i oni su bili protiv toga da se u Crnoj Gori dogodi tranzicija, da država krene putem konoslidacije demokratije, pravne države i ekonomskih reformi”, tvrdi Medojević.
Naš sagovornik ukazuje da nakon dvije godine od istorijskih izbora imamo razoren politički sistem, izgubljeno povjerenje građana u insititucije političkog sistema, u Vladu, Skupštinu.
“Imamo izgubljeno povjerenje među političkim partijama i vrtimo se u tom začaranom krugu, na tom kružnom toku tranzicije u koji su nas ubacile one snage koju su spriječile promjene nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020 godine”, tvrdi Medojević za Sputnjik.
Država konstatno u stanju konfuzije
Poslanica Demokratskog fronta Jelena Božović kaže za Sputnjik da smo u protekle dvije godine imali veoma neizvjesnu i nestabilnu političku i društvenu situaciju u kojoj se niko nije osjećao sigurno, u kojoj je sve bilo neizvjesno, a država se konstantno nalazi u stanju konfuzije, koja ni trenutno, a kamoli dugoročno ne može da donese ništa dobro građanima iako su nas činioci 42. i 43. vlade uvjeravali u suprotno.
Promjene su jedva vidljive i, kako ističe, evidentan je uticaj DPS struktura i na 42. i na 43. Vladu.
“Četrdesetdruga vlada se jasno odredila da neće praviti diskontinuitet u odnosu na naslijeđenu politiku i, izuzev nekoliko ministara, imali smo vladu kontinuiteta umjesto s pravom očekivanog konačnog raskida sa naslijeđenom DPS politikom i njihovim kadrovima“, kaže Božovićeva.
Ona upozorava i da je tokom 43. Vlade umjesto hapšenja najvažnijih karika „DPS hobodnice“ uhapšen samo jedan mali broj onih koji su činili taj lanac.
„To nije dovoljno, bilo je vremena da se uradi više i brže, ali očigledno za to nije postojala jaka politička volja. Nije je moglo ni biti sve dok je parlamentarnu podršku 43. vladi davao upravo DPS te najvažniji zakoni za preispitivanje imovine funkcionera DPS nisu moglo biti ni izglasani. Politička volja i snaga za tako nešto postoji samo u Demokratskom frontu i to je jasno i Demokratskoj partiji socijalista. Zato su i upleli svoje pipke u sve pore, osim u strukture DF. To se pokazalo i kroz glasanja gđe je jedino DF ostao čvrsto, nepokolebljivo krilo nekadašnje opozicije koji ni u jednom trenutku nije zajedno sa DPS u parlamentu glasao za one tačke koje su strateški bitne za dalji tok političkih dešavanja”, ističe Božovićeva.
Naša sagovornica ukazuje da su sve političke kombinatorike od 30. avgusta do danas pravljene bez Demokratskog fronta, a smatra da će se ta opšta zbrka i nesigurnost nastaviti i u narednom periodu u još gorem obliku bude li se ulazilo u slične ekperimente kao do sad: pravljenje nestranačkih vlada, predlaganje nestranačkih premijera, paktiranje sa DPS i slično.
“Zato je neophodno da se pod hitno prevaziđu sujete i lični konflikti, a da se iznad svega stavi opšti interes i uspostavi dogovor između svih koji su za to dobili mandat od građana 30. avgusta. Upravo na elementarnim principima demokratije i poštovanju volje većine, partnere nije dopustivo tražiti ni u redovima DPS, posebno ne u redovima NVO koje niko na izborima nije ni glasao”, kazala je Božovićeva za Sputnjik.
Poražena pobjeda
Najstariji poslanik u crnogorskom parlamentu Miodrag Lekić podsjeća da je u kraćoj i uvodnoj riječi u parlamentu na inauguraciji nove vlasti nove vlasti, nastale na rekordnoj izlasnosti izbora 30.avgusta 2020, u atmosferi slavlja mnogih – on izrekao rečenicu “Vrijeme će pokazati što će donijeti pobjeda 30.avgusta”.
“Što je donijela, koji je rezultat najavljenog emancipatorskog društvenog preobražaja, danas, tačno dvije godine nakon izbora? Do sada se radi o poraženoj pobjedi, sa mnogo nedoraslosti u vođenju društvenih poslova, vježbanja pa i igranja države. Sa mnogo, mnogo bizarnih detalja. Sa takođe bizarnim učešćima sa strane prilikom sastavljanja vlada, od crkvenih krugova do stranih diplomatskih operativaca. Da li preokret na vrijednostima izborne pobjede 30. avgusta 2020. nije moguć? Zavisi od naučenih grešaka, od eventualno i konačno probuđene svijesti o opštem interesu koji je iznad opsesivnih propagandi i osvajanja interesnih parcela moći i vlasti, nerijetko ograđenih i bodljikavim žicama”, saopštava Lekić.
Prije dvije godine desila se istorijska smjena vlasti. Režim je pao, ali i opastao, poručio je bivši premijer Zdravko Krivokapić.
“Promjene su svuda vidljive, osim u političkom životu. Sada nikome nisam smetnja, pa dokažite da 41 postoji, naveo je on na Tviteru.
Kako je naglasio, vrijeme je da Crna Gora počne sa demohrišćanskim pristupom.
“ Slobodni narode, slobodne Crne Gore, ne dozvolite da vas varaju. Glas naroda je glas demokratije”, istakao je Krivokapić.
