- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Pala maska građaninu Šmitu: Šta se desilo čoveku koji bi da bude visoki predstavnik, pa urla i preti

© Sputnik / Lola ĐorđevićKristijan Šmit
Kristijan Šmit - Sputnik Srbija, 1920, 18.08.2022
Pratite nas
„Čovek doživeo nervni slom“ i „neviđena bahatost“, neki su od komentara na društvenim mrežama ispod snimka nesvakidašnjeg ispada sa vikom i žustrom gestikulacijom, a koji je pred novinarima imao takozvani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit tokom posete Goraždu. Pitanje je - sme li jedan političar javno tako da nastupa i šta to o njemu govori?
Prema rečima politikologa Aleksandra Pavića, iako je reakcija Kristijana Šmita dok je u Goraždu govorio o izmenama Izbornog zakona i deblokadi Federacije BiH, ljut zbog „nerada političara, igranja političkih igara i prebacivanja odgovornosti s jednih na druge“, ličila na neku vrstu nervnog rastrojstva, daleko je to od bilo čega što bi se moglo objasniti medicinskim razlozima.

Skandalozno ponašanje

Kako naš sagovornik kaže, ovakav istup Kristijana Šmita koji ne viđamo svaki dan, skandalozno je i potpuno neprihvatljivo ponašanje.
„Mi smo sada u fazi gde je Zapad ispoljio svu svoju aroganciju jer oseća da njegov uticaj slabi. Tako na mestima gde su nekada slatke reči i novac otvarali vrata danas vidimo sve ogoljenije pretnje i sve jače i brutalnije pritiske. Prema svima, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Naravno da je odgovornost na Šmitu, na njegovom ličnom vaspitanju, kao i na nemačkoj političkoj klasi koja proizvodi i šalje takve ljude, ali je odgovornost i na sredini koja dozvoljava da neko dođe spolja i da na njih viče i naređuje im. Dakle, i sredina u kojoj se nalazi neki takav stranac je odgovorna za to što on misli da može tako da se ponaša, a vidimo da Federacija BiH, koju čine muslimani i Hrvati, dozvoljava takvo ponašanje“, ukazuje Pavić.
Federacija BiH je, podseća politikolog, priznala nelegalno postavljenje visokog predstavnika i sada trpe to da im stranac naređuje, pa je i logično da se on osilio, da postaje sve arogantniji i da spada ta maska uljudnosti kojom EU i dalje pokušava da prevari ljude da su oni neki veliki mirovni projekat.
„Kada je reč o razlozima njegove frustracije, treba imati na umu da je do ispada došlo u Goraždu, gde je Šmit bio sa muslimanima i Hrvatima sa kojima mu, očigledno, nije lako. Nemci su, naime, 1941. godine udružili najekstremnije muslimane i Hrvate protiv Srba i bukvalno dirigovali genocidom u NDH, a sada im je velika muka da ih ponovo ujedine u antisrpski front u BiH i zato Šmit gubi živce – jer su Hrvati shvatili da će, ako nastave putem koji su im odredili zapadni sponzori u Berlinu, Londonu i Vašingtonu, potpuno nestati iz BiH. Tu je, dakle, jedan od ključeva nervoze građanina Šmita, a on je jednako nervozan i zbog toga što ga Srbi ne priznaju za visokog predstavnika, pošto to i nije“, smatra Pavić.
Naš sagovornik se osvrnuo i na prethodne nemačke zvaničnike koji su gostovali u našim krajevima:
„Posle 1991. godine oni su politiku vodili u rukavicama jer se Nemačka tada još nije potpuno rehabilitovala, ali su se već oko 1999. godine više ohrabrili, kada su prvi put učestvovali u nekoj vojnoj akciji van svojih granica, odnosno u bombardovanju naše zemlje, jer su izgleda kupili tu dodatnu respektabilnost prekookeanskih „gazdi“. Od tada oni nastupaju sve arogantnije, pogotovo na našim prostorima gde imaju užasnu istoriju. Ovo što je Šmit uradio u Goraždu je samo kulminacija svega toga“.

„Veliki beli otac“

Na žalost Hrvata i muslimana, dodaje naš sagovornik, sami su sebe stavili u poziciju da prihvataju jedan kolonijalni položaj.
„Kada priznate nekog kolonijalnog namesnika, onda morate i da trpite njegove hirove, a upravo smo videli kako to može da izgleda. Oni su prihvatili da dolazi stranac i da se dere na njih, dok u Banjaluci ovako nešto ne bi bilo moguće da se desi“, ukazuje politikolog.
Šmit im je, napominje Pavić, zapretio strogo, poput nekog „velikog belog oca“ domorodcima.
„Mislim da muslimani i Hrvati treba da razmisle da li stvarno žele da budu tako tretirani. Meni se čini da žele, jer se ne bune, ali Srbi tako nešto neće dozvoliti“, kaže Pavić.

Dobre namere

Na pitanje koliko je nastup Kristijana Šmita u koliziji sa njegovom izjavom da je u BiH došao sa dobrom namerom, a „da su političari ti koji sve vide kao monetu za potkusurivanje i sabotiraju deblokiranje države“, naš sagovornik odgovara pitanjem – ko je Šmita uopšte zvao da dođe?
„Možda su ga zvali muslimani i Hrvati, ali oni se ništa nisu ni pitali. Pritom, šta on ima da dolazi sa dobrom namerom? Zašto uopšte postoji institucija visokog predstavnika 27 godina posle potpisivanja Dejtonskog sporazuma? Sa srpske i ruske strane je odavno traženo ukidanje te institucije, jer to jeste jedna vrsta kolonijalnog namesnika. Kako uopšte može da se govori o tome da je neka država suverena ako joj je potreban kolonijalni namesnik, a to jeste slučaj sa Bosnom i Herecegovinom. Dakle, nema on šta da dolazi sa dobrim namerama ili ne, svaka država i svaki narod treba da uređuje svoje stvari kako misli da je najbolje, a preko visokih predstavnika, stvarnih ili lažnih, samozvanih, Zapad upravo pokušava da spreči da se narodi u Bosni i Hercegovini sami dogovore“, ističe Pavić.
Visoki predstavnici, kako kaže, nisu poslati sa dobrim namerama, nego sa namerama da narode BiH uvuku u NATO i da ih drže u zoni interesa Zapada, da slučajno tu ne uđu Rusi, Kinezi, Turci ili neko drugi.
„Šmit je eksponent geopolitičkih projekcija EU, Nemačke, Velike Britanije i SAD, dakle kolektivnog Zapada, i jedina njegova dobra namera je da uspešno završi postao kolonijalnog upravnika. Dakle, da ne dozvoli da BiH slučajno krene nekim putem sopstvenih interesa kao što je, recimo, postavljanje gasovoda koji se sada blokira iz Sarajeva samo zato što je gas ruski, ili da se slučajno Republika Srpska još više ne približi Srbiji. To je njegov zadatak, kao i da slomi srpski otpor da bi BiH bila usisana u NATO pakt“, kaže Pavić.
Zato je smešno, zaključuje naš sagovornik, govoriti o dobrim namerama ili o Šmitu kao nekome ko ima bilo kakav legitimitet.
Visoki predstavnik je u Goraždu, na pitanje novinara o tome zbog čega se nije fokusirao i na prava ostalih prilikom sastavljanja izmena Izbornog zakona, reagovao vrlo otvoreno i burno.
„Glupost, potpuna glupost. Ljudi, nisam došao da sedim i stojim ovde, ja brinem za ovu državu. Ovo je grad u kojem su ljudi gubili živote i mi (OHR) nismo ovde da igramo političke igre. Političari ih igraju i meni je više dosta toga. Žao mi je što sam glasan, ali preko glave mi je insinuacija koje su netačne“, rekao je Šmit.
Srpski član Predsedništav BiH Milorad Dodik - Sputnik Srbija, 1920, 18.08.2022
REGION
Dodik: Šmit ne samo da se lažno predstavlja, nego je počeo da iznosi netačne tvrdnje
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala