- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Krim zaštićen od svih vrsta napada

© Sputnik / Konstantin MihalьčevskiйSpomenik potopljenim brodovima u Sevastopolju
Spomenik potopljenim brodovima u Sevastopolju - Sputnik Srbija, 1920, 13.08.2022
Pratite nas
Krim je zaštićen od svih mogućih napada i diverzija sa mora, kopna i iz vazduha i niko ne treba da strahuje i pita se da li je na poluostrvu bezbedno, konstatuje se u autorskom članku vojnog analitičara Viktora Baraneca za portal "KP.ru".
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

On zatim navodi čime tačno Krim raspolaže u slučaju eventualnog napada.

Napad s mora

Baranec na početku podseća da je ukrajinska ratna mornarica praktično u potpunosti uništena prvih dana specijalne operacije ruske vojske i da su Ukrajinci sami, iz straha da ne padne Rusima u ruke, potopili vodeći brod svoje mornarice fregatu „Hetman Sahajdačni“ kod obala Nikolajeva.
Ipak, neki ostaci ukrajinske flote i dalje postoje i pretežno se kriju u blizini Odese, a u cilju moralne podrške Ukrajini u Crno more s vremena na vreme uplovljavaju brodovi NATO i izvode provokativne manevre. Ukrajinski brodovi uz njihovu podršku izlaze na more da pokažu da još postoje.
A kako je Krim zaštićen u slučaju napada s mora?
Glavna borbena snaga na poluostrvu je Crnomorska flota. U njenom sastavu je oko 50 brodova i sedam dizel podmornica naoružanih krstarećim raketama „Kalibar“.
Prema rečima analitičara, ukrajinski brodovi ne mogu da se suprotstave toj sili a brodovi NATO teško da bi se odlučili za napad na Krim jer bi to bilo jednako objavi trećeg svetskog rata.
U slučaju da se NATO i Ukrajina ipak odluče za napad s mora, pored Crnomorske flote sačekaće ih i obalska raketna brigada koja raspolaže raketnim sistemima „Bal“ i „Bastion-P“ koji su opremljeni krstarećim raketama X-35 i P-800 „Oniks“. One pokrivaju veći deo akvatorije Crnog mora (čak do obala Turske), navodi se u analizi.

Napad s kopna

Da bi se ukrajinske snage probile do Krima kopnenim putem one bi prvo morale da zauzmu Hersonsku ili Zaporošku oblast, međutim, ovi regioni su oslobođeni tokom specijalne operacije ruske vojske i ne nameravaju da se vrate u sastav Ukrajine, štaviše aktivno razmišljaju o glasanju o prisajedinjenju Rusiji.
Naravno, oslobođene teritorije štite ruske snage i ukrajinska vojska bi se teško probila, tako nešto je praktično nemoguće, ukazuje se u članku.

„Ali, čak i da zamislimo nemoguće – da Ukrajina zauzme ponovo Herson, Melitopolj, Berdjansk i da se približi Krimskoj prevlaci, ima ko da ih dočeka“, navodi autor.

Na poluostrvu su pored mornarice i kopnene snage a u njihovu glavninu čini 22. korpus čiji je glavni zadatak zaštita na kopnu.
U sastavu tog korpusa je 126. brigada a u njenom: 2 motorizovana bataljona, bataljon marinaca, tenkovski bataljon, reaktivna artiljerijska divizija, divizija haubica, PVO divizija i druge jedinice.
U slučaju da Ukrajina pokuša da izvede desant odbrana Krima uzvratila bi snažnim raketnim udarom još dok bi se približavali obali, a na obali bi na scenu stupile obaveštajne brigade i brigade marinaca Crnomorske flote.
Na Krimu se nalazi i poseban artiljerijski puk opremljen samohodnim sistemima „Msta-S“, višecevnim bacačima raketa „Tornado-G“ i protivtenkovskim raketnim sistemima „Hrizantema“.
Autor navodi da Kijev nema rakete velikog dometa kojima bi mogla da gađa Krim, a Amerikanci koji su već isporučili Kijevu višecevne bacače raketa „himars“ za sada se ne usuđuju da ih opreme i raketama čiji domet 300 kilometara. Za sada ih snabdevaju projektilima dometa do 80 kilometara.
U slučaju da se takav napad ipak dogodi sa Krima bi usledio odgovor PVO sistemima „Osa“, „Buk-M2“ i „Buk-M3“.

Napad iz vazduha

U slučaju napada avionskim bombama ili dronovima „bajraktar“ aktivirale bi se 31. PVO divizija, opremljena sistemima S-300 i S-400 i „Pancirima“ i 27. kombinovana divizija, koja ima tri puka borbenih aviona i helikoptera.
Tu je avijacija Crnomorske flote.

Napad na most

Krimski most je glavna putna arterija koja povezuje poluostrvo sa ostatkom zemlje i objekat je od strateškog značaja. Zbog toga njega čuva avijacija i PVO iz vazduha, a sa zemlje jedince Ruske garde, na vodi i pod vodom – brodovi Crnomorske flote i FSB, a tu su i specijalne kontradiverzione jedinice.
Na potpornim tačkama mosta postavljeni su detektori koji registruju približavanje „nepoželjnih gostiju“, odnosno diverzanta.
Kada je reč o diverzijama, autor članka kaže da poluostrvo od nekih vidova takvih napada nije zaštićeno 100 odsto i podseća da je posle prisajedinjenja Krima Rusiji od 19.000 ukrajinskih vojnika na poluostrvu ostalo njih 13.000 a mnogi su nastavili službu u ruskoj vojsci. Nije nemoguće da je neke od njih vrbovala Ukrajinska služba bezbednosti, navodi autor.
U tekstu se podseća i na nedavne eksplozije u oblasti Novofjodorovke koje su posledica nemara, što predstavlja jednu od opasnosti po Krim, ali, obično se posle takvih događaja sprovode totalne provere i mere bezbednosti podižu na najviši nivo.
Kako se zaključuje, u Rusiji postoje tri regiona koja su najbolje zaštićena od potencijalnih napada i diverzija – Krim, Kalinjingrad i Kurili, a Krim u tom pogledu ima „najjače mišiće“.
Vojne vežbe na Krimu - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2017
Odbrana Krima od terorista (video, foto)
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala