- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Hoće li Srbija 1. novembra ostati bez nafte /video/

© Sputnik / Maksim Blinov / Uđi u bazu fotografijaGasprom
Gasprom - Sputnik Srbija, 1920, 23.08.2022
Pratite nas
Zbog sankcija koje je EU uvela Rusiji, Srbija će od 1. novembra ostati bez ruske nafte, koja u našem ukupnom uvozu čini oko 15 odsto. To nisu količine koje ne mogu da se zamene i nadoknade, jer nafte na svetskom tržištu ima dovoljno, kaže za Sputnjik stručnjak za energetiku, profesor FEFA, Goran Radosavljević.
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Prema sankcijama Brisela, zabrana uvoza ruske nafte morskim putem za Srbiju startuje 1. novembra kada ističu svi ugovori koje je imala sa ruskim izvoznicima. To konkretno znači da preko Jadranskog naftovoda, od luke Omišalj na Krku, pa dalje kroz Hrvatsku, ruska nafta više neće teći prema Srbiji.
U skladu sa istim pravilom, i cela EU, odnosno Evropa, ostaće bez ruske nafte dopremane morskim putem od 5. decembra - po isteku i poslednjeg ugovora.

Ostaje li Srbija bez nafte

Šta će to konkretno značiti za snabdevanje Srbije naftom i hoće li to uticati na cenu nafte i naftnih derivata?
Gostujući u emisiji Sputnjik intervju, Radosavljević napominje da se u Srbiji godišnje preradi oko tri miliona tona sirove nafte.
On podseća da je od 2014. godine i uvođenja prvih finansijskih sankcija ruskim kompanijama i njihovim ćerkama firmama, pa i Gaspromnjeftovoj Naftnoj industriji Srbije (NIS), bilo otežano da dođu do finansijskih sredstava da se zadužuju za bilo kakvu robu iz Rusije. Tada je NIS počeo da kupuje neke druge vrste nafte.
„U jednom trenutku je više od polovine bilo iračke kirkuk nafte, potom kazahstanske koja je u suštini kaspijska, uralska, slična ruskoj i negde oko 15-20 odsto je bila ruska nafta. Taj procenat ruske nafte se nešto povećao u prethodnom perodu jer je njena cena bila niža, ali mi u suštini treba da supstituišemo nekih 15 procenata što je oko 450.000 tona ruske nafte na godišnjem nivou. To nisu količine koje ne mogu da se zamene, jer nafte na svetskom tržištu ima dovoljno“, kaže Radosavljević.

Nemoguće kopnenim putem

On objašnjava i zašto je uvoz nemoguć kopnenim putem, naftovodom „Družba“ koji stiže do Mađarske. Tehnički bi to, možda, bilo izvodljivo, međutim, prema EU sankcijama taj naftovod mogu da koriste one zemlje koje sada dobijaju naftu na taj način, a to su Mađarska, Češka, Slovačka, ali i Nemačka i baltičke zemlje koje su, međutim, rekle da je neće uvoziti. Problem je i što sankcije zabranjuju da one šalju naftu trećim zemljama, što znači da Mađari ne bi smeli da nam tu naftu preprodaju.

Evropa će najviše trpeti

Zato je Radosavljević uveren da će Srbija od novembra u potpunosti morati da supstituiše dosadašnji uvoz ruske nafte, što po njegovoj oceni ne bi trebalo da donese probleme. On je uveren da NIS već zna od koga će nabaljati tu naftu, ali i nema dilemu da će zbog svega Evropa pretrpeti najveći rizik i najveće troškove.
Rusija izvozi negde između 7,5 do 8,0 miliona barela nafte dnevno i gotovo polovinu su izvozili u Evropu. Sada će morati najveći deo toga da skrenu prema Aziji, odnosno u Indiju koja se pojavila kao veliki kupac. Problem za Rusiju su putevi izvoza jer su manje-više sve luke bile okrenute kao Evropi, ali se sada pojavio Egipat kao nova izvozna destinacija za rusku naftu, tako da će to dovesti do potpunog pomeranja na tržištu i Evropa će najviše osetiti to pomeranje“, ističe naš sagovornik.

Hoće li se menjati cena?

Na pitanje hoće li će to uticati na cenu nafte, on kaže de će, svakako, za one koji se sada pojavljuju kao novi kupci na nekom tržištu i cena biti nova, jer u pitanju nisu dugoročni ugovori. Ipak dodaje da je, kada je u pitanju tržište energetike, u narednim mesecima najmanje zabrinut za tržište nafte.
„Mislim da će se cena nafte kretati između 90 i 100 dolara za barel, što je otprilike ovaj nivo cene koja je sada. U ovom trenutku postoji dovoljan balans ponude i tražnje na globalnom tržištu. Tamo gde će se javiti problem je evropsko tržište koje već oseća disbalans, a pogotovo od 5. decembra, pa tek od 2. februara kada dođe i do zabrane uvoza derivata nafte iz Rusije“, uveren je Radosavljević.
Od cele ove situacije će, kako kaže, dobro da zarade zemlje izvoznice nafte. On napominje da su, inače, naftne kompanije u prvoj polovini godine ostvarile ogromne profite usled rasta cene nafte, pa je u drugom kvartalu ove godine profit Saudi Aramka prvi put u istoriji bio veći od profita pet najvećih tehnoloških kompanija na svetu zajedno!

Nemačka plaća skupu cenu

Najveći trošak energetske tranzicije i krize će, kako ističe, platiti Nemačka. On je ukazao na procene da će se njeni gubici do 2030. meriti stotinama milijardi evra koji su direktno ili indirektno vezani za sankcije prema Rusiji, a dobrim delom je to upravo za energetski sektor.
Na pitanje, da li će krajnji potrošač kod nas na svom džepu osetiti sve to što se događa, on napominje da u ovom trenutku cene na benzinskim pumpama nisu vezane za cenu sirove nafte na svetskom tržištu. Prema formuli koju je država odredila vezane su za cenu derivata na Mediteranu - dizela i benzina, plus za kretanje vrednosti dolara, uz dodatak korektivnog faktora koji se određuje iz nedelje u nedelju.
Ceo Sputnjik intervju pogledajte u video prilogu. U njemu Radosavljević govori i o tome ko će biti pobednik ove energetske krize, mogu li se globalni energetski tokovi vratiti na stanje pre ukrajinske krize i kakva je u svemu tome pozicija Srbije po pitanju snabdevanja naftom, gasom i električnom energijom.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala